SARAJEVO, 25. srpnja (Hina/Reuters) - Prije godinu dana, potkraj srpnja 1999., brojni su svjetski čelnici u Sarajevu prisustvovali činu usvajanja Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, no danas je posve jasno da za njegovo
provođenje manjkaju i politička volja i financijska sredstva, ocjenjuje u utorak britanska novinska agencija Reuters.
SARAJEVO, 25. srpnja (Hina/Reuters) - Prije godinu dana, potkraj
srpnja 1999., brojni su svjetski čelnici u Sarajevu prisustvovali
činu usvajanja Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu, no danas
je posve jasno da za njegovo provođenje manjkaju i politička volja i
financijska sredstva, ocjenjuje u utorak britanska novinska
agencija Reuters.#L#
Službeno, cilj je Pakta naporima međunarodne zajednice poticati
gospodarske reforme, demokratizaciju i suradnju u politički
trusnom balkanskom području te opipljivim financijskim sredstvima
"nagraditi" one koji shvate i prihvate poruku Pakta.
Međutim, stvari su gotovo od samog početka krenule naopako, tvrdi
Reuters.
Kad su izaslanstva napustila BiH, ostavila su za sobom neplaćene
račune boravka od 1,5 milijuna njemačkih maraka.
Bosanskohercegovački dužnosnici tvrde kako su oni mjesecima ostali
neplaćeni. U Europskoj komisiji pak odbacuju te navode govoreći
kako su računi plaćeni "prije puno mjeseci".
Direktor sarajevskog ogranka nevladine Međunarodne krizne skupine
James Lyon napominje da je trebalo osam mjeseci kako bi se priredila
prva donatorska konferencija te dodaje da su i na njoj najavljeni
doprinosi bili samo ponavljanje već ranije izrečenih obećanja.
"Pakt o stabilnosti krenuo je vrlo sporo i javljaju se dvojbe oko
toga može li ispuniti postavljene ciljeve", kaže Lyon.
I glavni koordinator Pakta Bodo Hombach priznaje njegove
manjkavosti: "Razočaranje leži u sporosti birokratskog procesa
koja izaziva nestrpljivost. Vidim u jugoistočnoj Europi rastuću
nadu u dolazak nove ere, pa bi EU i G8 trebali pripaziti da to ne
prijeđe u rastuću spiralu razočaranja."
Opća je ocjena zapadnih diplomata da režim jugoslavenskog
predsjednika Slobodana Miloševića ostaje najveća zapreka
stabilnosti na Balkanu jer, uz ostalo, blokira trgovinu i razvoj
područja. Dodatno raste strah da ne potakne novi sukob, ovoga puta s
Crnom Gorom.
"Ako Milošević napadne Crnu Goru, Zapad će odgovoriti", ističe
jedan anonimni zapadni diplomat s bogatim balkanskim iskustvom, no
nije naveo kakva bi ta reakcija mogla biti.
Srbijanski ekonomist i disident Mlađan Dinkić, koji kao
predstavnik oporbe može prisustvovati sastancima u okviru Pakta
koji ne prihvaća službenu Jugoslaviju, upozorava da Pakt, ako želi
uspjeti, mora djelovati brzo.
"Vrijeme se mjeri na drukčiji način u razvijenom svijetu, gdje
ljudi idući godišnji odmor planiraju i prije nego što su započeli
ovogodišnji, i u jugoistočnoj Europi gdje se stvari mijenjaju iz
dana u dan", kaže Dinkić.
Srbijanski oporbeni čelnici predložili su zemljama koje sudjeluju
u Paktu da naprave plan pomoći Srbiji u postmiloševićevskom
razdoblju kako bi mogli nešto ponuditi srbijanskim biračima na
jesenskim izborima.
Uz sumnjičavost Zapada da srbijanska oporba može pobijediti na
izborima, čak i uz obećanja financijskom potporom, jedini
regionalni skup koji se zasad planira je onaj u Hrvatskoj kojega je
predložila Francuska kao predsjedateljica EU, podsjeća Reuters.
Jedan anonimni dužnosnik iz BiH, koji se bavi pitanjima vezanim za
Pakt, smatra da je to dio plana Zapada da se jedna zemlja izdvoji kao
predvodnica Pakta.
"Zapadne zemlje vide Pakt kroz želju da potaknu zemlje u regiji da
zajednički lobiraju za svoje interese te misle da bi jedna od
zemalja trebala voditi tu skupinu", prenosi Reuters riječi tog
bosanskog dužnosnika.
Zapad Hrvatsku vidi kao primjer jer su njezini građani na
ovogodišnjim izborima okrenuli leđa nacionalizmu. No, i nova
prozapadna hrvatska vlast još uvijek iskazuje oprez da se Hrvatsku
ne svrsta u "balkanski kontekst", napominje britanska agencija.
(Hina) ii sv