POSLOVNI PREGLED BROJ 171

POSLOVNI PREGLED broj 171 19. - 25. kolovoza 2000. SADRŽAJ: ? VLADA O TURISTIČKOJ SEZONI, DJEČJEM DOPLATKU... 2 ? VLADA ĆE PREDLOŽITI POTVRĐIVANJE PROTOKOLA O PRISTUPANJU RH WTO-U 2 ? STRUČNA RASPRAVA O PRORAČUNU, STRATEGIJI RAZVOJA, SOCIJALNOM PAKTU 2 ? HRVATSKA USPJELA VRATITI 11 MILIJUNA DOLARA IZ LONDONA 3 ? PECEK: ZA OBRT I PODUZETNIŠTVO 800 MILIJUNA KUNA KREDITA 3 ? MINISTAR BOŽIDAR PANKRETIĆ U DOLINI NERETVE 3 ? NADZORNI ODBOR HEP-A DAO SUGLASNOST NA UGOVORE S TVRTKOM ENRON 3 ? INOZEMNIM ULAGAČIMA PRODANO 35,56 POSTO PULSKOG ARENATURISTA 4 ? JADROLINIJA ĆE GRADITI 11 BRODOVA 4 ? GUBITAK BRODOGRADILIŠTA 3. MAJ OKO 60 MIL KN 4 ? "BRODOSPLIT" PRVO POLUGODIŠTE ZAVRŠIO S DOBITI OD 6 MILIJUNA KUNA 5 ? DOBRO POSLOVANJE ULJANIKA 5 ? LURA D.D. - 32 MEDALJE I PRIZNANJA NA SAJMU U RADGONI 5 ? HRVATSKA POŠTA UVELA USLUGU BRZOG SLANJA NOVCA 5 ? DOBRO POSLOVANJE POREČKOG LAGUNA COMMERCA 6 ? MINISTAR FIŽULIĆ S PREDSTAVNICIMA DIOKOMA 6 ? NIZOZEMSKI MINISTAR POLJOPRIVREDE U HRVATSKOJ 6 ? HRVATSKO DRŽAVNO-GOSPODARSKO IZASLANSTVO PUTUJE U PAKISTAN 6 ? PRVI IZVOZ STOKE IZ HRVATSKE ZA MAKEDONIJU 6 ? PLIVINI ZNANSTVENICI PROGLAŠENI "HEROJIMA KEMIJE 2000." 6 ? SINDIKAT ISTRE: PREVARENI MALI DIONIČARI ARENATURISTA 7 ? SINDIKAT ŽELJEZNIČARA: DUGOGODIŠNJE ZANEMARIVANJE ULAGANJA U HŽ 7 ? PULSKI SINDIKAT: ISHITRENE I NEUTEMELJENE IZJAVE MINISTRA FIŽULIĆA 7 ? PROSVJED ZAPOSLENIKA BENKOVAČKE "VINARIJE" 8 ? RAST PROMETA U TRGOVINI NA MALO U LIPNJU 8 ? U SRPNJU U HRVATSKOJ POKRENUTA 34 STEČAJNA POSTUPKA 8 ? NAJVIŠE NEZAPOSLENIH U ZAGREBU I SPLITU 8 ? U JEDANAEST ŽUPANIJA U LIPNJU PORASTAO IZNOS DUGOVANJA 9 ? SPORAZUMI O KREDITIRANJU PODUZETNIKA POTPISANI U OSAM ŽUPANIJA 9 ? FINANCIJSKO TRŽIŠTE 9 ? MERCATOR OTVORIO HIPERMARKET U BREŽICAMA, U ZAGREBU ZA GODINU 11 ? SKUPLJI BENZIN U SLOVENIJI 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA O TURISTIČKOJ SEZONI, DJEČJEM DOPLATKU... Sredinom kolovoza dosegnuta je razina ukupnog turističkog prometa iz prošle godine, a s obzirom na dobre najave za posezonu, u ovoj se godini može očekivati 36 do 37 milijuna noćenja, što je 35 do 40 posto više nego prošle godine, odnosno 15 do 18 posto više nego najbolje 1998. godine. Hrvatski turizam ove se godine definitivno vratio na svjetsko tržište, pokazalo se da može i mora biti osnovna snaga razvoja zemlje, istaknuto je u četvrtak na sjednici hrvatske Vlade. Podnoseći informaciju o turističkoj sezoni, ministrica turizma Pave Župan Rusković je izvijestila da je u razdoblju siječanj-srpanj registrirano 19,8 milijuna noćenja, ili 47 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Domaći su gosti pritom ostvarili 2,6 milijuna noćenja (13 posto), a stani turisti 17,2 milijuna. Ministrica je ocijenila da se sa 3. siječnja i političkim promjenama u Hrvatskoj dogodio i preokret u turizmu. Podsjetila je na vrlo otežane uvjete pripreme sezone (zaduženost i gubici turističkih poduzeća, nemogućnost dobivanja kredita i sl.). To su i nadalje problemi hrvatskog turizma, pa treba hitno pristupiti financijskoj sanaciji i restrukturiranju, te privatizaciji turističkih tvrtki, poboljšanju prometne povezanosti i infrastrukture. Potrebno je i produženje sezone koja, poručila je, mora počinjati u ožujku-travnju i završavati u studenom. Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je pretjeranim procjene da će ovogodišnji prihod od turizma biti 3,5 milijarde dolara i smatra da on neće biti veći od 3,2 milijarde dolara. Članovi Vlade suglasni su u ocjeni da turizam može biti osnovna snaga razvoja zemlje, pri čemu Crkvenac smatra da bi u idućih pet do osam godina, bude li Hrvatska imala dobru strategiju, "ovdje mogli imati Kaliforniju". Hrvatska danas ima udio od 3 posto mediteranskog turizma, a mogla bi imati 10 posto, poručuje i ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Vlada je svjesna važnosti turizma, zaključio je i premijer Ivica Račan poručujući tvrtkama i građanima da se orijentiraju prema turizmu i u njemu potraže dugoročnu perspektivu, što će i Vlada pokušati stimulirati. Raspravljalo se o problemu zastare, jer je potpredsjednik Slavko Linić izvijestio da odgovorne osobe u bankama koje su otišle u stečaj, u slučajevima prekršajnih postupaka, neće biti kažnjene jer je nastupila zastara (dvije godine). Treba se suzdržati od miješanja u pravosudnu vlast, ali imamo pravo izraziti krajnje nezadovoljstvo zbog toga, istaknuo je Račan. Predložio je da Ministarstvo pravosuđa već za iduću sjednicu pripremi izvješće o zastari i zakonskim rješenjima "kako se nešto tako skandalozno više ne bi događalo". Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević najavio je pak da će se pred Vladom uskoro naći novi prijedlog zakona o prekršajima s podrobnom analizom. Po hitnom postupku Saboru je upućen zakonski prijedlog o potvrđivanju Protokola o pristupanju Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (protokol je potpisan u Ženevi 17. srpnja). Odlukom Vlade rok za naplatu izvoza roba i usluga produljen je sa 90 na 150 dana. Uredbom je snižena zajamčena cijena ovogodišnjeg roda suncokreta sa 1,61 kune na 1,35 kuna po kilogramu i uljane repice sa 1,54 na 1,16 kuna po kilogramu, a istodobno povećani novčani poticaji za njihovu proizvodnju. Za suncokret se taj poticaj povećava sa 1.720 kuna na 2.250 kuna po hektaru, a za uljanu repicu sa 1.490 na 2.250 kuna po hektaru. VLADA ĆE PREDLOŽITI POTVRĐIVANJE PROTOKOLA O PRISTUPANJU RH WTO-U Na zatvorenoj sjednici Vlade održanoj u četvrtak, kojoj je predsjedao premijer Ivica Račan, Vlada Republike Hrvatske odlučila je Hrvatskome državnom saboru predložiti da na prvoj jesenskoj sjednici Zastupničkog doma potvrdi Protokol o pristupanju Republike Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Vlada će zatražiti od Hrvatske elektroprivrede da odgodi primjenu Odluke Uprave o usklađivanju cijene električne energije dok se na javnoj sjednici Vlade ne raspravi poslovanje svih javnih trgovačkih društava, uključujući i poslovanje HEP-a. Prihvaćeno je izvješće o ugovorima između HEP-a i Enrona Europe Ltd. Na teret Tekuće zalihe Državnog proračuna odobrena su sredstva za rješavanje potraživanja američke tvrtke Patton Boggs LLP, na temelju ugovora o promidžbi Republike Hrvatske u SAD-u. STRUČNA RASPRAVA O PRORAČUNU, STRATEGIJI RAZVOJA, SOCIJALNOM PAKTU Fiskalne projekcije državnog proračuna za iduće tri godine (2001- 2003.), okviri strategije razvitka i stabilnosti hrvatskog gospodarstva, prijedlozi izmjena i dopuna poreznog sustava i politike, te početni elementi socijalnog pakta, teme su radne, stručne rasprave koja će od 24. do 27. kolovoza na Plitvicama okupiti predstavnike Vlade, Sabora, Ureda Predsjednika Republike, Hrvatske narodne banke, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i predstavnike vodećih sindikata. Organizator skupa je Ministarstvo financija koje četverodnevni skup na Plitvicama saziva kao strogo radnu stručnu raspravu. O samim dokumentima i raspravi koja će biti vođena javnost će biti izvještena po završetku skupa, na konferenciji za novinare sazvanoj za nedjelju, 27. kolovoza. HRVATSKA USPJELA VRATITI 11 MILIJUNA DOLARA IZ LONDONA Hrvatskoj je iz Londona vraćen od 1992. blokirani devizni depozit koji zajedno s kamatama iznosi nešto više od 11 milijuna dolara, što je prvi slučaj da je Hrvatska uspjela vratiti dio svoga novca 'zarobljenog' u inozemstvu, priopćeno je iz Ministarstva financija. Ministarstvo financija Republike Hrvatske je, nakon višegodišnjeg sudskog postupka, uspjelo vratiti devizni depozit od 8.633.402 dolara, što s pripadajućim kamatama iznosi ukupno 11.094.662 dolara. Depozit je, objašnjava se u priopćenju, uložen 1992. godine kao polog za financijski kredit kod WESTPAC BANKING CORPORATION London, ali kredit nikada nije realiziran. Kako je u međuvremenu financijski posrednik, australijska osiguravajuća kuća Allen Allen & Hemsley zatvorila tvrtku kćer u Londonu s kojom je Republika Hrvatska ugovorila posredovanje pri ishođenju kredita, Hrvatskoj je, zbog pravnih nejasnoća, osporavano vlasništvo nad tim depozitom. Allen Allen & Hemsley i Ministarstvo financija Republike Hrvatske suglasno su blokirali depozit kod National Westminster Bank London do završetka sudskog spora. Na sudu u Londonu Hrvatska je dokazala vlasništvo nad osporavanim depozitom koji joj je po sudskoj odluci vraćen, navodi se u priopćenju. Ministar financija dr. Mato Crkvenac ističe kako je ovo prvi slučaj da je Hrvatska uspjela doći do svog novca blokiranog u inozemstvu, te da će se Ministarstvo financija nastaviti boriti da vrati sve slične depozite koji su zbog ratnih okolnosti, pravnih ili poslovnih nejasnoća osporavani, blokirani na raznim računima u inozemstvu ili u Hrvatskoj, a pripadaju Republici Hrvatskoj. PECEK: ZA OBRT I PODUZETNIŠTVO 800 MILIJUNA KUNA KREDITA U ostvarivanju programa poticanja obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva dosad je u Hrvatskoj plasirano 300 milijuna kuna kredita. Ukupno će poduzetništvu biti na raspolaganju 800 milijuna kuna, čime će se ukupno otvoriti 20 tisuća novih radnih mjesta, izjavio je u srijedu u Čakovcu Željko Pecek, ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo prigodom potpisivanja Ugovora o poslovnoj suradnji na ostvarivanju kreditnog programa. Ugovor su, uz ministra Peceka, potpisali međimurski župan Branko Levačić i Vesna Ciganek-Vuković, izvršna direktorica Sektora za poslove s pravnim osobama u Raiffeisenbank Austria dd (RBA). U program su bile uključene Zagrebačka, Varaždinska i Podravska banka, a od sada i RBA. Ukupno će međimurskim obrtnicima i poduzetnicima iz ovog programa biti na raspolaganju 25 milijuna kuna, a uskoro će dodatnih pet milijuna kuna kredita plasirati i Međimurska banka d.d. Čakovec, kako je istaknuo župan Levačić. On smatra da bi iz dijela PDV-a trebalo izdvajati 2 do 3 posto za poticanje poduzetničkih izvoznih programa. Direktor međimurskog Poduzetničkog centra Marjan Novak izjavio je da će za desetak dana biti raspisan natječaj, na koji se očekuju zahtjevi oko 300 međimurskih obrtnika i poduzetnika. Za prvi natječaj takve vrste, kada je na raspolaganju bilo svega 5,2 milijuna kuna, javilo se 220 zainteresiranih. Tim je programom bilo otvoreno 80-ak novih radnih mjesta. MINISTAR BOŽIDAR PANKRETIĆ U DOLINI NERETVE Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić posjetio je krajem prošloga tjedna poljoprivredno zemljište i nasade u vlasništvu države u dolini Neretve. Potom je u Metkoviću razgovarao s predstavnicima lokalne državne uprave, poljoprivrednicima te bivšim djelatnicima poduzeća "Neretva" u stečaju, koji potražuju svoje plaće i otpremnine od godine 1996. Ministar poljoprivrede ocijenio je da je stanje u neretvanskom agraru katastrofalno, da su uništeni sustavi za navodnjavanje i odvodnju kao i mnogi preradbeni kapaciteti, te da je državno zemljište dijeljeno nepravilno i protuzakonito. Zato je zatražio bezuvjetno provođenje Vladinih zaključaka u kojima se kaže da je u dolini Neretve potrebno zapriječiti sve neovlaštene zahvate na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, a državno pravobraniteljstvo, tijela uprave te inspekcije moraju podnijeti tužbe radi zaštite zemljišta i prirodnoga okoliša. Utvrđeno je da su brojni ugovori o davanju zemljišta u zakup ništavni i uglavnom istekli, a svaki novi ugovor mora biti zasnovan na katastarskoj čestici. 2. TVRTKE NADZORNI ODBOR HEP-A DAO SUGLASNOST NA UGOVORE S TVRTKOM ENRON EUROPE Nadzorni odbor Hrvatske elektroprivrede dao je u srijedu suglasnost za potpis ugovora između Hrvatske elektroprivrede d.d. i tvrtke Enron Europe Ltd. U priopćenju Služba za informiranje HEP- a napominje da se radi o pet ugovora: Ugovoru o suradnji, Ugovoru o raskidu postojećeg Ugovora o najmu kapaciteta i preradi, Ugovoru o raskidu postojećeg Ugovora o nabavi električne energije, Ugovoru o pravu građenja na lokaciji Jertovec i Ugovoru o nabavi električne energije. I Skupština Hrvatske elektroprivrede je prihvatila Odluku Uprave i Nadzornog odbora o navedenim ugovorima. INOZEMNIM ULAGAČIMA PRODANO 35,56 POSTO PULSKOG ARENATURISTA Paket od 776.149 dionica ili 35,56 posto pulske turističke tvrtke Arenaturist, prodan je prošloga tjedna skupini stranih ulagača specijaliziranih za hotelijerstvo i turizam, ističu u Expandia fondu, koji je i prodao te dionice na Zagrebačkoj burzi. Dionice su prodane posredstvom brokerske kuće Investco, u ime i za račun još uvijek nepoznatog nalogodavca, po cijeni od 21 kune po dionici. Novi će vlasnik paket dionica platiti dakle 16,2 milijuna kuna. Budući je u posljednje vrijeme cijena dionica Arenaturista na burzi iznosila od 40 do 45 kuna, prodajna cijena po dionici od 21 kune je ujedno i najniža cijena ikad postignuta za dionicu tog pulskog hotelijera. Prema zakonu, u roku od sedam dana znat će se i kupac Arenaturstovih dionica, a u tom roku mora se objaviti i javna ponuda za kupnjom budući da je riječ o paketu većem od 25 posto dionica. Iz Arenaturista podsjećaju kako je na zadnjoj redovnoj godišnjoj Skupštini dioničara, Uprava - ocjenjujući stanje i poslovanje društva - istaknula da je tvrtki potreban vlasnik-strateški partner radi financijske konsolidacije i potpore razvojnoj strategiji. Sličnu vlasničku transformaciju doživjela je većina turističko-ugostiteljskih društava u Istri, kažu procjenjujući da će promjena vlasništva toj tvrtki donijeti novi razvojni poticaj. Temeljni kapital Arenaturista iznosi 654,7 milijuna kuna, odnosno 2,182.500 dionica nominalne vrijednosti 300 kuna. Podaci o vlasničkoj strukturi pokazuju da je dosad PIF Expandia imao 35,56 posto dionica, dok su vlasnici mali dioničari s 30,53 posto udjela, Istarska banka s 14,85 posto. Manje udjele imaju PIF-ovi - SNF (6,24 posto), Slavonski fond (2,69 posto), Velebit (1,12 posto) i Sunce (0,56 posto). HFP ima 3,53 posto vlasničkog udjela, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 2,13 posto, te Tisak, Diona i Krotel ukupno 2,89 posto. Inače, Arenaturist raspolaže s kapacitetom 23.963 smještajnih jedinica, od čega se 7.041 krevet nalazi u hotelima i turističkim naseljima, dok u autokampovima ima 15.552 mjesta. JADROLINIJA ĆE GRADITI 11 BRODOVA Hrvatski linijski putnički brodar riječka Jadrolinija gradit će u hrvatskim brodogradilištima u iduće dvije do tri godine, jedanaest brodova, od čega sedam trajekata i četiri brza broda, izjavio je u srijedu u Rijeci ministar gospodarstva Goranko Fižulić nakon sastanka s poslovodstvima Jadrolinije, te brodogradilišta 3. maj, Brodosplit, Kraljevica i Brodotrogir. Fižulić je kazao da će se izgradnjom brodova, koji će biti ukupno vrijedni oko sto milijuna američkih dolara, nadomjestiti deset plovila Jadrolinije koja moraju biti povučena iz uporabe, jer ne zadovoljavaju standarde. Po njegovim riječima, dva se broda mogu praktički početi graditi već u rujnu, jer je za to pripremljena sva potrebna dokumentacija. Gradnja brodova financirala bi se na komercijalnoj osnovi, kreditima poslovnih banaka, koje bi, nakon preuzimanja brodova, Jadrolinija trebala otplatiti u roku 10 do 12 godina. Poslovanje pak Jadrolinije bilo bi subvencionirano povoljnijim cijenama pogonskog goriva ili na druge načine. Težim je pitanjem označio obnovu flote velikih Jadrolinijinih feribota (klase Marko Polo). Od postojećih pet takvih brodova tri neće moći ploviti iza 2003., jer ne udovoljavaju međunarodnim konvencijama, a njihova obnova i preinake bili bi skupi i neracionalni. Ako Hrvatska neće imati brodove u toj klasi nakon ulaska u Europsku uniju dužobalne pruge na našem Jadranu vjerovatno će preuzeti strani brodari. S druge pak strane ističe da će se gradnjom takvih brodova povećati razgranatost Jadrolinijih međunarodnih linija. Osim toga, gradnja takvih brodova, koja aktivira i niz drugih industrijskih grana, Hrvatskoj može poslužiti kao referenca za povratak na tržište velikih plovećih hotela, vrijednih 50 i više milijuna dolara. GUBITAK BRODOGRADILIŠTA 3. MAJ OKO 60 MIL KN Brodogradilište 3. maj ove će godine, po riječima ministra gospodarstva Goranka Fižulića, ostvariti gubitak od oko 60 milijuna kuna. To je oko pet puta manje nego prošle godine, a već iduće godine to bi brodogradilište trebao poslovati bez gubitaka. U 2001. u 3. maju trebala bi se izgraditi četiri broda, vrijedna 120 milijuna dolara, a 2003. šest brodova vrijednih između 150 i 200 milijuna dolara. U 3. maju uposleno je trenutačno 3.200 radnika, a nedostaje oko 200 proizvodnih radnika i 20-ak projektanata. Na upit o odnosima 3. maja i Viktora Lenca, Fižulić je odgovorio da tri revizorske kuće utvrđuju stanje u 3. maju, a nakon tih izvješća razmotrit će se sve mogućnosti za suradnju tih dvaju brodogradilišta ili primjena nekih drugih modela. "BRODOSPLIT" PRVO POLUGODIŠTE ZAVRŠIO S DOBITI OD 6 MILIJUNA KUNA Brodogradilište "Brodosplit" u Splitu prvo polugodište ove godine završilo je, nakon niza godina gubitaka, s dobiti od šest milijuna kuna. Tako će prvi put nakon dugo vremena "Brodosplit" poslovnu godinu 2000. završiti s pozitivnom nulom, izvijestio je krajem prošloga tjedna u Splitu direktor brodogradilišta Vinko Rosić. Rezultat je to isporuke u prvih ovogodišnjih šest mjeseci tri broda, u ukupnoj vrijednosti od 695 milijuna kuna, a do konca godine isporučit će se još jedan tanker. Najvažnije je da su ti isporučeni brodovi izgrađeni s gotovo trećinu manje troškova nego dosad. "Uspjeli smo brod izgraditi za samo četiri mjeseca. Dok je ranijih godina za izgradnju jednog broda trebalo 580 tisuća radnih sati, sada se isti takav brod u 'Brodosplitu' izgradi sa 445 tisuća radnih sati", rekao je direktor Vinko Rosić. Uz to, znatno su smanjeni troškovi za potrošnju materijala, koji je ranije po brodu iznosio 22 milijuna dolara, a sada nešto više od 17 milijuna dolara. "Ovakav pomak vratio je nadu i optimizam ne samo u Upravu splitskog brodogradilišta, nego i među svih 3500 zaposlenih u 'Brodosplitu'", napomenuo je direktor brodogradilišta. "U gubitcima koji su se desetljećima gomilali u splitskom brodogradilištu, 320 milijuna dolara čine obveze ovog brodogradilišta prema državi. Taj je dio prema financijskom planu sanacije trebao biti saniran, odnosno oprošten od države, što još nije učinjeno", rekao je direktor Rosić. No, dodao je, "raduje što je Vlada formirala radnu skupinu za probleme gospodarstva na čijem je čelu Goran Granić, dok je za samu brodogradnju zadužen Želimir Sladojev. Već je imenovanje tih osoba za nas optimistično", kazao je Rosić.Po njegovim riječima, 24. kolovoza na sastanku Vlade glavna će tema biti brodogradnja. "Ako Vlada prihvati predloženi materijal Ministarstva gospodarstva, to bi za nas značilo posve novi početak", zaključio je direktor "Brodosplita". DOBRO POSLOVANJE ULJANIKA Ministar gospodarstva Goranko Fižulić razgovarao je u utorak s upravom pulskoga "Uljanika" o rezultatima poslovanja toga brodogradilišta u prvih šest mjeseci ove godine. Kako je priopćeno, ukupan prihod Uljanika u prvom polugodištu ove godine iznosi 924 milijuna kuna. Dobit je bez subvencija 40 milijuna kuna, a sa subvencijama 78 milijuna kuna. Uljanik je u prvom polugodištu ove godine isporučio tri broda, a do kraja godine isporučit će još dva broda. Očekuje se da će dobit na kraju 2000. godine biti 105 milijuna kuna bez subvencija ili 180 milijuna kuna sa subvencijama. Uljanik ostvaruje čak 98 posto rezultata izvozom i najveći je izvoznik u Hrvatskoj. To brodogradilište 30. rujna izlazi iz sanacije i potpuno je spremno za daljnje korake u privatizaciji. Ono služi kao primjer, ne samo ostaloj brodograđevnoj industriji, već - kao drugo najbolje poduzeće u Hrvatskoj - i ostalim gospodarskim subjektima. U idućoj će godini rezultati biti nešto lošiji zbog krize koja je bila u brodogradnji, no bez obzira na to njegovi će poslovni rezultati i dalje biti uspješni. Uljanik s tako visoko postignutim rezultatima pokazuje da brodogradnja u Hrvatskoj ima budućnost, stoji u priopćenju Ministarstva gospodarstva. LURA D.D. - 32 MEDALJE I PRIZNANJA NA SAJMU U RADGONI Vodeća mliječna industrija u Hrvatskoj Lura d.d. na predstojećem će 38. međunarodnom poljoprivredno-prehrambenom sajmu u Gornjoj Radgoni, koji će se održati od 26. kolovoza do 3. rujna, u konkurenciji 17 proizvođača iz Austrije, Slovenije i Hrvatske, dobiti 32 medalje i priznanja. Prema ocjeni deveteročlanog međunarodnog ocjenjivačkog suda u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda, Lura je osvojila pet zlatnih, pet srebrnih i šest brončanih medalja te 16 priznanja. Nakon Bosne i Hercegovine, Slovenija je drugo najveće izvozno tržište Lure. Svoje mliječne proizvode Lura d.d. u Sloveniji prodaje putem podružnice u toj zemlji, Lura d.o.o. iz Ljubljane osnovane krajem 1998. Sudjelovanje na međunarodnom sajmu u Gornjoj Radgoni dio je aktivnosti Lure Ljubljana na daljnjem jačanju prisutnosti proizvoda Lure na tržištu Slovenije. HRVATSKA POŠTA UVELA USLUGU BRZOG SLANJA NOVCA Hrvatska pošta (HP) od početka kolovoza pruža usluge brzog slanja novca putem američke kompanije Western Union. Time je ta usluga dostupna u 800 poštanskih ureda u Republici Hrvatskoj. Western Union najveći je svjetski pružatelj usluge direktnog prijenosa gotovog novca, a kako ističu u Hrvatskim poštama, prednost takvog načina slanja novca jest što cijeli transfer traje oko 10 minuta, a novac je moguće poslati, odnosno podići, u oko 86 tisuća različitih ureda u svijetu koje pružaju ovu uslugu. Također, svaki takav "od ruke do ruke" prijenos zaštićen je kontrolnim brojem i originalnom zaporkom što smanjuje mogućnosti zloporabe. Za sada su uplate i isplate u Hrvatskoj moguće jedino u domaćoj valutu i to do maksimalnog iznosa od kunske protuvrijednosti od tri tisuće njemačkih maraka, odnosno oko 11,5 tisuća kuna, izvijestili su iz HP-a. DOBRO POSLOVANJE POREČKOG LAGUNA COMMERCA Ministar gospodarstva Goranko Fižulić posjetio je u utorak porečku trgovačku tvrtku Laguna Commerce d.d., gdje je s poslovodstvom tvrtke analizirao dosadašnje poslovne rezultate, kao i predviđanja za iduće razdoblje. Ovogodišnje poslovanje Laguna Commercea je izuzetno uspješno, te bi očekivani promet ove godine trebao za 100 milijuna kuna premašiti onaj iz 1999., što se dijelom tumači uspješnom turističkom sezonom. Tako bi se i gubitak iz poslovanja u ovoj godini trebao smanjiti za 13 milijuna kuna, čime bi tvrtka financijsku konsolidaciju trebala obaviti vlastitim snagama i uz pomoć financijskih institucija, a ne države, koja je vlasnik Laguna Commercea. Na taj će se način osigurati adekvatna razina potrebnog kapitala za daljnji razvoj tvrtke. Uprava porečke tvrtke uskoro će pripremiti i program privatizacije, čime će biti ispunjeni svi preduvjeti da se tijekom iduće ili 2002. godine završi privatizacija Laguna Commercea d.d. MINISTAR FIŽULIĆ S PREDSTAVNICIMA DIOKOMA Ministar gospodarstva Goranko Fižulić u ponedjeljak se sastao s predstavnicima splitskog Diokoma, stečajnim upraviteljem Jozom Malenicom te predstavnicima radnika triju sindikata koji djeluju unutar Diokoma - Samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih sindikata Hrvatske i HUS-a, priopćilo je Ministarstvo. S obzirom na to da je u skladu s dogovorom od 14. kolovoza sastavljen popis zaliha odlučeno je da se u subotu (26. kolovoza) počne s rasprodajom zaliha u svih 39 Diokomovih prodavaonica. Zaključeno je da se dovrše poluproizvodi kojima je ukupna vrijednost oko 2,5 milijuna kuna, te da se za dovršetak proizvoda nabave sirovine koje nedostaju. Također je zaključeno da se angažira sudski vještak, koji bi do 1. rujna ove godine izvršio procjenu svih nekretnina, koje se ne koriste za proizvodnju u Diokomu te da se zatim oglase na prodaju. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA NIZOZEMSKI MINISTAR POLJOPRIVREDE U HRVATSKOJ Nizozemski ministar poljoprivrede, zaštite okoliša i ribarstva Laurens Jan Brinkhorst razgovarao je u subotu u Zagrebu s potpredsjednikom vlade Slavkom Linićem, ministrom poljoprivrede Božidarem Pankretićem i ministrom zaštite okoliša i prostornog uređenja Božom Kovačevićem. Nizozemski je gost predao hrvatskoj strani studiju o tržištu hrane koja bi trebala pomoći ispravljanju trgovinske neravnoteže koja u ovom trenutku postoji na štetu Hrvatske te poboljšanju kvalitete hrvatskih proizvoda. Dvije zemlje zajedno rade na nizu projekata od oglednih mljekarskih farmi, preko proizvodnje sira do uzgoja sjemenskog krumpira i gljiva. HRVATSKO DRŽAVNO-GOSPODARSKO IZASLANSTVO PUTUJE U PAKISTAN Hrvatsko državno-gospodarsko izaslanstvo, predvođeno ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem boravit će 28. i 29. kolovoza u službenom posjetu Islamskoj Republici Pakistanu. Svrha posjeta je unapređivanje gospodarske suradnje dviju zemalja, posebice na području brodogradnje, strojogradnje i telekomunikacija, te ispitivanje mogućnosti tehničke i druge suradnje. Tijekom posjeta Islamabadu predviđeno je i potpisivanje Ugovora o trgovini i gospodarskoj suradnji vlada Republike Hrvatske i Islamske Republike Pakistan. PRVI IZVOZ STOKE IZ HRVATSKE ZA MAKEDONIJU prvi izvoz stoke iz Republike Hrvatske za Makedoniju realiziran je u ponedjeljak iz Požeško-slavonske županije, a radi se uglavnom o izvozu manjeg broja ovnova. Prema riječima voditeljice pododjela za uzgoj i selekciju ovaca i koza pri Hrvatskom stočarskom selekcijskom centru Karmen Sinković, to je prvi izvoz stoke iz Republike Hrvatske za makedonsko tržište, koji će otvoriti mogućnost daljnje suradnje o pitanju izvoza stoke budući da je Makedonija pokazala zanimanje i za uvoz druge stoke iz Hrvatske. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA PLIVINI ZNANSTVENICI PROGLAŠENI "HEROJIMA KEMIJE 2000." Strukovna udruga američkih kemičara i kemijskih inženjera American Chemical Society (ACS) proglasila je Plivine znanstvenike, mr. Gabrijelu Kobrehel i pokojnog dr. Slobodana Đokića "Herojima kemije 2000.". Kako ističu u Plivi, znanstvenicima je ta nagrada, posvećena kemijskim inovatorima koji su promovirali globalnu ljudsku dobrobit, dodijeljena za sudjelovanje u otkriću azitromicina - prvog predstavnika azalidnih antibiotika. U istraživačkom radu koji je doveo do otkrića azitromicina, koji Pliva proizvodi pod imenom Sumamed, a u svijetu je poznat pod imenom Zithromax, uz spomenute znanstvenike sudjelovali su i predstavnici američke farmaceutske kompanije Pfizer, s kojima su hrvatski istraživači i podijelili nagradu. U Plivi su također istaknuli kako se radi o najvećem otkriću u povijesti tvrtke ali i hrvatske farmaceutske industrije uopće. Nakon što je Plivin istraživački tim, u kojem su uz dr. Đokića i mr. Kobrehel bile i dr. Zrinka Tamburašev i mr. Gorjana Radobolja- Lazarevski, 1980. godine otkrio i patentirao novi antibiotik, Sumamed je izazvao veliku pažnju i postao jedan od najuspješnijih lijekova u svijetu. Time je Pliva ušla u uski krug farmaceutskih kompanija koje imaju vlastiti lijek, a Hrvatska je postala jedna od devet zemalja u svijetu koje imaju vlastiti antibiotik, napominju iz Plive. 5. SINDIKATI SINDIKAT ISTRE: PREVARENI MALI DIONIČARI ARENATURISTA Najavljena promjena vlasnika najvećeg pulskog hotelijera Arenaturista, odnosno prodaja 35,56 posto dionica koje je dotad držao PIF Expandia (na Zagrebačkoj burzi za 16,2 milijuna kuna, 21 kunu za dionicu) talijanskoj multinacionalnoj korporaciji za turizam Europa Group, bila je tema u ponedjeljak održane konferencije za novinare predsjednika Sindikata Istre Brune Bulića. Prodajna cijena od 21 kune po dionici, što je četvrtina cijene po kojoj je Expandia preuzela Arenaturistove dionice, sindikat u tolikoj mjeri ne zanima, jer je to stvar bivšeg i sadašnjeg vlasnika dionica. No, nažalost se ponovno potvrdilo kako su u dosadašnjoj privatizaciji mali dioničari prevareni, jer su te iste dionice plaćali po cijeni od 100 njemačkih maraka. Nova Vlada ništa nije učinila na reviziji pretvorbe i privatizacije, unatoč velikim predizbornim obećanjima, rekao je Bulić. Prodaja trećine Arenaturistovih dionica novom vlasniku neovisno o neprihvatljivo niskoj cijeni dobar je poslovni potez u korist svih zaposlenika te tvrtke, čiji je jedini izlaz iz besperspektivnog poslovnog stanja i prevelike zaduženosti bio stečaj, pa je na taj način izbjegnuta problematična jesen, naglasio je Bulić. Smatra da su Uprava i poslovodstvo Arenaturista "za razliku od svojih radnika" itekako dobro živjeli jer su se osigurali menadžerskim ugovorima i plaćama, do 20 tisuća kuna, dok je prosječna radnička plaća iznosila svega 2.700 kuna. S takvim, kaže Bulić, "nekreativnim i nesposobnim poslovodstvom Arenaturist nije mogao niti očekivati nikakav napredak i boljitak". Dobro je što je novi vlasnik specijaliziran za turizam, pa će zasigurno znati prepoznati i cijeniti sve tvrtkine resurse i potencijale, a najave o ulaganjima i budućem razvoju od strane novog vlasnika upravo je ono što je najviše nedostajalo ovoj najvećoj pulskoj hotelijerskoj tvrtki, zaključio je Bulić. Cijena Arenaturistovih dionica u posljednje je vrijeme na Zagrebačkoj burzi iznosila od 40 do 45 kuna, pa je prodajna cijena po dionici od 21 kune ujedno i najniža cijena ikad postignuta za dionicu tog pulskog hotelijera. SINDIKAT ŽELJEZNIČARA: DUGOGODIŠNJE ZANEMARIVANJE ULAGANJA U HŽ Sindikat hrvatskih željezničara (SHŽ) ocijenio je da je prošlotjedno iskliznuće vlaka na željezničkoj postaji u Banovoj Jaruzi posljedica višegodišnjeg zaostatka u obavljanju remonta željezničke mreže i dugogodišnjeg zanemarivanja ulaganja u Hrvatske željeznice. "Budući da izostanak pravodobnog investiranja uvijek dovodi do ubrzanog propadanja, u slučaju daljnjeg izostanka ulaganja, materijalna sredstva potrebna za saniranje mreže i vozila iz godine u godinu će se umnožavati, a HŽ će biti sve dalje od rješenja", navodi predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara Ivan Forgač u priopćenju. Također se ističe kako sindikat traži od nadležnog ministarstva, Vlade RH i Uprave HŽ-a donošenje mjera kojima bi se osigurale prijeko potrebne investicije u željezničku mrežu i vozila, uz maksimalnu racionalnost korištenja sredstava. Svrha je toga povećanje sigurnosti željezničkog prometa u Hrvatskoj. PULSKI SINDIKAT: ISHITRENE I NEUTEMELJENE IZJAVE MINISTRA FIŽULIĆA Sindikat Istre ocijenio je u četvrtak ishitrenom i neutemeljenom izjavu ministra gospodarstva Goranka Fižulića da je brodogradilište "Uljanik" unatoč sanaciji ostvarilo dobit. Predsjednik Sindikata Bruno Bulić i glavni povjerenik tog Sindikata u pulskom brodogradilištu Rajko Kutlača ističu kako "govoriti o dobiti u jednom poduzeću koje je oslobođeno plaćanja niza financijskih obveza prema državi, fondovima, gradu i komunalnim poduzećima te radnicima smatraju neozbiljnim i nepoštenim". Bulić je na konferenciji za novinare napomenuo da je razgovarati o nekoj profitabilnosti brodogradnje danas u Europi neozbiljno. Brodogradnju, kazao je, zemlje drže isključivo iz strateških razloga te kao djelatnost u kojoj veliki dio gospodarstva sa svojim proizvodima ugrađenim u brod izlazi na tržište. Predsjednik Sindikata Istre nadalje napominje kako Uljanik još nije isplatio, uz niz ostalih financijskih obveza, neosporna dugovanja svojim radnicima o čemu svjedoči i pravomoćna sudska presuda u njihovu korist. "Sindikat Istre će i nadalje ustrajati na radničkim potraživanjima koja iznose oko 70 milijuna kuna. Jer, kako će Uljanik izaći iz sanacije ako ne podmiri sva svoja dugovanja" - upitao je Bulić. Upravo to bi, kaže, trebao biti prvi korak izlasku iz procesa sanacije a nakon toga, kao jedini pravi put opstanka i razvoja "Uljanika", trebalo bi započeti s njegovom privatizacijom. PROSVJED ZAPOSLENIKA BENKOVAČKE "VINARIJE" Zaposlenici i kooperanti Vinarije održali su u srijedu u Benkovcu prosvjedni skup i upozorili na poražavajuće stanje u kojemu se nalazi Vinarija, ali i na još veće štete koje mogu nastati ako se ove godine ne organizira berba grožđa na njezinim plantažama. Berba grožđa s plantaža benkovačke Vinarije u Pristegu i Miranjama pokraj Benkovca trebala bi početi već 10. rujna zbog iznimnih ovogodišnjih klimatskih uvjeta, ali zasad je nepoznato tko će grožđe uopće brati i tko će ga preuzeti za proizvodnju vina. Riječ je o 670 tisuća trsova na dvjema plantažama, a nepoznato je i tko će prihvatiti 120 vagona grožđa s vinograda u Nadinskom Blatu koje obrađuju kooperanti Vinarije. Zaposlenici Vinarije istaknuli su da već 14 mjeseci nisu primili plaću, zatim da su kapaciteti benkovačke Vinarije puni neprodanog vina. Sa skupa je zatraženo da se ti problemi žurno riješe, odnosno da se organizira sastanak predstavnika Zadarske županije, grada Benkovca, tvrtke Badel, koja je u vlasničkim odnosima s Vinarijom, i poslovnih banaka. 6. STATISTIKA RAST PROMETA U TRGOVINI NA MALO U LIPNJU Ukupan promet svih poduzeća/trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost, u lipnju je nominalno porastao za 4,5 posto u odnosu na svibanj, a realno za 2 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prošlogodišnji lipanj, taj je promet veći nominalno 22,2 posto, a realno 13,5 posto. Cijene u trgovini na malo u lipnju su prema prethodnom mjesecu, porasle za 2,5 posto, a u odnosu na lanjski lipanj za 7,7 posto. U prvih šest mjeseci ove godine te su cijene porasle za 5,6 posto. U SRPNJU U HRVATSKOJ POKRENUTA 34 STEČAJNA POSTUPKA Tijekom srpnja u Hrvatskoj je objavljen početak 34 stečajna postupka, te zaključeno ukupno 12 stečajeva trgovačkih društava. Prema objavama u Narodnim novinama, istodobno je oglašeno šest prvih poziva za likvidaciju trgovačkih društava, te tri završene likvidacije. Prema djelatnostima, najviše je pokrenutih stečajeva - njih 13, objavljeno u tvrtkama koje se bave trgovačkom djelatnošću, među kojima su i varaždinska VAMA d.d., te zagrebačka Dastra d.o.o. Ukupno tri stečaja objavljena su u tvrtkama koja se bave visokogradnjom, a to su dionička društva Međimurje- Visokogradnja iz Čakovca, zagrebački Gortan-Visokogradnja, te Građevinar iz Malog Lošinja. Pokrenute stečajeve u Narodnim novinama objavile još i dvije tvrtke koje se bave proizvodnjom traktora za poljoprivredu (riječki Torpedo d.d. i bjelovarska Tvornica traktora d.d.), te po jedna poljoprivredna zadruga (Sutla iz Zagreba), špedicija, tekstilna (karlovački Kontex d.d.) i turistička tvrtka, te jedan obrtnik. Preostalih jedanaest objavljenih stečajeva odnosi na tvrtke različitih proizvodnih (prerada mesa, proizvodnja obuće, cigle i opeke, motora i traktora, brava i okova itd.) i druge djelatnosti. Među tim tvrtkama nalaze se i Borovo obuća d.o.o. iz Donjeg Miholjca, Mesna industrija Jakopec iz Zlatar Bistrice te osječki OLT d.d. Od objavljenih već zaključenih stečajeva dva se odnose na tvrtke iz građevinske branše, a među ostalih deset nalazi se turistička agencija Mex tours iz Zagreba, jedna poljoprivredna zadruga, jedna tvrtka grafičko-propagandne djelatnosti, kao i trgovačke (osječka Poljooprskrba d.o.o.) i proizvodne tvrtke, kao i tvrtke ostalih djelatnosti. NAJVIŠE NEZAPOSLENIH U ZAGREBU I SPLITU Od ukupno 347 tisuća nezaposlenih u srpnju, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), najveći je broj evidentiran u Splitsko-dalmatinskoj županiji i to njih 45 tisuća te na području Grada Zagreba (Zagreb i Sesvete) - 43,5 tisuća. Slijede Osječko-baranjska, s 32,5 tisuće i Vukovarsko-srijemska županija s 21,7 tisuća nezaposlenih osoba. Najmanji je, pak, broj osoba bez posla, njih 3.942, evidentiran u Ličko-senjskoj županiji. Promatrano prema područnim službama i ispostavama HZZ-a, najveći je broj nezaposlenih u najvećim hrvatskim gradovima - Zagrebu, čak 39 tisuća osoba, Splitu - 21,6 tisuća i Rijeci - 15,7 tisuća. Na godišnjoj razini (srpanj 2000.- srpanj 1999.godine) najviše je porastao broj nezaposlenih u Krapinsko-zagorskoj (za 23,8 posto, na 8,3 tisuće) i Zagrebačkoj (za 17,1 posto, na 17,1 tisuća) županiji. U istom razdoblju pad broja nezaposlenih, od 21 hrvatske županije bilježi samo Istarska, za 0,2 posto, na 9.241. Kako po broju osoba bez posla, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Zagreb prednjače i po broju osoba s evidencije HZZ-a koje su tijekom srpnja dobile posao. Naime, od ukupnih 11 tisuća novozaposlenih, 1.563 bilo je evidentirano u spomenutoj županiji, a 1.094 u Zagrebu i Sesvetama. U JEDANAEST ŽUPANIJA U LIPNJU PORASTAO IZNOS DUGOVANJA Krajem lipnja u 11 od 21 hrvatske županije zabilježen je porast iznosa nepodmirenih naloga u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Taj je iznos najviše porastao u Požeško-slavonskoj županiji, i to za 47,6 posto, na 310,4 milijuna kuna, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Slijedi Međimurska županija, u kojoj su dugovanja porasla 33,8 posto, na 847,3 milijuna kuna, te Ličko- senjska s 22 posto većim iznosom od 166,8 milijuna kuna. U devet je županija iznos nepodmirenih naloga u lipnju ove godine pao u odnosu na isti mjesec lani. Najveće padove bilježe Krapinsko-zagorska (36,1 posto, na 291,05 milijuna kuna) te Šibensko-kninska županija (24,2 posto, na 443,7 milijuna kuna). Najveći je iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje na kraju lipnja 2000. godine zabilježen u Gradu Zagrebu (koji u ukupnom iznosu nepodmirenih naloga svih županija sudjeluje s oko 34 posto) i iznosio je gotovo 7,7 milijardi kuna i bio je 20,2 posto veći nego krajem lanjskog lipnja. U usporedbi s krajem lipnja lani, iznos dugovanja nije se mijenjao jedino u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj je iznosio 1,9 milijardi kuna. Dugovanja u milijardama kuna bilježe još i Zagrebačka (1,2 milijarde kuna), Primorsko-goranska (1,5 milijardi kuna), Zadarska (1,1 milijarda kuna) i Osječko-baranjska županija (1,6 milijardi kuna). No, promatraju li se kretanja iznosa nepodmirenih naloga u usporedbi sa stanjem na kraju prošle godine, zamjetno je smanjenje iznosa u većini, točnije 16 županija, pri čemu je najveći pad, od 47,2 posto, zabilježen u Krapinsko- zagorskoj županiji. 7. BANKARSTVO I FINANCIJE SPORAZUMI O KREDITIRANJU PODUZETNIKA POTPISANI U OSAM ŽUPANIJA Kako bi potaknulo rješavanje problema malog i srednjeg poduzetništva Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo pokrenulo je dva programa kreditiranja i poticanja njihovog razvoja. Prvi program, pod imenom "Gruda snijega", osigurava kredite s oko šestpostotnom kamatom te rokom otplate i do deset godina. Oko 750 milijuna kuna potrebnih za realizaciju tog programa osigurano je iz državnog proračuna, ali i uz financijska sredstva lokalnih uprava i poslovnih banaka. U program su se do sada uključile četiri banke: Zagrebačka, Podravska, Varaždinska i Reiffeisenbank, a sporazumi o takvom načinu kreditiranja potpisani su u Gradu Zagrebu i još sedam hrvatskih županija: Šibensko- kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Varaždinskoj, Koprivničko- križevačkoj i Istarskoj županiji. Dva najnovija potpisana su ovoga tjedna u Međimurskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Potpisivanjem sporazuma između Ministarstva, Međimurske županije i Reiffeisenbank Austria dd Zagreb poduzetnicima s tog područja stavljeno je na raspolaganje 25 milijuna kuna, od kojih je 2,63 milijuna osigurala županija, 2,37 milijuna Ministarstvo, a ostalo RBA. Prema sporazumu, rok za otplatu kredita iznosi pet godina, uz moratorij otplate od dvije godine te godišnju kamatu od 7,5 posto. Prema istovrsnom ugovoru potpisanom s Primorsko-goranskom županijom i Zagrebačkom bankom, poduzetnici mogu računati na kreditna sredstva od ukupno 40 milijuna kuna, od kojih je iz državnog proračuna i proračuna Županije osigurano po četiri milijuna. Rok otplate tih kredita, za koje će natječaj biti objavljen već u rujnu, iznosit će sedam godina, uz dvije godine počeka, te osam posto kamate. Drugi program Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, nazvan "Gazela", namijenjen je većim poduzetnicima, koji u dvije godine zabilježe porast zapošljavanja i vrijednost kapitala za barem 20 posto. "Nagrada" za tako uspješno poslovanje bilo bi smanjenje iznosa poreza za 50 posto, dok bi u potpunosti oslobođeni poreznih obveza u razdoblju od deset godina bili svi poduzetnici čiji bi porast premašio 50 posto, podsjećaju iz Ministarstva. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 21.-24. kolovoza 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Hrvatski zavod za zdrav. osig. 100,00* - 13.630.627 2. Zagrebačka banka 0 1.350 13,44 9.972.650 3. Pliva 450 2,27 805.663 4. Našicecement 480 - 720.000 5. Bjelovarska banka 4.400 - 690.800 6. Podravka 148 4,96 574.229 7. Kraš 245,20 1,32 412.685 8. Zagrebačka banka E 1.000 8,69 162.200 9. Dalmatinska banka 200 0,00 123.380 10. Privredna banka 82 -3,52 91.936 UKUPAN PROMET -31,06 27.500.049 Vrijednost indeksa CROBEX 3,22 831 *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 21.- 24. kolovoza 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Neon 111,60 - 669.600 2. PIF Dom 18,66 -1,53 372.672 3. PIF Središnji nacionalni 16,75 5,87 278.517 4. Ericsson Nikola Tesla 194,00 1,56 195.089 5. PIF Expandia 20,48 2,40 183.834 6. PIF Slavonski 9,50 -1,96 153.787 7. PIF Velebit 14,65 4,64 72.767 8. PIF Pleter 10,76 -0,09 70.652 9. PIF Sunce 8,80 3,40 58.676 10. Arenaturist 43,00 - 14.276 UKUPAN PROMET 102,59 2.090.146 Vrijednost indeksa VIN 1,31 386,00 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 17. - 24. kolovoza 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 17. VIII. 9.500.000 9.500.000 9,37 138.230.000 18. VIII. 20.000.000 20.000.000 11,00 165.580.000 21. VIII. 26.060.000 26.060.000 2,52 220.290.000 22. VIII. 10.200.000 10.200.000 2,50 277.950.000 23. VIII. 13.000.000 13.000.000 5,35 187.300.000 24. VIII. 10.000.000 10.000.000 8,00 - Dnevni prosjek 14.793.000 14.793.000 6,45 197.870.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH I TREZORSKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 22.08. Min. Financija 42 dana 303.700.000 9,10% 22.08. Min. Financija 91 dan 29.500.000 10,00% 22.08. Min. Financija 182 dana 6.000.000 10,75% 23.08. HNB 35 dana 352.000.000 6,80% 23.08. HNB 91 dan 87.200.000 7,80% 23.08. HNB 182 dana 30.000.000 9,10% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 22.08.2000 - 2.039.000.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 23.08. - 2.600.000.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA MERCATOR OTVORIO HIPERMARKET U BREŽICAMA, U ZAGREBU ZA GODINU Najveći slovenski maloprodajni trgovački lanac 'Mercator' otvorit će za godinu dana svoj trgovački centar, veličine 15 tisuća četvornih metara, na zemljištu bivšeg Chromosa u Zagrebu, dok se otvorenje dvostruko većeg trgovačkog centra u Novom Zagrebu očekuje u proljeće 2002. godine. Najavio je to, u razgovoru za Hinu, predsjednik Uprave koncerna Zoran Janković, nakon prošlotjednog otvaranja Mercatorovog hipermarketa u Brežicama. Mercator uz izgradnju dva prodajna centra u Zagrebu, planira izgradnju i trgovačkog centra u Rijeci, a njihov, sredinom travnja otvoreni prodajni centar u Puli, bit će do početka ovogodišnjeg prosinca proširen. Upravo pulski Mercator, kako je istaknuto, prošli je mjesec ostvario najbolji promet u sustavu cijelog koncerna. Kako je još ranije najavljeno, Mercator će ukupno u otvorenje svojih prodanih centara u Puli i Zagrebu investirati 75 milijuna njemačkih maraka. Hipermarket u Brežicama je sedmi u lancu takvih veletrgovina u Sloveniji, a Janković je istaknuo kako posebno računaju na kupce iz Hrvatske, odnosno Zagreba. Investicija pak u izgradnju samog novog dijela trgovačkog centra Intermarketa Brežice iznosi oko 20 milijuna maraka, napomenuli su iz uprave Centra. Mercator je po ostvarenom prometu najveća tvrtka u Sloveniji, a trgovački lanac uvršten je među 200 najvećih u svijetu. Trgovačke tvrtke u sastavu tog koncerna ukupno imaju prosječno 160 tisuća posjetitelja, a cilj im je, kako je rekao Janković, do kraja 2001. imati 250 tisuća kupaca dnevno. Mercator u budućnosti želi ući među 50 najvećih trgovačkih lanaca u svijetu. Dosad je u izgradnju novih objekata te u preuzimanje manjih tvrtki Mercator godišnje investirao oko 300 milijuna njemačkih maraka, od kojih su polovicu činila vlastita sredstva a drugu polovicu krediti. Investicije će i ubuduće biti na toj razini, a bit će prvenstveno namjenjene izgradnji novih centara. Koncern Mercator zapošljava 12.500 djelatnika, a njihovi hipermarketi ostvaruju 20 posto od ukupnog prometa koncerna. Uz izlazak na hrvatsko tržište, iz Mercatora su najavili za početak prosinca ove godine otvaranje svog trgovačkog centra u Sarajevu. SKUPLJI BENZIN U SLOVENIJI Cijene motornih benzina u Sloveniji od utorka će biti veće za približno tri posto sukladno uredbi slovenske vlade o određivanju cijene naftnih derivata u ovisnosti o cijenama sirove nafte i tečaju američkog dolara. Tako će cijena najviše prodavanog bezolovnog 95-oktanskog benzina porasti sa dosadašnjih 142,1 tolara na 146,4 tolara. Nova cijena litre supera iznosit će 159,7 tolara, bezolovnog 98-oktanskog benzina 155,4 tolara, a bezolovnog 91-oktanskog benzina 145,8 tolara. Najveći slovenski naftni proizvođač Petrol povećat će i cijene dizelskog goriva na 150,6 tolara te cijenu loživog ulja na 95 tolara. Druga po veličini slovenska naftna tvrtka koparski Istrabenz OMV, o tome će odluku donijeti sutra dok će cijene benzina na OMV-ovim benzinskim crpkama biti jednake kao i na Petrolovim.