FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PRIVREDNA BANKA NE DUGUJE AGM-U NIKAKAV NOVAC

ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Privredna banka Zagreb (PBZ) opovrgla je danas navode da je tvrtki AGM Trgovina dužna novac. "PBZ nije tvrtki AGM-Trgovina nikada bila dužna, te su navodi o tome koji se ovih dana pojavljuju u medijima čista obmana javnosti", navodi se u priopćenju PBZ-a. Da bi mogao postojati "dug" ili "potraživanja", između dvije strane morao bi postojati komercijalni ili financijski odnos, a tvrtka AGM nikada nije bila klijent PBZ-a, niti je s njom sklapala bilo kakve poslove, tvrde u PBZ-u.
ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Privredna banka Zagreb (PBZ) opovrgla je danas navode da je tvrtki AGM Trgovina dužna novac. "PBZ nije tvrtki AGM-Trgovina nikada bila dužna, te su navodi o tome koji se ovih dana pojavljuju u medijima čista obmana javnosti", navodi se u priopćenju PBZ-a. Da bi mogao postojati "dug" ili "potraživanja", između dvije strane morao bi postojati komercijalni ili financijski odnos, a tvrtka AGM nikada nije bila klijent PBZ-a, niti je s njom sklapala bilo kakve poslove, tvrde u PBZ-u. #L# Odvjetnici sadašnjih vlasnika tvrtke te njezin bivši vlasnik Milorad Gajić izjavili su jučer da je "pozadina slučaja AGM-a kojoj je u utorak blokiran račun, zapravo nemogućnost izvršenja pravomoćne sudske presude tj. naplate potraživanja od PBZ-a. Istražni sudac Radovan Ortynski u utorak je donio odluku da se blokiraju sva potraživanja i poslovanja AGM Trgovine zbog sumnje da je kupljena "opranim novcem". U tisku se pisalo, a Hrvoje Petrač, Ivan Malenica i Blaž Petrović jučer opovrgnuli, da su AGM od Gajića kupili za 70 milijuna DEM-a. Odvjetnik Hrvoja Petraća i Blaža Petrovića Damir Galetović izjavio je pak da Petrač i Malenica do sada Gajiću za AGM nisu platili niti jednu jedinu kunu, te da stoga nema ni 'opranog ni neopranog novca'. PBZ optužbe bivšeg vlasnika Milorada Gajića i sadašnjih vlasnika, smatra samo "pokušajem da se pažnja javnosti preusmjeri s pravih razloga zbog kojih je istražni sudac blokirao imovinu tvrtke, na navodna potraživanja od značajne hrvatske financijske institucije". U priopćenju PBZ pojašnjava kako se od 1993. vodi sudski spor oko uplate 470.000 kuna (tadašnjih hrvatskih dinara) po nalogu tvrtke TAS-Sarajevo na njihov račun u Njemačkoj. Naime, nakon što je PBZ postupila prema nalogu svog klijenta TAS-Sarajevo, koji je u PBZ-u imao nerezidentni račun, javlja se AGM Trgovina i ustaje tužbom kod suda, "s zahtjevom da je PBZ ta sredstva trebala doznačiti njima, jer su oni TAS-ovi partneri". Za spor je bio nadležan zagrebački Trgovački sud, koji je 1996. presudio u korist PBZ-a. Sud je presudio da AGM Trgovina nije bila aktivno legitimirana za podnošenje tužbe protiv PBZ-a. Visoki trgovački sud, međutim, svojom odlukom navedenu presudu preinačuje u korist AGM-a, na što PBZ ulaže reviziju. Na temelju revizije PBZ-a i zahtjeva za zaštitu zakonitosti, Vrhovni sud ukida presudu i predmet vraća Visokom trgovačkom sudu na ponovno suđenje. Visoki trgovački sud dva puta određuje da PBZ mora platiti iznos od 470.000 kuna sa zakonskim zateznim kamatama u korist AGM Trgovine, što u svakoj presudi utvrđuje drugačijim činjenicama i različito obrazlaže svoju odluku, tvrdi se u priopćenju PBZ-a. Pojašnjavajući razloge zašto nije uplatila taj iznos AGM-u, PBZ podsjeća da se je to bilo 1992., te da se zna tko je bio na vlasti u Sarajevu te tko je u to vrijeme stvarno vodio TAS-Sarajevo. Naime, pojašnjavaju u PBZ-u, "srpski lobby u Sarajevu pokušavao je na sve moguće načine izvući što je moguće više novca iz ratom zahvaćene zemlje i prebaciti ga na račune svojih pouzdanih ljudi". PBZ upravo tu činjenicu navodi motivom za pismo predsjednika Uprave Banke Bože Prke državnim institucijama, s upozorenjem da postoje osnovane sumnje da pojedinci iz Visokog trgovačkog suda RH donose odluke koje nisu utemeljene na pozitivnim propisima. "Miloradu Gajiću (tadašnjem vlasniku AGM-a), odnosno AGM Trgovini novac TAS-a nije uplaćen, ne zato što je vlasnik poduzeća srpske nacionalnosti, već zato što je njemački vlasnik TAS-a Sarajevo pismenim nalogom ovlaštenih osoba s potpisom deponiranim u Banci takvu transakciju spriječio, o čemu svjedoči faksimil u privitku", navodi se u priopćenju iz Privredne banke Zagreb. (Hina) pp/bma sšh

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙