FR-LE MONDE 21.7.O EUROPSKOJ UNIJI

FRANCUSKA LE MONDE 21. VII. 2000. Ustroj buduće Europe - tema mnogih prijedloga "Raspra o budućnosti europskoga projekta u proširenoj Europi koju je u svibnju pokrenuo njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer pratit će francusko predsjedanje Unijom zajedno s pregovorima petnaestorice o boljem radu ustanova, koji su u tijeku. U ovoj fazi raspre i najotvoreniji čelnici su oprezni. Kancelar Schroeder i predsjednik talijanske vlade Giuliano Amato koji su se u utorak 18. srpnja susreli u Firenci, ponovno su se zauzeli za Europu koja će biti više politička. G. Schroeder je priznao da će takav proces 'zahtijevati ustavne čimbenike koji će morati proizlaziti iz povelje o temeljnim pravima'. No nije htio reći ništa više, a prije toga je zamisao jednoga europskog predsjednika nazvao čistom 'obmanom'. U Francuskoj, ministar za europska pitanja Pierre Moscovici drži pak da će budućnost Europe nužno biti tema, kada za to dođe vrijeme, političke raspre na državnoj razini. 'Uvjeren sam da će Europa biti odsudan ulog u izborima koji dolaze, napose na parlamentarnim 2002.', rekao je 17. srpnja za 'La Tribune'. Istog dana, i ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine iznio je svoje stajalište u razgovoru za njemački časopis 'Der Spiegel'. 'Svi moraju imati pravo na mišljenje', kaže žaleći što pitanja koje je sam postavio u 'Le Mondeu' kao odgovor Joschki Fischeru, još nisu dobila odgovor 'ni u Njemačkoj ni drugdje, osim klasične federalne sheme koja ne može djelovati'. Šef francuske diplomacije oprezno je komentirao prijedloge koje je Jacques Chirac koncem lipnja iznio u svom govoru u Bundestagu. On primjećuje da se pojmovi čvrsta jezgra, federacija država-nacija i gravitacijsko središte ne podudaraju i da je pionirska skupina koju je predložio Predsjednik Republike izazvala 'reakcije koje pokazuju da su mnogi partneri u njoj vidjeli opasnost od dvobrzinske Europe'. On se suzdržano izrazio o zamisli da se odmah nakon europskog susreta na vrhu, koji će se održati u Nici u prosincu, počne raditi na ustavu. 'Sam je Predsjednik kasnije opetovao da je taj dio njegova govora bio rezultat osobnih razmišljanja. To je tema koju treba temeljitije istražiti prije nego se doista uključimo u proces', drži Hubert Vedrine. 'Postoje mnoga rješenja i prijedlozi koji se, dodaje, još jako razlikuju.' Naime, prijedlozi o reformama europskih ustanova koje su iznijeli različiti pojedinci, čine čitav spektar mogućnosti, od nadnacionalne federacije do uske suradnje između vlada. No naziru se pravci koje bi valjalo istražiti kako bi se pronašla zajednička osnova za raspru. (...) Tri pitanja barem, različite važnosti, ostaju bez odgovora: prvo, vrijede li ta razmišljanja za čitavu Uniju ili samo za prethodnicu koja je spremna ići dalje u integraciji? Drugo, tko će ih oblikovati? Nova međuvladina konferencija? Stručna skupina? Utemeljivačka skupština? Napokon, kakve će biti razine i podjela ovlasti između Unije, država, područja, itd? Ovo zadnje pitanje koje se do sada prikrivalo (više nego što se o njemu raspravljalo) pod pojmom supsidijarnosti, jamačno je najzamršenije - i možda najpogibeljnije. Ono pretpostavlja teške reforme, ne samo na europskoj, već i na državnoj razini. U Njemačkoj se savezna vlada i pokrajine stalno sukobljavaju oko ovlasti. A francuski su politički čelnici također svjesni potrebe nove teritorijalne podjele ovlasti, za sučeljavanje s kojom do sada nisu imali dovoljno odvažnosti", pišu Henri de Bresson i Daniel Vernet.