ZAGREB, 11. srpnja (Hina) - Iz dosadašnjih dviju bankarskih kriza stečena su iskustva, ali je plaćena visoka cijena. Za novo vrijeme treba nam nova strategija (tehnološka, razvojna i sl.), potrebno je osigurati isplatu osigurane
štednje u bankama u stečaju, kvalitetnije upravljanje stečajevima i imovinom koju je preuzela Državna agencija za sanaciju banaka. Potrebno je definirati ulogu države, Hrvatske narodne banke i banaka uz korištenje novih tehnologija. Istaknuo je to dr. Žarko Primorac, urednik posebnog izdanja Privrednog vjesnika "Banke - Hrvatska i svijet; rang lista hrvatskih banaka za 1999." koje je danas predstavljeno u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
ZAGREB, 11. srpnja (Hina) - Iz dosadašnjih dviju bankarskih kriza
stečena su iskustva, ali je plaćena visoka cijena. Za novo vrijeme
treba nam nova strategija (tehnološka, razvojna i sl.), potrebno je
osigurati isplatu osigurane štednje u bankama u stečaju,
kvalitetnije upravljanje stečajevima i imovinom koju je preuzela
Državna agencija za sanaciju banaka. Potrebno je definirati ulogu
države, Hrvatske narodne banke i banaka uz korištenje novih
tehnologija. Istaknuo je to dr. Žarko Primorac, urednik posebnog
izdanja Privrednog vjesnika "Banke - Hrvatska i svijet; rang lista
hrvatskih banaka za 1999." koje je danas predstavljeno u Hrvatskoj
gospodarskoj komori.#L#
Ovogodišnja, osma po redu, rang lista uključuje 47 banaka, što je 13
manje nego godinu prije. Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb
(PBZ) i Riječka banka na prva su tri mjesta hrvatskih banaka po
ukupnom temeljnom kapitalu, po jamstvenom kapitalu i dobiti prije i
poslije oporezivanja. Po aktivi Zagrebačka i PBZ su na prva dva
mjesta, dok je na trećem Splitska, a na četvrtom Riječka banka.
Urednik specijalnog izdanja Privrednog vjesnika, dr. Primorac
analizirao je proteklo razdoblje u hrvatskom bankarstvu, pitanje
je li izišlo iz krize i što se može očekivati idućih godina, a na
što, rekao je, nije moguće jednoznačno odgovoriti.
U proteklih deset godina hrvatsko je bankarstvo prošlo kroz proces
čišćenje, poboljšana je njegova vlasnička struktura (inozemni
kapital u imovini banaka sudjeluje sa 66 posto), poboljšano je
upravljanje rizicima, posljednjih mjeseci došlo je do "stidljivog"
rasta štednje, a neke su banke snizile kamatne stope.
Bankarstvo je prošlo kroz dvije bankarske krize, a dosadašnji
trošak sanacije procjenjuje se na 5,4 milijarde dolara. Val
stečajeva "odnio" je 15-ak banaka, a Primorac smatra da sistemska
kriza u bankarstvu više nije moguća, iako upozorava da psihološki
moment "može svašta učiniti". Procjenjuje naime, da "podrhtava"
još desetak malih i srednjih banaka. Te su banke u zoni opasnosti.
Nastavit će se 'čišćenje', ne bi bilo dobro da to bude stečajevima,
jer je procesom čišćenja moguće upravljati. Potrebna je strategija
"izlaska" takvih banaka s tržišta, odnosno strategija poticanja
koncentracije, i jačanja banaka, poručio je Primorac.
U svojoj analizi hrvatski bankarski sektor ocijenio je
nerazvijenim, pritom upozorivši na izuzetno nizak stupanj
korištenja kapaciteta, drastično nisko korištenje potencijala.
Potkrijepio je to podatcima da je ukupna aktiva bankarskog sektora
oko 65 posto BDP-a, što je znatno ispod razine u drugim
tranzicijskim državama, aktiva je tek 5,5 puta veća nego ukupni
kapital banaka, dok je u europskim državama veća od 22 puta.
Izuzetno je niska i aktiva po zaposleniku, u Hrvatskoj 650.000
dolara, dok je u Europi oko pet milijuna dolara. Banke će ili morati
povećati efiksnost ili smanjiti broj zaposlenika (ukupno ih je
16.567), poručio je Primorac.
Analizirajući prihode banaka zamijetio je da, za razliku od banaka
u svijetu, u Hrvatskoj rastu prihodi od kamata i sada već dosižu 72
posto u ukupnom prihodu. Kamatne stope, unatoč pojedinim
sniženjima, i dalje su previsoke i prosječno iznose 14,5 posto. No,
Primorac je skeptičan i ne očekuje njihovo smanjenje. Razlozi tome
su imobilizirana imovina, visoki kreditni rizici, visoki troškovi
i pasivne kamate, nefunkcioniranje sudstva, niska aktivnost
bankarskog sustava, a sve dok se tu nešto ne promjeni ne može se
očekivati snižavanje kamatnih stopa, kazao je Primorac.
Najozbiljniju opasnost za hrvatsko bankarstvo Primorac vidi u
problematičnom privrednom sektoru, kojemu banke i inače daju sve
manje kredita, a zabrinjava ga što nema jasne razvojne strategije.
Upozorava i na sporo vraćanje povjerenja u bankarski sustav zbog
čega prioritet države mora biti isplata osigurane štednje.
(Hina) db/bn ds