POSLOVNI PREGLED BROJ 169

POSLOVNI PREGLED broj 169 05. - 11. kolovoza 2000. SADRŽAJ: ? RAČAN ZADOVOLJAN SPORAZUMOM S ENRONOM 2 ? MINISTARSTVO GOSPODARSTVA PODRŽAVA INICIJATIVU ZA KREDITIRANJE 'JEDINSTVA' 2 ? HEP I ENRON DOGOVORILI TEKSTOVE PET NOVIH UGOVORA 2 ? AGROKOR PRODAO VLASNIČKI UDIO U BOBISU AQUARIUS FAVORITU 2 ? "VIKTOR LENAC" SKLOPIO UGOVORE VRIJEDNE 25 MILIJUNA DOLARA 2 ? SLOVENSKI "RICO" KUPIO ZADARSKI SAS 3 ? SASTANAK PREDSTAVNIKA INE I UDRUGE TRGOVACA NAFTNIM DERIVATIMA 3 ? MESIĆ I RAČAN O PROŠIRENJU GOSPODARSKE SURADNJE 3 ? RAČAN SA SUMMERSOM O BANKARSKOJ I GOSPODARSKOJ SURADNJI 3 ? SURADNJU KORUŠKOG I HRVATSKOG GOSPODARSTVA TREBA PROŠIRITI 3 ? IZRAELSKI GOSPODARSTVENICI U OSIJEKU 4 ? RADNICI DIOKOMA ODUSTALI OD PROSVJEDA U ZAGREBU 4 ? SLOVENSKA PRIZNANJA HRVATSKIM PROIZVODIMA 4 ? U SRPNJU USPOREN RAST CIJENA 4 ? CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U SRPNJU NIŽE ZA 0,2 POSTO 5 ? I U LIPNJU BLAGI RAST ZAPOSLENOSTI 5 ? U LIPNJU UBRZANJE IZVOZA 5 ? PROSJEČNA NETO PLAĆA U LIPNJU 3279 KUNA 6 ? GOTOVO POLOVINA HRVATSKIH PODUZETNIKA BAVI SE TRGOVINOM 6 ? IZNOS NEPODMIRENIH OBVEZA SMANJEN NA 22,7 MILIJARDI KUNA 7 ? POSUSTALI MALI PODUZETNICI 7 ? UKUPNO POSLOVANJE BANAKA U 1999. - POZITIVNO 8 ? D&B:OCJENA RIZIKA ULAGANJA U HRVATSKU ISTA, PROFIL POBOLJŠAN 8 ? INTERCREDIT: SOLVENTNOST ISPITANIH TVRTKI U SRPNJU LOŠIJA 8 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 9 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA RAČAN ZADOVOLJAN SPORAZUMOM S ENRONOM Hrvatski premijer Ivica Račan izrazio je u utorak u Washingtonu zadovoljstvo zbog postignutog sporazuma HEP-a i Enrona za koji kaže da je "u zajedničkom interesu i na obostrano zadovoljstvo". "Slučaj Enron je riješen", kazao je Račan. "Bez ovog dogovora šteta za Hrvatsku bila bi veća, a ovako smo pokazali vjerodostojnost hrvatske političke i gospodarske strane", kazao je Račan. Suradnja HEP-a s Enronom nastavlja se, "ali u boljim uvjetima od onih koji su bili potpisani i koje bi mi poštivali da je dogovor izostao", dodao je hrvatski premijer. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA PODRŽAVA HBOR-OVU INICIJATIVU ZA KREDITIRANJE 'JEDINSTVA' S obzirom na nemogućnost direktnoga financijskog poticanja zagrebačke tvornice 'Jedinstvo', Ministarstvo gospodarstva RH podržava inicijativu Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za odobravanje nove kreditne linije namjenski vezane uz izvozne aktivnosti tog poduzeća, ističe se u priopćenju Ministarstva gospodarstva objavljenom u utorak. Ministarstvo podržava izvozne aktivnosti 'Jedinstva', te da će, svjesni važnosti hrvatskoga izvoza, i dalje pomno pratiti aktivnosti svih tvrtki, pa tako i 'Jedinstva'. Pojedinosti o HBOR-ovu kreditiranju 'Jedinstva' u priopćenju nisu navedene. Glavno zaposleničko vijeće 'Jedinstva' dan ranije je najavilo da priprema tužbu protiv hrvatske Vlade, Ministarstva gospodarstva i Hrvatskog fonda za privatizaciju, zbog Vladine odluke o ukidanju preostaloga dijela interventnog zajma od pet milijuna kuna. Odluku o davanju zajma donijela je prošle godine vlada Zlatka Mateše, a 'Jedinstvu' je do sada isplaćeno 2,05 milijuna kuna. 2. TVRTKE HEP I ENRON DOGOVORILI TEKSTOVE PET NOVIH UGOVORA; POTPISIVANJE KRAJEM KOLOVOZA Hrvatska elektroprivreda (HEP) i američka tvrtka Enron postigli su nakon višemjesečnih pregovora dogovor o pet novih konačnih tekstova ugovora kojima će na nov način biti regulirani odnosi dviju tvrtki. Ugovori će u paketu biti potpisani za dva tjedna nakon što ih prihvate Nadzorni odbor i Skupština HEP-a te odobri hrvatska Vlada, objavili su u utorak u Zagrebu predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović i potpredsjednik Enron-Europe Eric Shaw. Čović i Shaw potpisali su Suglasnost na konačne tekstove pet ugovora - o raskidu Ugovora o najmu kapaciteta i preradi energije (CTA), o raskidu postojećeg Ugovora o nabavi električne energije, o novom Ugovoru o nabavi električne energije, o dopunjenom Ugovoru o pravu građenja na lokaciji Jertovec te o Ugovoru o suradnji. Temeljem dopunjenog Ugovora o pravu građenja na lokaciji Jertovec, Enron stječe pravo da, ukoliko tako odluči, na toj lokaciji izgradi vlastitu elektranu. U pogledu izgradnje i vođenja ove elektrane HEP ne bi imao nikakvih financijskih ili drugih obveza. Elektrana bi bila u vlasništvu Enrona, dok bi se proizvedena električna energija prodavala na tržištu. Osim ove informacije nisu izneseni detalji drugih ugovora, za čiji su sadržaj Shaw i Čović rekli da je povjerljiv i da nije za objavljivanje, posebno ne do potpisivanja ugovora. Pet novih ugovora zamijenilo bi dosadašnja tri, pri čemu je tek otkriveno kako je dogovoren novi odnos u pogledu nabave električne energije. Predsjednik HEP-ove Uprave izjavio je da HEP dosad nije mogao prihvatiti ponuđene ugovore, ali da je "Enron zadnjih dana ublažio uvjete i dao dodatne, Hrvatskoj prihvatljive koncesije". Shaw je dometnuo kako su ponuđeni ugovori prihvatljivi za obje strane, a Enronovi fleksibilni potezi mogu se tumačiti i opredjeljenjem za dugoročno ulaganje u hrvatski elektroenergetski sustav. Time se, kaže, otvara nova era kooperacija između Enrona i HEP-a AGROKOR PRODAO VLASNIČKI UDIO U BOBISU AQUARIUS FAVORITU Koncern Agrokor d.d. prodao je 54 posto dionica splitskog Bobisa dd tvrtki Aquarius Favorit d.o.o., objavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare u Splitu. Vlasnički udjel u Bobisu Agrokor je preuzeo 1994. godine, nakon čega je u toj tvornici provedeno industrijsko i financijsko restrukturiranje. Prodaja dionica Bobisa, kako su istaknuli čelnici Agrokora, dio je poslovne strategije Koncerna koja predviđa fokusiranje poslovanja na strateške aktivnosti: proizvodnju sladoleda, mineralnih voda i jestivog ulja te maloprodaju. Tvrtka Aquarius Favorit svoju je distributivnu i trgovačku djelatnost proširila na proizvodnu kupnjom Plivinog pogona na Braču, gdje je započela s proizvodnjom bombona i drugih slastica. Na području Splitsko-dalmatinske županije koncern Agrokor, kako je najavljeno, u skoro vrijeme planira, uz već postojeće regionalne distribucijske centre, izgradnju logističko-distribucijskog centra te otvaranje prvog splitskog Super Konzuma. "VIKTOR LENAC" SKLOPIO UGOVORE VRIJEDNE 25 MILIJUNA DOLARA Riječko remontno brodogradilište "Viktor Lenac" sklopilo je dva ugovora, ukupno vrijedna 25 milijuna američkih dolara, za preinaku brodova za prijevoz općih tereta (ro-ro brodova) u brodove za polaganje optičkih kablova. Kako ističu u riječkom brodogradilištu, riječ je o vrlo zahtjevnim preinakama kojima će se brodovi opće namjene preinačiti u visoko softicirane brodove za polaganje kablova, za kojima, zbog brzog razvoja globalnih telekomunikacija, vlada velika potražnja na svjetkom tržištu. Oba broda, čije će preinake biti dovršene do kraja listopada, odnosno do kraja godine, njihovi će vlasnici, kompanije iz SAD-a i Engleske, iznajmiti International Telecom USA kompaniji koja se uz ostalo bavi i polaganjem telekomunikacijskih kablova. Iz Uprave "Viktora Lenca" također se najavljuje kako je to brodogradilište u vrlo izglednim pregovorima za sklapanje ugovora o izvršenju još jednog sličnog projekta. SLOVENSKI "RICO" KUPIO ZADARSKI SAS Slovenska tvrtka "Rico" postala je stopostotnim vlasnikom zadarskog SAS-a. Ugovor su u srijedu u Zadru potpisali direktor SAS-a Robert Škifić i direktor slovenske tvrtke "Rico" Janez Škrabec. Ocjenjujući kako će najveću korist od cijelog posla imati zaposlenici zadarske tvornice alatnih strojeva i zadarsko gospodarstvo, Škifić je pojasnio da se promjenom vlasničke strukture zadarskog SAS-a otvaraju vrata svjetskih tržišta. Napomenuo je da je bilo više zainteresiranih za kupnju tvrtke, ali je slovenska tvrtka bila jedina spremna većinski udjel platiti gotovinom. Direktor slovenske tvrtke "Rico" Janez Škrabec nije želio otkriti cijenu koja je plaćena za zadarski SAS. Podsjetio je da suradnja između dvije tvrtke traje tri godine, a već je realizirano poslova u vrijednosti 40 milijuna njemačkih maraka. Kako se doznaje, Rico je za zadarsku tvornicu osigurao poslove za iduće tri godine. Direktor Škrabec rekao je da će sadašnja Uprava SAS-a ostati na čelu tvrtke, a neće biti ni otpuštanja radnika. Slovenski Rico, po godišnjem prometu u 1999., nalazi se na 55 mjestu uspješnih slovenskih poduzeća. SASTANAK PREDSTAVNIKA INE I UDRUGE TRGOVACA NAFTNIM DERIVATIMA U okviru strukture postojeće maloprodajne cijene naftnih derivata, odnosno drugačijom raspodjelom između naftnog sektora i poreznih prihoda (trošarina) treba tražiti rješenje za problem vlasnika privatnih benzinskih postaja u Hrvatskoj kojima je INA ukinula rabate. Rekao je u utorak Mijo Ivurek, direktor Sektora promotivnih aktivnosti INE, nakon sastanka predstavnika Ine, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te predstavnika Udruge trgovaca naftom i naftnim derivatima, održanog u cilju zajedničkog pronalaženja rješenja za taj problem. Iz Ine ističu kako su svoj prijedlog modela slobodnog formiranja cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu, koji uključuje i rješenje za vlasnike privatnih benzinskih postaja, nedavno uputili Ministarstvu gospodarstva. Sudionici sastanka, prema Ivurekovim riječima, nadaju se da će do 1. rujna problem nastao nakon ukidanja rabata trgovcima naftnim derivatima biti riješen u interesu svih strana - Ine, HUP-a, odnosno njihove granske Udruge trgovaca naftom i naftnim derivatima te hrvatske Vlade. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA MESIĆ I RAČAN O PROŠIRENJU GOSPODARSKE SURADNJE Najmanje 60 američkih tvrtki pokazalo je izravno zanimanje za poslove u Hrvatskoj i s hrvatskim partnerima tijekom radnog doručka hrvatskog državnog izaslanstva u četvrtak u Američkoj trgovinskoj komori. Predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivica Račan upoznali su nazočne s procesom gospodarske pretvorbe u Hrvatskoj, tijekom privatizacije i željom da se osigura pravni, fiskalni i drugi okvir koji će od Hrvatske učiniti zemlju sigurnih i isplativih ulaganja. Kako je kasnije rekao premijer Račan, interes američkih sugovornika bio je još jedan poticaj da se sljedećeg mjeseca ostvari planirano predstavljanje hrvatskih mogućnosti tijekom posjeta delegacije gospodarstvenika i vlade. Iako je potrebno dovršiti sve dogovore, za očekivati je da bi privredne mogućnosti Hrvatske trebale biti predstavljene u Washingtonu, Houstonu i jednom od velegradova na zapadnoj obali SAD. Američki investitori s oko milijardu dolara angažiranog kapitala na prvom su mjestu među stranim ulagačima u Hrvatsku. Od svih inozemnih investicija 28 posto je američkih, kazao je Račan. Pritom, u Hrvatskoj djeluje razmjerno mali broj - oko 80 američkih tvrtki. RAČAN SA SUMMERSOM O BANKARSKOJ I GOSPODARSKOJ SURADNJI Sjedinjene Američke Države potvrđuju zanimanje za razvoj trgovinskih i svih poslovnih odnosa s Hrvatskom a podržavat će i dogovore Zagreba s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, kazao je u utorak poslijepodne premijer Ivica Račan nakon razgovora s američkim ministrom financija Lawrenceom Summersom. Summersa je upoznao s planovima i željom vlade da Hrvatsku učini područjem sigurnih ulaganja. Razgovarali su i o proširenju suradnje banaka. Preduvjet većem investiranju, uz ostalo je i smanjenje premija kreditnih osiguranja u čemu je američka strana izrazila potporu. "SAD će podržati i dogovore Hrvatske o nastavku suradnje s MMF-om i Svjetskom bankom", kazao je Račan. Najavio je da će vladino i privredno izaslanstvo u rujnu u Washingtonu konkretnije razgovarati o nastavku gospodarske suradnje SAD i Hrvatske. SURADNJU KORUŠKOG I HRVATSKOG GOSPODARSTVA TREBA PROŠIRITI Mogućnosti gospodarske suradnje Hrvatske i austrijske pokrajine Koruške daleko su veće od dosadašnje razine, što bi kroz bolju komunikaciju i povezanost dvaju gospodarstava s velikim potencijalima trebalo promijeniti, kazao je ministar gospodarstva pokrajine Koruške Karl Pfeifenberger u povodu skorašnjeg (prvog kolektivnog) nastupa Koruške na Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu. Koruško će se gospodarstvo na jesenskoj sajamskoj manifestaciji na Zagrebačkom velesajmu predstaviti na 200 četvornih metara izložbenog prostora. Predstavnici koruške Vlade hrvatskim će gospodarstvenicima u nekoliko dana prezentirati projekte s područja elektronike, mikroelektronike, drvne industrije, softwara, turizma i dr. Na sajmu će se predstaviti i Centar za razvoj poduzetništva i tehnologije Koruške koji već dugi niz godina na različitim područjima koruškog gospodarstva većinom malim i srednjim poduzetnicima nudi podršku, osigurava kreditna sredstva te savjetuje pri odabiru projekata. Po Pfeifenbergerovim riječima, Koruška je spremna s gospodarstvom Hrvatske razvijati partnerski odnos te kroz različite zajedničke projekte izvršiti prijenos znanja, iskustva, i tehnologije na ona područja hrvatskog gospodarstva u kojem je koruško gospodarstvo prepoznatljivo. Interes za hrvatsko tržište, istaknuo je, već je pokazan i kroz prisustvo zemaljske banke - Hypo Alpe Adria bank koja već niz godina djeluje u Hrvatskoj. Pojasnio je kako je banka spremna kreditno pratiti mnoga područja hrvatskog gospodarstva primjerice poljoprivredu, turizam i dr. Osim banke koja je na hrvatsko tržište mogla ući bez velikog rizika jer se mogla osigurati državnim jamstvima, druge koruške tvrtke bile su opreznije. Stabiliziranjem hrvatskog gospodarstva, te rješavanjem još nekih zakonodavnih okvira, zasigurno će se omogućiti proširenje suradnje i dolazak koruških tvrtki. Pfeifenberger smatra potrebnim otvoriti urede za gospodarstvo i u Hrvatskoj i Koruškoj kako bi privreda imala mogućnosti dolaženja direktno do informacija i međusobnog povezivanja. Platforma gospodarske politike Koruške prema Hrvatskoj uključuje i povezivanja na području turizma, kazao je Pfeifenberger. Naime, kako u Klagenfurtu postoji dobra poslovna škola za obrazovanje turističkog menadžment ta bi suradnja mogla započeti ubrzo tj. da se kroz taj vid gospodarsko-obrazovne suradnje nešto pokrene, drže u koruškoj Vladi. IZRAELSKI GOSPODARSTVENICI U OSIJEKU Istaknuti izraelski gospodarstvenici iz Tel Aviva, Miki Goldhart, Tzion Avraham i Ben Sternberg, vlasnici tekstilnih i poljoprivrednih poduzeća te tvrtke za razminiravanje, sastali su se u utorak u Poglavarstvu Osječko-baranjske županije s gospodarstvenicima i predstavnicima lokalne vlasti. Kako su istaknuli, cilj im je da se upoznaju s potencijalima ovoga dijela Hrvatske te mogućnostima ulaganja. "Otvoreni smo za strana ulaganja, jer smo svjesni da je to put oporavka teško stradalog gospodarstva ali i ulazak u svjetsku gospodarsku utakmicu", rekao je Antun Željko-Živković, potpredsjednik Skupštine Osječko- baranjske županije, izrazivši zadovoljstvo zainteresiranošću izraelskih gospodarstvenika za ulaganjima u postojeće i nove proizvodne kapacitete. 4. SINDIKATI RADNICI DIOKOMA ODUSTALI OD PROSVJEDA U ZAGREBU Radnici splitskog Diokoma odustali su od najavljenog prosvjednog skupa koji se trebao održati na Markovom trgu u u četvrtak Zagrebu. No, kako je u srijedu novinarima u Splitu izjavio dopredsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević, prosvjedni skup pred Vladom samo se odgođen, a njegovo održavanje ovisi isključivo o ministru Fižuliću koji je, kazao je Matijašević, obećao da će se u ponedjeljak, 14. kolovoza, sastati s predstavnicima svih sindikata Diokoma. Prosvjed je, navodi Matijašević, odgođen na izričit zahtjev ministra Fižulića. "No, ako nas ministar prevari i ne dođe u ponedjeljak u Split, radnici Diokoma dolaze na Markov trg", kazao je potpredsjednik HUS-a, ističući da sindikati neće odustati od svojih zahtjeva. A to su, prije svega, poništenje odluke o stečaju poduzeća Diokom što je, pak, novi stečajni upravitelj Diokoma Jozo Malenica ocijenio "nemogućim zahtjevom". Osim toga sindikati traže da se provede odluka prethodnog stečajnog upravitelja Diokoma, Ante Ercegovića, o ukidanju otkaza zaposlenicima, kao i smjenu Nadzornog odbora i dolazak državne revizije koja bi ispitala poslovanje Diokoma od 10. travnja 1994. Stečaj u splitskom poduzeću Diokom koji zapošljava 2307 radnika, pokrenut je prije dva mjeseca. Do sada su promijenjena tri stečajna upravitelja, a prvo stečajno ročište nad poduzećem Diokom zakazano je za 8. rujna. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI SLOVENSKA PRIZNANJA HRVATSKIM PROIZVODIMA Tvrtke iz sastava Lura grupe i varaždinska Vindija dobila su visoka slovenska priznanja za kakvoću, a za kvalitetu svojih proizvoda nagrađeni su i proizvodi pršutane iz Posedarja i zagrebačkog Sljemena. Objavio je to u ponedjeljak u Čakovcu direktor Pomurskog sajma Janez Erjavec predstavljajući 38. međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam u Gornjoj Radgoni. Sajam, koji će biti održan od 26. kolovoza do 3. rujna, okupit će 1.500 tvrtki iz 26 država. Među njima je i desetak velikih hrvatskih tvrtki koje izlažu izravno, dok daljnjih desetak zastupaju njihovi slovenski poslovni partneri. Ovogodišnji sajam u Radgoni, kako je najavljeno, otvorit će predsjednik Republike Slovenije Milan Kučan. Slovenija se, rekao je Erjavec, ozbiljno priprema za ulazak u Europsku uniju, što će biti vidljivo i na ovogodišnjem poljoprivrednom prehrambenom sajmu. Siguran sam da će naša slovenska iskustva dobro doći Hrvatskoj u njenim pripremama za ulazak u europske gospodarske i političke integracije, naglasio je Erjavec. 6. STATISTIKA U SRPNJU USPOREN RAST CIJENA Cijene na malo u Hrvatskoj su (ukupno sa sezonskim proizvodima) u srpnju bile za 0,5 posto više nego u mjesecu prije, dok su troškovi života veći za 0,1 posto. Ovi podatci Državnog zavoda za statistiku govore u prilog najava da će, nakon lipanjskog rekordnog rasta od 1,9 posto pod utjecajem povećanih trošarina na naftne derivate i pića, uslijediti smirivanje maloprodajnih cijena. Uz to, i cijene proizvođača industrijskih proizvoda u srpnju su bile za 0,2 posto niže nego u lipnju. U usporedbi pak sa istim mjesecom prošle godine cijene na malo u ovogodišnjem su srpnju bile veće za 6,5 posto, dok su u prvih sedam mjeseci ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje porasle 5,4 posto. Istodobno su troškovi života u srpnju bili za 5,3 posto veći nego u istom mjesecu lani, a u prvih sedam mjeseci ove u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, troškovi života bilježe rast od 4,4 posto. Kada se isključi utjecaj sezonskih proizvoda cijene na malo u srpnju su u odnosu na lipanj više za 0,7 posto. Pritom cijene robe u srpnju bilježe porast od 0,5 posto, a cijene usluga 0,8 posto. U okviru pak maloprodajnih cijena roba, cijene na malo industrijskih proizvoda veće su za 0,7 posto, što je uzrokovano porastom cijena duhana za 6,9 posto (povećane trošarine), pića za 1,8 posto, industrijskih prehrambenih proizvoda za 0,7 posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda u srpnju u odnosu na lipanj ostale nepromijenjene. Porast cijena na malo u srpnju ublažio je pad cijena poljoprivrednih proiozvoda sa sezonskim proizvodima za 7,6 posto, i bez sezonskih proizvoda za 2,1 posto. Cijene usluga (u okviru cijena na malo) u srpnju su u odnosu na lipanj više za 0,8 posto na što je utjecao porast cijena usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu za 4,3 posto (RTV pretplata), prometnih usluga za 0,9 posto (brodski prijevoz i međumjesni prijevoz autobusom). Cijene na malo - ukupno sa sezonskim proizvodima od početka su godine do kraja srpnja prosječno mjesečno rasle po stopi od 0,74 posto, ili ukupno za sedam mjeseci ove godine za 5,3 posto. Kretanje pak troškova života u srpnju u odnosu na lipanj (neznatni rast od 0,1 posto) posljedica je pada troškova prehrane za 1,6 posto (niže cijene poljoprivredno- prehrambenih proizvoda) te cijena odjeće i obuće za 0,2 posto, dok su cijene duhana i pića više za 4,6 posto i usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu za 1,1 posto. U okviru troškova života cijene usluga više su za 1 posto, dok su cijene roba u srpnju u odnosu na lipanj ostale nepromijenjene. Troškovi života, po podacima Državnog zavoda za statistiku, su od početka godine do kraja srpnja prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,617 posto ili ukupno za sedam mjeseci 2000. za 4,4 posto. CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA U SRPNJU NIŽE ZA 0,2 POSTO Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u srpnju su prema mjesecu ranije smanjene 0,2 posto, dok su u odnosu na srpanj prošle godine porasle 9,4 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasle su u srpnju u odnosu na lipanj 0,6 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto. Istodobno, cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije u prosjeku su smanjene 1,2 posto, kao i cijene energije i kapitalnih proizvoda za 0,1 posto. Rast cijena u srpnju je ostvaren u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 1,2 posto, u proizvodnji proizvoda od metala, osim strojeva i opreme, proizvodnji strojeva i uređaja, za jedan posto te u proizvodnji hrane i pića, za 0,9 posto. Pad cijena zabilježen je u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda za 2,6 posto, proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme 2,4 posto, proizvodnji metala za dva posto, u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za 0,8 posto, proizvoda od gume i plastike za 0,7 posto, u vađenju sirove nafte i zemnog plina za 0,4 posto, u preradi kože, izradi galanterije i obuće i proizvodnji odjeće te doradi i bojenju krzna za 0,3 posto te u preradi drva i proizvoda od drva, osim namještaja za 0,1 posto. U preostalih 13 odjeljaka industrijske proizvodnje cijene u srpnju nisu se mijenjale u odnosu na prethodni mjesec. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima od početka godine prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,699 posto ili ukupno za sedam mjeseci za pet posto. U odnosu na sedam lanjskih mjeseci te su cijene porasle 9,4 posto. I U LIPNJU BLAGI RAST ZAPOSLENOSTI Broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj i u lipnju je nešto povećan, nakon blagog rasta u svibnju, što je uglavnom posljedica sezonskog zapošljavanja u turizmu. Ukupno zaposlenih u lipnju je bilo 1.329.647, što je 0,6 posto (ili oko osam tisuća osoba) više nego u mjesecu prije. Sezonska su kretanja utjecala i na smanjenje broja nezaposlenih za 2,5 posto - na 342.098 evidentirano nezaposlenih, pa je i stopa nezaposlenosti u lipnju smanjena na 20,5 posto, sa 21 posto u mjesecu prije. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku u pravnim je osobama u lipnju bilo 1.039.669 zaposlenih, što je 0,5 posto više nego u mjesecu prije. Pritom se najveći rast, za 13,6 posto bilježi u djelatnosti hoteli i restorani. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u lipnju je bilo 206.572, ili za 1,7 posto više nego u svibnju. Za razliku od tih povećanja, kod aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika i nadalje se bilježi pad. Po podacima također preuzetim iz HZMO-a, aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika u lipnju je evidentirano ukupno 83.406, što je za 1,1 posto manje nego u mjesecu prije. Usporede li se podaci ukupno za ovogodišnje prvo polugodište u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, zaposlenost u pravnim osobama (svih oblika vlasništva) još je uvijek manja nego lani - za 2,3 posto. U LIPNJU UBRZANJE IZVOZA Hrvatski robni izvoz, izražen u američkim dolarima, u lipnju je dobio novi zamah nakon nešto skromnijih svibanjskih kretanja. Ukupno je u prvih šest mjeseci ove godine iz Hrvatske izvezeno roba u vrijednosti od 2,2 milijarde dolara, što predstavlja povećanje za 10,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Usporedbe radi u prvih pet mjeseci rast izvoza iznosio je svega 0,1 posto. I na strani uvoza u lipnju je zabilježeno ubrzanje, tako da je sa vrijednošću od 3,67 milijardi dolara u prvoj polovini godine, uvoz dostigao razinu iz istog prošlogodišnjeg razdoblja. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, pokrivenost uvoza izvozom iznosi 60 posto, a deficit u robnoj razmjeni od 1,47 milijardi dolara za 12,5 posto je manji nego u prvoj polovici prošle godine. Kod sagledavanja rezultata robne razmjene izražene u dolarima svakako treba imati u vidu tečaj američkog dolara čija je vrijednost u odnosu na kunu, ali i druge valute eurozone znatno ojačala. Tako je prosječni tečaj dolara prema kunu u prvih šest mjeseci ove u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje porastao za 16,3 posto (u izvozu sa prosječnih 6,92 na 8,05 kuna). O utjecaju intervalutarnih razlika na pokazatelje robne razmjene govore podaci o izvoznim rezultatima izraženi u kunama koji su dosta povoljniji od dolarskih. U kunama preračunati izvoz u prvih šest mjeseci, u ukupnom iznosu od 17,77 milijardi kuna, pokazuje rast od 28,9 posto. Analize statističkih podataka o kretanju izvoza po pojednim granama pokazuju značajan rast vrijednosti isporuka u inozemstvo kod proizvodnje ostalih prijezovnih sredstva (brodogradnja) za 36,5 posto na 337 milijuna dolara, proizvodnje naftnih derivata - za 87,8 posto na 256 milijuna dolara, dok je izvoz proizvoda kemijske industrije dostigao oko 280 milijuna dolara, što je za 17,9 posto više nego u prvoj polovini prošle godine. Istodobno, neke značajne izvozne grane bilježe pad vrijednosti izvoza. Primjerice izvoz hrane i pića, ostvaren u vrijednosti od 125 milijuna dolara, za 28,6 posto je manji nego u prvih šest mjeseci lani, a vrijednost izvoza odjeće smanjena je za 21,2 posto na 187 milijuna dolara. U regionalnoj usmjerenosti izvoza bilježi se više pozitivnih trendova, što se prvenstveno odnosi na značajan porast vrijednosti izvoza, za 18,6 posto, u zemlje Europske unije, na koje se odnosi 54,9 posto ukupnog hrvatskog izvoza, ili 1,21 milijarda dolara. I nadalje je prvi hrvatski vanjskotrgovinski partner Italija, u koju je u prvoj polovici ove godine izvezeno roba u vrijedosti od 467 milijuna dolara, što je za čak 21,5 posto više nego u istom razdoblju lani. I na strani uvoza Italija je na prvom mjestu, sa 646 milijuna dolara vrijednosti uvezenih roba u Hrvatsku, ili 13 posto više nego lani. U razmjeni sa Njemačkom, međutim, bilježi se osjetno smanjenje. Tako je vrijednost hrvatskog izvoza u tu zemlju, od 307 milijuna dolara, manja za 10,4 posto, dok je uzvoz iz Njemačke (575 milijuna dolara) smanjen za 20,2 posto. Značajno je da raste izvoz i u zemlje CEFTA-e, što se dobim dijelom može pripisati porastu vrijednosti izvoza u susjednu Sloveniju za 21,8 posto na 274 milijuna dolara. U razmjeni sa Bosnom i Hercegovinom i dalje se bilježi osjetno smanjenje - izvoza za 18,5 posto na 226 milijuna dolara, dok je hrvatski uvoz iz te zemlje gotovo prepolovljen i u prvoj polovici ove godine iznosi oko 35 milijuna dolara. PROSJEČNA NETO PLAĆA U LIPNJU 3279 KUNA Za neto plaće zaposlenih u razdoblju siječanj-lipanj ove godine u Hrvatskoj je isplaćeno 17,2 milijarde kuna, što je nominalno rast od 7,8 posto i realno 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Tendenciju realnog rasta plaća pokazuju podaci o mjesečno isplaćenoj neto plaći koja je u lipnju iznosila 3279 kuna i bila je veća od prošlogodišnje u istom mjesecu 11,7 posto nominalno (5,8 posto realno). U odnosu na svibanj ove godine ta je plaća porasla nominalno 4,1 posto, a realno 3,4 posto. I dalje su primjetne razlike u rastu prosječne neto plaće po gospodarskim područjima. Tako su se u lipnju prosječne neto plaće po zaposleniku kretale od 5204 kune u financijskom posredovanju (58,7 posto više od državnog prosjeka) do 2240 kuna u ribarstvu (gotovo trećinu manje od prosjeka). Prosjek viši od republičkog ostvaren je u osam djelatnosti; financijskom posredovanju, javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju, u području zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, u rudarstvu i vađenju, u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza, u obrazovanju te u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima. Ispod republičkog prosjeka i to u rasponu od 3,6 posto do čak 31,7 posto ispod prosjeka, prosječna neto plaća isplaćena je u sedam djelatnosti; ribarstvu, građevinarstvu, trgovini, hotelima i restoranima, prerađivačkoj industriji, u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama te u poljoprivredi, lovu i šumarstvu. GOTOVO POLOVINA HRVATSKIH PODUZETNIKA BAVI SE TRGOVINOM Gotovo svaka druga tvrtka u Hrvatskoj bavi se trgovinom i ima sjedište u Zagrebu. Od gotovo 60 tisuća poduzetnika koji su Zavodu za platni promet dostavili izvještaje o financijskim rezultatima poslovanja u prošloj godini, čak 44,9 posto je iz područja trgovine, a 41,6 posto ih ima sjedište u Zagrebu i njegovoj okolici. Ti podaci potvrđuju da je, kao i ranijih godina, daleko najveća koncentracija poduzetnika u trgovini (njih 26.950), a potom, sa priličnim razmakom, slijede oni iz područja poslovanja nekretninama, dakle ponovo iz sektora usluga - na koje otpada 15,7 posto tvrtki ili 9.396. Tek zatim po brojnosti slijede poduzetnici iz prerađivačke industrije u kojoj posluje 8.720 poduzetnika ili 14,5 posto. Struktura hrvatskog gospodarstva od devedesetih godina do danas bitno je izmijenjena a te se promjene prije svega ogledaju u opadanju značaja proizvodnje i dominaciji trgovine, na koju je, primjerice, 1990. godine otpadalo 36,3 posto poduzetnika. Od područja djelatnosti sa nešto većim brojem poduzetnika, po podacima iz prošle godine, slijedi građevinarstvo sa udjelom od 8,8 posto ili 5.260 tvrtki, potom promet, skladištenje i veze 5,6 posto, odnosno 3.374 poduzetnika, hoteli i restorani - 2.012 poduzetnika sa udjelom od 3,4 posto. I sa stajališta lokacija sjedište tvrtke, stanje je isto kao i prijašnjih godina. Najveća je koncentracija poduzetnika u Zagrebu i njegovoj okolici, znatno manje u još četiri županije, a u ostalim je područjima Hrvatske registriran nerazmjerno mali broj poduzetnika. Od ukupno 59.972 poduzetnika koja su ZAP-u predali izvještaje o financijskom poslovanju, njih 24.920 ili 41,6 posto su iz Zagreba i Zagrebačke županije. S udjelom od 10,8 posto slijedi 6.956 poduzetnika iz Splitsko-dalmatinske županije, a 8,8 posto odnosno 5260 poduzetnika je u Primorsko-goranskoj županiji. Nešto veći broj poduzetnika djeluje i u Istraskoj županiji - njih 4.275 ili 7,1 posto, dok je u Osječko-baranjskoj županiji 5,1 posto od ukupnog broja poduzetnika ili njih 3.045. U sedam županija od njih 21 broj poduzetnika-podnositelja statističkih izvještaja o poslovanju kreće se oko tisuće, a kao i do sada najmanje je poduzetnika iz Ličko-senjske županije (samo 389), Virovitičko-podravske (515) te iz Požeško-slavonske (566 poduzetnika). Ipak, napominju u ZAP-u aktivnost poduzetnika odvija se i šire od sjedišta tvrtke pa je prostorno rasprostranjenija od onoga što govore podaci. Inače, u ukupnom broju poduzetnika uključenih u statističko istraživanje ZAP-a, najviše je malih poduzetnika (95,6 posto ili njih 57.323). Srednje velikih je 2.075 ili 3,5 posto a velikih 574, odnosno svega 0,9 posto. Među 64.827 poduzetnika koji ZAP-u nisu podnijeli statističke izvještaje o financijskom poslovanju u 1999. godini, najveći je dio onih koji nisu imali prometa na žiro-računima, odnosno nisu ni poslovali. Od poduzetnika koji su poslovali, a nisu predali izvještaje, bilo je devet velikih i 23 srednje velikih te 19.867 malih koji imaju teškoća u poslovanju ili su pred stečajem ili likvidacijom. IZNOS NEPODMIRENIH OBVEZA SMANJEN NA 22,7 MILIJARDI KUNA U Zavodu za platni promet (ZAP) krajem lipnja evidentirano je 22,75 milijardi kuna prijavljenih nepodmirenih naloga, što je 831,2 milijuna kuna ili 3,5 posto manje nego na kraju svibnja. Time je nastavljen trend smanjivanja iznosa nepodmirenih naloga, prekinut jedino u travnju, a tijekom prvih šest mjeseci ove godine taj se iznos smanjio za 3,83 milijarde kuna. Toliko smanjivanje, ističu u ZAP-u, rezultat jepokretanja stečajeva u tvrtkama s velikim iznosima blokada. Znatan je utjecaj na smanjenje ukupnog iznosa nepodmirenih naloga imalo i smanjenje dospjelih neplaćenih akceptnih naloga koji su ukinuti kao instrument plaćanja. U lipnju je ujedno (drugi mjesec za redom) zabilježeno i smanjivanje broja insolventnih pravnih osoba, kojih je na kraju mjeseca bilo 31.859 ili dva posto manje nego krajem prethodnog mjeseca, odnosno 4,5 posto manje nego u travnju. To se ponajviše odnosi na tvrtke koje se bave trgovinom, prerađivačkom djelatnošću, graditeljstvom i djelatnostima prijevoza, skladištenja i veza. No, unatoč pozitivnim kretanjima sa smanjenjem iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje, iz ZAP-a upozoravaju da je iznos nepodmirenih naloga za plaćanje krajem lipnja još uvijek bio milijardu kuna veći nego u istom mjesecu prošle godine. Djelatnost trgovine, na koju se odnosi više od 41 posto ukupno evidentiranog iznosa blokada, bilježi smanjenje od 3,8 posto, a prerađivačka industrija, koja u strukturi ukupnog duga sudjeluje s oko četvrtinom iznosa, 4,2 posto. Iznos nepodmirenih naloga u trgovini i prerađivačkoj industriji smanjen je u proteklih šest mjeseci za 1,9 milijardi kuna ili 17 posto, odnosno za 821,8 milijuna kuna ili 12,5 posto. Na državni sektor odnosi se 1,4 posto blokiranih pravnih osoba, s nepodmirenim nalozima od 1,5 milijarde kuna (6,7 posto ukupnog iznosa), dok najveće probleme s likvidnošću, stoji u izvješću ZAP-a, imaju pravne osobe koje su u cijelosti u privatnom vlasništvu, na koje se odnosi 57,7 posto ukupnih dugovanja. Prema danima trajanja blokade računa najviše je nepodmirenih naloga koji se vode u evidenciji duže od godinu dana, 69,4 posto. Gotovo 93 posto ukupno blokiranih imalo je krajem lipnja ove godine račune blokirane duže od 30 dana, a samo 7,1 posto pravnih osoba kraće od 30 dana. Po prvi put u više od godinu dana u lipnju je smanjen i broj insolventnih fizičkih osoba s registriranom djelatnošću, kao i iznos za koji su blokirani njihovi računi - fizičkih je osoba bilo 30.869 ili 1,1 posto manje nego u svibnju, a u istom je postotku pao i iznos njihovih dugovanja, na 2,23 milijarde kuna. Drugi mjesec za redom, prema podacima ZAP-a, pao je i broj pravnih osoba koje su insolventne zbog neplaćanja doprinosa i to za 3,1 posto, a nepodmireni nalozi po toj osnovi smanjili su se za 70,4 milijuna kuna u usporedbi s krajem svibnja. Za 1,1 posto istodobno se povećao broj pravnih osoba koje imaju problema s plaćanjem poreza na promet i naloga po izvršnim rješenjima tijela poreznog nadzora, na 17.961, s ukupno 3,48 milijardi kuna nepodmirenog duga. POSUSTALI MALI PODUZETNICI Malom se poduzetništvu u Hrvatskoj pridaje sve veća pažnja, o čemu uz ostalo govore i programi o poticanju malog i srednjeg poduzetništva i ugovori o kreditiranju koje je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo upravo proteklih dana potpisalo s predstavnicima više županija i poslovnih banaka. A da su toj djelatnosti više nego potrebni poticaji, upozoravaju i podaci o financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika u prošloj godini. Mali su poduzetnici, naime, za razliku od prijašnjih godina, iskazali negativni konsolidirani financijski rezultat od 663 milijuna kuna, što otvara i pitanje jesu li i mali poduzetnici posustali u tržišnoj utakmici. Prijašnjih se godina uobičajilo da veliki i srednji poduzetnici kao cjelina posluju negativno, dok su mali poduzetnici, kao cjelina, poslovali s pozitivnim financijskim rezultatom. U 1998. konsolidirani je financijski rezultat malih poduzetnika bio pozitivan, s doduše skromnih 17 milijuna kuna. U 1999. godini, međutim, u grupaciji malih poduzetnika iskazani su gubici veći od dobiti za 663 milijuna kuna. Po podacima ZAP-a, kojima je obuhvaćeno 57.323 malih poduzetnika, koji zapošljavaju ukupno 241 tisuću radnika, u toj je grupaciji dobit iz prošlogodišnjeg poslovanja prije oporezivanja iznosila nešto više od četiri milijarde kuna, a nakon oporezivanja 2,88 milijardi kuna. Istodobno su gubici u grupaciji malih poduzetnika premašili iznos od 3,5 milijardi kuna. Dok se udjel malih poduzetnika u ukupnim prihodima (34,6 posto) i rashodima (33,9 posto) svih poduzetnika nije izmijenio, smanjio se njihov udio u neto dobiti (sa 36,9 posto u 1998. na 34,5 posto u 1999. godini) te istodobno povećao onaj u gubicima (sa 20,4 na 23,5 posto). Iskazivanje većih gubitaka od dobiti u grupaciji malih poduzetnika, po ocjenama iz ZAP-a, pokazuje da su, zasad, istrošene njihove prednosti, u prvom redu prilagodljivosti tržišnim uvjetima poslovanja, te da su i oni, u danim uvjetima znatno posustali. 7. BANKARSTVO I FINANCIJE UKUPNO POSLOVANJE BANAKA U 1999. - POZITIVNO Ukupan rezultat poslovanja banaka i štedionica u 1999. je pozitivan, jer je ukupna dobit 99,4 milijuna kuna veća od ukupnih gubitaka. Dobit nakon oporezivanja, po obrađenim podatcima za 53 aktivne banke i tri banke u stečaju te 34 šetionica, iznosila je ukupno 1,3 milijarde kuna, dok je ukupan gubitak iznosio 1,2 milijarde. Dobit je iskazala 41 banka i 20 štedionica, a gubitak 15 banaka i 14 štedionica. Ukupna dobit i ukupan gubitak u hrvatskim bankama i štedionicama mogu se smatrati općenito dobrim rezultatom jer je dobit nominalno povećana 56,6 posto u odnosu na 1998., dok je gubitak manji 63 posto nego u poslovnoj godini prije, objavio je Zavod za platni promet. Ukupni prihodi banaka i štedionica u prošloj su godini iznosili više od 13 milijardi kuna i bili su 3,7 posto, odnosno za 461,7 milijuna kuna veći nego u prethodnoj godini. U strukturi prihoda banaka i nadalje su najzastupljeniji prihodi od kamata, čiji je udjel 66,1 posto (67,4 posto u 1998.), a kod štedionica 69,4 posto (78,6 posto u 1998.). Ukupni prihodi od kamata u financijskom sektoru u Hrvatskoj iznosili su 8,6 milijardi kuna, što je 1,6 posto više nego u 1998. Aktiva banaka i štedionica povećana je u 1999. za 2,7 posto, na 104,2 milijarde kuna, pri čemu banke sudjeluju sa 98,5 posto, dok je udjel štedionica, uključujući i četiri stambene marginalan i iznosi 1,5 posto. U šest banaka bilančna vrijednost prelazi milijardu kuna, a na četiri otpada 53,4 posto ukupne bankovne aktive, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na 1998. Riječ je o Zagrebačkoj, Privrednoj, Riječkoj i Splitskoj banci. Gledano po strukturi aktive, zajmovi i predujmovi komitentnima i kreditnim institucijama čine 58,6 posto, dužnički vrijednosni papiri 15,1 posto, novac u blagajni i računi kod banaka 11,2 posto, a na ostalo otpada 15,1 posto aktive. Usporedna analiza poslovanja banaka i štedionica za zadnjih šest poslovnih godina, od 1994. do 1999., pokazuje stalan rast aktive po zasposlenom, koja je 1994. iznosila 3,8 milijuna kuna, 1997. 5,4 milijuna kuna, a 1999. godine 6,1 milijun kuna. Dobit prije oporezivanja po radniku sa 22.203 kuna 1994, dostigla je 1999. 81.149 kuna. Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u bankama tijekom prošle godine iznosila je 4860 kuna, a u štedionicama 4998 kuna. D&B:OCJENA RIZIKA ULAGANJA U HRVATSKU ISTA, PROFIL POBOLJŠAN Dun&Bradstreet (D&B), jedna od vodećih međunarodnih agencija za poslovne informacije i bonitete i u svom je izvještaju za kolovoz dodijelila Hrvatskoj ocjenu rizičnosti ulaganja DB5a. Uz takvu, nepromijenjenu ocjenu u odnosu na posljednja tri mjeseca, analitičari D&B su za ovaj mjesec uz indikator rizika ulaganja u Hrvatsku dodali i oznaku poboljšanog profila rizičnosti za ulaganje. Poboljšanje tog profila rizičnosti ulaganja izravni je pokazatelj kretanja postojećeg rejtinga Hrvatske, napomenuli su nedavno iz D&B-a, a ta je agencija tako u svom izvješću za travanj, najprije poboljšala profil rizičnosti ulaganja, da bi zatim u svibnju, Hrvatskoj dodijelila i bolju ocjenu rizičnosti ulaganja. Ocjena rizika ulaganja koju trenutačno ima Hrvatska, DB5a, najbolji je rejting u razredu DB5 koji neku zemlju označava kao područje visokog rizika. Kako su pak, nedavno istaknuli iz tvrtke Bonline, koja je predstavnik D&B-a u Hrvatskoj, takva je ocjena zapravo pozicija s koje bi Hrvatska ubrzo mogla, (možda već i završetkom ovogodišnje turističke sezone), prijeći u razred DB4, odnosno područje umjerenog rizika za ulagače. Najsvježiji gospodarski pokazatelji, kako napominju iz D&B-a, potvrđuju da Hrvatska izranja iz recesije. To potvrđuje i više nego očekivani rast BDP-a Hrvatske (realno četiri posto) u prvom ovogodišnjem tromjesečju. U toj agenciji očekuju pak kako će ove godine Hrvatska zabilježiti realni rast BDP-a od 2 posto. S ocjenom DB5a Hrvatska je i dalje na devetom mjestu na listi 24 zemlje srednje i istočne Europe. Na toj su ljestvici i dalje prve Mađarska i Slovenija s ocjenom DB3a, dok su posljednje Albanija i SR Jugoslavija s ocjenom DB7. INTERCREDIT: SOLVENTNOST ISPITANIH TVRTKI U SRPNJU LOŠIJA Prosječna ocjena solventnosti ispitanih hrvatskih tvrtki bila je u srpnju za 25,0081 bod lošija u odnosu na mjesec ranije, tj. iznosila je 439,2588 bodova. Niti jedna kategorija tvrtki nije dobila zadovoljavajuću ocjenu, dok su tvrtke u državnom vlasništvu najlošije ocijenjene s 540 bodova, objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit, koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Dijeleći tvrtke prema djelatnostima, najbolje su u srpnju, po Intercreditovom izvješću, ocijenjena proizvodna poduzeća s 421,6985 bodova, slijede ih trgovačke tvrtke s ocjenom 422,9839 boda, dok su najlošiju ocjenu za prošli mjesec dobile tvrtke uslužne djelatnosti s 439,5725 bodova. Promatrajući pak tvrtke po vlasničkoj strukturi najlošiju su ocjenu, prema tom izvještaju, dobile tvrtke u državnom vlasništvu - 540,0000 bodova, slijede tvrtke u mješovitom vlasništvu s ocjenom 461,6666 bodova, dok su najbolje ocijenjena privatna poduzeća sa 418,1237 bodova. Najviše je naručitelja za Intercreditove bonitete u srpnju, kao i mjesec ranije, zabilježeno iz Njemačke - 35,5 posto, slijede ih francuski klijenti na koje otpada 23,9 posto, na naručitelje iz Austrije odnosi se 21,4 posto, dok na domaće naručitelje za poslovne bonitete otpada 6,8 posto. Što se tiče izvansudske naplate dugovanja putem Intercredita, situacija je i dalje vrlo teška, s obzirom na količine registriranih i zapremljenih dugova, te s obzirom na tešku i kompliciranu naplatu, napominju iz te tvrtke. Dijeleći dužnike prema djelatnostima, u Intercreditu najviše predmeta vode protiv poduzeća trgovačke djelatnosti - 51,4 posto, slijede proizvodne tvrtke na koje otpada 34,1 posto, dok su nasolidnija u plaćanju uslužna poduzeća na koje otpadaju preostali slučajevi. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 07.-10. kolovoza 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Hrvatski zavod za zdrav. osig. 99,65* - 10.878.198 2. Zagrebačka banka 0 1.180 -9,23 3.550.379 3. Pliva 420 0,00 2.080.532 4. Kraš 210,5 0,23 855.766 5. Riječka banka 130 -0,76 373.429 6. Podravka 140 -0,71 322.100 7. Riviera 84 -3,45 92.823 8. Zagrebačka pivovara 679 - 67.900 9. Bjelovarska banka 4.400 - 66.000 10. Privredna banka Zagreb 83 3,66 65.033 UKUPAN PROMET -37,12 18.490.974 Vrijednost indeksa CROBEX 1,17 771 *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 07- 10. kolovoza 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. PIF Dom 19,30 6,04 423.588 2. Kraš 206 3,00 412.000 3. PIF Središnji nacionalni 15,79 2,87 193.759 4. PIF Expandia 20,00 4,38 160.000 5. Uredska tehnika 72 - 130.320 6. Našicecement 480 - 96.000 7. Ericsson Nikola Tesla 186 -2,11 94.688 8. PIF Slavonski 9,35 4,47 91.000 9. PIF Velebit 13,25 4,33 72.184 10. PIF Pleter 10,12 1,20 45.698 UKUPAN PROMET -74,98 1.782.239 Vrijednost indeksa VIN 3,05 373,02 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 03. - 10. kolovoza 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 03. VIII. 10.000.000 7.300.000 7,05 207.630.000 04. VIII. 6.000.000 6.000.000 7,50 240.180.000 07. VIII. 9.000.000 9.000.000 7,33 159.230.000 08. VIII. 3.000.000 3.000.000 9,00 161.230.000 09. VIII. 2.000.000 2.000.000 8,00 63.930.000 10. VIII. 26.750.000 26.750.000 5,51 - Dnevni prosjek 9,458.000 9.008.000 7,39 166.440.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 08.08. Min. Financija 91 dan 66.100.000 10,25% 09.08. HNB 35 dana 60.000.000 7,00% 09.08. HNB 91 dan 4.500.000 8,00% 09.08. HNB 182 dana 5.500.000 9,25% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 08.08.2000 - 1.882.600.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 02.08. - 2.785.800.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA OPEC: CIJENA NAFTE PROŠLOGA TJEDNA 25,64 DOLARA PO BARELU Cijena nafte članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) neznatno je porasla. Tako je barel nafte (159 litara) prošloga tjedna koštao 25,64 američkih dolara, dok je tjedan dana ranije barel stajao 25,59 dolara, izvijestili su u ponedjeljak iz tajništva kartela u Beču. Tako je cijena još uvijek ostala dovoljno blizu ciljane cijene od 25 dolara po barelu, koju su postavile članice OPEC-a. Tijekom srpnja cijena barela OPEC-ove sirove nafte prosječno je iznosila 27,94 dolara, a u tom ju je mjesecu kartel u dva navrata morao značajnije korigirati, nakon što je cijena porasla iznad 30 dolara po barelu.