ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Privredna banka Zagreb (PBZ) opovrgla je danas navode da je tvrtki AGM Trgovina dužna novac. "PBZ nije tvrtki AGM-Trgovina nikada bila dužna, te su navodi o tome koji se ovih dana pojavljuju u medijima
čista obmana javnosti", navodi se u priopćenju PBZ-a. Da bi mogao postojati "dug" ili "potraživanja", između dvije strane morao bi postojati komercijalni ili financijski odnos, a tvrtka AGM nikada nije bila klijent PBZ-a, niti je s njom sklapala bilo kakve poslove, tvrde u PBZ-u.
ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Privredna banka Zagreb (PBZ) opovrgla
je danas navode da je tvrtki AGM Trgovina dužna novac. "PBZ nije
tvrtki AGM-Trgovina nikada bila dužna, te su navodi o tome koji se
ovih dana pojavljuju u medijima čista obmana javnosti", navodi se u
priopćenju PBZ-a. Da bi mogao postojati "dug" ili "potraživanja",
između dvije strane morao bi postojati komercijalni ili
financijski odnos, a tvrtka AGM nikada nije bila klijent PBZ-a,
niti je s njom sklapala bilo kakve poslove, tvrde u PBZ-u. #L#
Odvjetnici sadašnjih vlasnika tvrtke te njezin bivši vlasnik
Milorad Gajić izjavili su jučer da je "pozadina slučaja AGM-a kojoj
je u utorak blokiran račun, zapravo nemogućnost izvršenja
pravomoćne sudske presude tj. naplate potraživanja od PBZ-a.
Istražni sudac Radovan Ortynski u utorak je donio odluku da se
blokiraju sva potraživanja i poslovanja AGM Trgovine zbog sumnje da
je kupljena "opranim novcem".
U tisku se pisalo, a Hrvoje Petrač, Ivan Malenica i Blaž Petrović
jučer opovrgnuli, da su AGM od Gajića kupili za 70 milijuna DEM-a.
Odvjetnik Hrvoja Petraća i Blaža Petrovića Damir Galetović izjavio
je pak da Petrač i Malenica do sada Gajiću za AGM nisu platili niti
jednu jedinu kunu, te da stoga nema ni 'opranog ni neopranog
novca'.
PBZ optužbe bivšeg vlasnika Milorada Gajića i sadašnjih vlasnika,
smatra samo "pokušajem da se pažnja javnosti preusmjeri s pravih
razloga zbog kojih je istražni sudac blokirao imovinu tvrtke, na
navodna potraživanja od značajne hrvatske financijske
institucije".
U priopćenju PBZ pojašnjava kako se od 1993. vodi sudski spor oko
uplate 470.000 kuna (tadašnjih hrvatskih dinara) po nalogu tvrtke
TAS-Sarajevo na njihov račun u Njemačkoj. Naime, nakon što je PBZ
postupila prema nalogu svog klijenta TAS-Sarajevo, koji je u PBZ-u
imao nerezidentni račun, javlja se AGM Trgovina i ustaje tužbom kod
suda, "s zahtjevom da je PBZ ta sredstva trebala doznačiti njima,
jer su oni TAS-ovi partneri".
Za spor je bio nadležan zagrebački Trgovački sud, koji je 1996.
presudio u korist PBZ-a. Sud je presudio da AGM Trgovina nije bila
aktivno legitimirana za podnošenje tužbe protiv PBZ-a.
Visoki trgovački sud, međutim, svojom odlukom navedenu presudu
preinačuje u korist AGM-a, na što PBZ ulaže reviziju. Na temelju
revizije PBZ-a i zahtjeva za zaštitu zakonitosti, Vrhovni sud ukida
presudu i predmet vraća Visokom trgovačkom sudu na ponovno suđenje.
Visoki trgovački sud dva puta određuje da PBZ mora platiti iznos od
470.000 kuna sa zakonskim zateznim kamatama u korist AGM Trgovine,
što u svakoj presudi utvrđuje drugačijim činjenicama i različito
obrazlaže svoju odluku, tvrdi se u priopćenju PBZ-a.
Pojašnjavajući razloge zašto nije uplatila taj iznos AGM-u, PBZ
podsjeća da se je to bilo 1992., te da se zna tko je bio na vlasti u
Sarajevu te tko je u to vrijeme stvarno vodio TAS-Sarajevo. Naime,
pojašnjavaju u PBZ-u, "srpski lobby u Sarajevu pokušavao je na sve
moguće načine izvući što je moguće više novca iz ratom zahvaćene
zemlje i prebaciti ga na račune svojih pouzdanih ljudi".
PBZ upravo tu činjenicu navodi motivom za pismo predsjednika Uprave
Banke Bože Prke državnim institucijama, s upozorenjem da postoje
osnovane sumnje da pojedinci iz Visokog trgovačkog suda RH donose
odluke koje nisu utemeljene na pozitivnim propisima.
"Miloradu Gajiću (tadašnjem vlasniku AGM-a), odnosno AGM Trgovini
novac TAS-a nije uplaćen, ne zato što je vlasnik poduzeća srpske
nacionalnosti, već zato što je njemački vlasnik TAS-a Sarajevo
pismenim nalogom ovlaštenih osoba s potpisom deponiranim u Banci
takvu transakciju spriječio, o čemu svjedoči faksimil u privitku",
navodi se u priopćenju iz Privredne banke Zagreb.
(Hina) pp/bma sšh