HR-BANKE-KATEGORIZACIJA-Bankarstvo MEĐU 100 NAJVEĆIH SREDNJOEUROPSKIH BANAKA 11 HRVATSKIH MEĐU 100 NAJVEĆIH SREDNJOEUROPSKIH BANAKA 11 HRVATSKIH Češka Ceskoslovenski Obchodni Banka vodeća je na rang-listi 100 najvećih srednjouropskih
banaka za 1999. Sa kapitalom od 889 milijuna američkih dolara i aktivom većom od gotovo 7,2 milijarde američkih dolara preuzela je od poljske Bank Pekao vodeće mjesto. Obje su banke prošle godine prodane - češka banka belgijskom KBC-u, a Pekao talijanskoj banci UniCredito i njemačkom Allianzu. Rang listu, koju je u svibanjskom broju objavio časopis "The Banker", donosi Privredni vjesnik u svom posebnom izdanju "Banke:Hrvatska i svijet; Kuda i kako dalje?, ranglista hrvatskih banaka. Među 100 najvećih srednjoeuropskih banaka svrtanih po kapitalu i aktivi, je i 11 hrvatskih, od kojih je na najvišem, 10., mjestu Zagrebačka banka. Privredna banka Zagreb je na 17. mjestu. U prvih 50 je i Riječka banka na 49. mjestu. U drugom dijelu tablice smješteno je osam hrvatskih banaka: Hrvatska poštanska banka na 53. mjestu, Varaždinska banka na 56., Croatia banka na 64., Bjelovarska i Dalmatinska banka su na 72. i 73. mjestu, Dubrovačka banka na 80., Jadranska banka na 85. te Karlovačka banka na 97. mjestu. Na rang-listi najviše je poljskih banaka - 18, slijedi Mađarska sa
MEĐU 100 NAJVEĆIH SREDNJOEUROPSKIH BANAKA 11 HRVATSKIH
Češka Ceskoslovenski Obchodni Banka vodeća je na rang-listi 100
najvećih srednjouropskih banaka za 1999. Sa kapitalom od 889
milijuna američkih dolara i aktivom većom od gotovo 7,2 milijarde
američkih dolara preuzela je od poljske Bank Pekao vodeće mjesto.
Obje su banke prošle godine prodane - češka banka belgijskom KBC-u,
a Pekao talijanskoj banci UniCredito i njemačkom Allianzu.
Rang listu, koju je u svibanjskom broju objavio časopis "The
Banker", donosi Privredni vjesnik u svom posebnom izdanju
"Banke:Hrvatska i svijet; Kuda i kako dalje?, ranglista hrvatskih
banaka.
Među 100 najvećih srednjoeuropskih banaka svrtanih po kapitalu i
aktivi, je i 11 hrvatskih, od kojih je na najvišem, 10., mjestu
Zagrebačka banka. Privredna banka Zagreb je na 17. mjestu. U prvih
50 je i Riječka banka na 49. mjestu.
U drugom dijelu tablice smješteno je osam hrvatskih banaka:
Hrvatska poštanska banka na 53. mjestu, Varaždinska banka na 56.,
Croatia banka na 64., Bjelovarska i Dalmatinska banka su na 72. i
73. mjestu, Dubrovačka banka na 80., Jadranska banka na 85. te
Karlovačka banka na 97. mjestu.
Na rang-listi najviše je poljskih banaka - 18, slijedi Mađarska sa
16, Hrvatska i Slovačka imaju po 11 banaka. Češka na toj ljestvici
ima 10 banaka, Rumunjska šest, Bugarska četiri..
Među prvih deset najjačih banaka su četiri češke i četiri poljske
banke, jedna rumunjska Banca Comerciala Romana te Zagrebačka
banka.
U analizi rang-liste navodi se kako su više nego i u jednom drugom
području u svijetu, strani ulagači preuzeli kontrolu nad
banakrskim sektorom u srednjoj i istočnoj Europi, a u pripremi su i
nove kupoprodaje i privatizacije. Vlasništvo "stranaca"
procjenjuje se na više od 50 posto, uz stalan rast, što znači da
banke s inozemnim vlasnicima postaju dominatne na tržištima tih
zemalja. Anlitičari ukazuju i da će svako okrupnjavanje banaka na
zapadu Europe izravno utjecati na srednju Europu. Stoga i ne čudi
podatak da je pet od prvih šest banaka s rang liste prodano je
inozemnim ulagačima unatrag jedne godine, a šesta na listi poljska
Bank Handlowy, očekuje se, do kraja ljeta postat će podružnicom
CitiCorpa.