ZAGREB, 27. srpnja (Hina) - Posebni koordinator Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu Bodo Hombach pohvalio je u četvrtak u Bruxellesu rezultate postignute unutar te inicijative, ali istodobno analitičari naglašavaju da realnost
Pakta, pokrenutog prije godinu dana u Sarajevu, nije tako blistava.
ZAGREB, 27. srpnja (Hina) - Posebni koordinator Pakta o stabilnosti
za jugoistočnu Europu Bodo Hombach pohvalio je u četvrtak u
Bruxellesu rezultate postignute unutar te inicijative, ali
istodobno analitičari naglašavaju da realnost Pakta, pokrenutog
prije godinu dana u Sarajevu, nije tako blistava.#L#
Pakt o stabilnosti "postao je katalizator potrebnog procesa u
domeni demokratizacije i ljudskih prava, gospodarske obnove i
sigurnosti" u regiji, rekao je Hombach na konferenciji za novinare,
godinu dana nakon summita Pakta o stabilnosti održanog 30. srpnja
prošle godine u Sarajevu.
Govoreći o bilanci prve godine, Hombach je naveo poboljšanje
regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa, navodeći kao primjer
sporazum između Rumunjske i Bugarske za izgradnju novog mosta preko
Dunava, te "pomirenje" između vlada Hrvatske i Crne Gore.
Hombach je također izrazio zadovoljstvo gospodarskim razvojem
kojemu je pridonio Pakt, te posebno projektima potpore i
poboljšanja infrastrukture, ali je naglasio da se još treba boriti
protiv "sporosti i birokracije".
Do travnja ove godine deblokirana je svota od ukupno 2,4 milijarde
za 200 projekta brze realizacije.
S druge strane, uspostava Pakta o stabilnosti omogućilo je jačanje
privatnih ulaganja koja bi trebala dostići 3,5 milijarde eura u
2000., nakon 2 milijarde prošle godine.
Za sljedeću godinu, Hombach je postavio 4 velika cilja -
realizaciju predviđenih rokova za projekte i programe koji su već
odobreni, privlačenje privatnih ulaganja, poboljšanje
učinkovitosti međunarodnih institucija, te omogućavanje da regija
izvuče korist od tehnološkog i informatičkog razvitka.
Konačno, Hombach je pozdravio incijativu francuskog
predsjedništva EU za održavanje balkanskog summita u studenom u
Zagrebu.
"To pokazuje da EU želi odigrati ulogu pokretača u Paktu o
stabilnosti. Summit bi trebao doživjeti uspjeh i učiniti ćemo sve
što je moguće da damo svoju potporu predsjedništvu" EU, rekao je.
Ipak, godinu dana nakon što su bogate zapadne zemlje utemeljile
Pakt, njihovo obećanje o pomoći za obnovu Balkana, vrijedno više
milijardi dolara, i dalje izgleda više kao san nego kao realnost,
smatraju analitičari.
Opreznost potencijalnih donatora, sporost birokracije i loše
političko vodstvo, usporili su ambiciozni program izgradnje
kvalitetnih cesta i željezničkih pruga, koje bi trebale povezati
Zapadnu Europu s Grčkom, Turskom i Bliskim istokom.
Kreatori Pakta predvidjeli su da će upravo obnova infrastrukture u
regiji najbrže pridonijeti brzom gospodarskom oporavku, stvaranju
novih radnih mjesta, privlačenju stranih investitora i ostvarenju
proklamiranih ciljeva Pakta - uspostavi trajnog mira, stabilnosti
i demokracije na Balkanu.
"Infrastruktura bi mogla imati onu ulogu za Balkan, koju je
rudarstvo i metalurgija imala za vaše zemlje prije 50 godina",
rekao je bugarski predsjednik Petar Stojanov veleposlanicima
zemalja EU ranije ovog mjeseca, aludirajući na činjenicu da je EU
nastala iz Europske zajednice za ugljen i čelik osnovane 50-ih
godina.
Među zemljama koje bi trebale dobiti pomoć od Pakta, a koje su u
posljednjem desetljeću pretrpjele veliku gospodarsku štetu zbog
rata u bivšoj Jugoslaviji, sankcija i međunarodne izolacije, u
posljednje vrijeme sve više raste nezadovoljstvo zbog sporih
rezultata Pakta o stabilnosti.
Planirana izgradnja drugog mosta na Dunavu između Bugarske i
Rumunjske, koja je odobrena kao projekt brze realizacije, najbolji
je primjer za probleme s kojima se suočava Pakt.
Troškovi izgradnje od 180 milijuna dolara trebali su biti
financirani iz zajmova, najvjerojatnije Europske investicijske
banke, te iz nekih fondova dviju zemalja.
Međutim, realizacija zajma traje između 6 i 12 mjeseci, dok samo
odobravanje kredita traje oko godinu dana.
Premda je Hombach ovog mjeseca svečano otvorio gradilište mosta u
Vidinu na bugarskoj strani, građevinski radovi na mostu koji bi
trebao značajno povećati promet između Berlina i Istanbula,
zaobilazeći Jugoslaviju, najvjerojatnije neće početi prije kraja
2001. godine ili početkom 2002. godine.
(Hina) maš/dv sd