DE-E-INTEGRACIJE-Organizacije/savezi NJ 20.VII.-SZ-EU-GOSPODARSTVO NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG20. VII. 2000.Paralizirajuće stajalište"U Bruxellesu diplomati rišu zastrašujući scenarij: predsjednik Povjerenstva Romano Prodi mogao bi
propasti u zadaći osuvremenjivanja uprave Europske unije. Povjerenstvo bi mogle obilježiti unutarnje rovovske bitke. I unatoč svim svečanim govorima političara, na sastanku na vrhu u Nici moglo bi ne uspjeti usvajanje novog sporazuma EU-a. Posljedica: zajednica bi skliznula u veliku krizu - u usporedbi s tim političko bi vrenje oko odstupa Santerova povjerenstva u ožujku 1999. bilo samo lagano zagrijavanje.Do takve katastrofe ne mora doći. Mnogo toga ovisi o diplomatskoj spretnosti francuske vlade koja od srpnja predsjeda Ministarskim vijećem EU-a. Govor francuskog predsjednika države Jacquesa Chiraca u njemačkom Bundestagu o europskom ustavu možda je ublažio nedostatak vizija u raspravi o budućnosti EU-a. Ali: Pariz je sada pred teškom zadaćom da riješi najhitnije reforme.Zajednica 15-orice zna da bez reorganizacije svojih birokratskih struktura odlučivanja neće biti kadra primiti nove članove. Unija
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
20. VII. 2000.
Paralizirajuće stajalište
"U Bruxellesu diplomati rišu zastrašujući scenarij: predsjednik
Povjerenstva Romano Prodi mogao bi propasti u zadaći
osuvremenjivanja uprave Europske unije. Povjerenstvo bi mogle
obilježiti unutarnje rovovske bitke. I unatoč svim svečanim
govorima političara, na sastanku na vrhu u Nici moglo bi ne uspjeti
usvajanje novog sporazuma EU-a. Posljedica: zajednica bi skliznula
u veliku krizu - u usporedbi s tim političko bi vrenje oko odstupa
Santerova povjerenstva u ožujku 1999. bilo samo lagano
zagrijavanje.
Do takve katastrofe ne mora doći. Mnogo toga ovisi o diplomatskoj
spretnosti francuske vlade koja od srpnja predsjeda Ministarskim
vijećem EU-a. Govor francuskog predsjednika države Jacquesa
Chiraca u njemačkom Bundestagu o europskom ustavu možda je ublažio
nedostatak vizija u raspravi o budućnosti EU-a. Ali: Pariz je sada
pred teškom zadaćom da riješi najhitnije reforme.
Zajednica 15-orice zna da bez reorganizacije svojih birokratskih
struktura odlučivanja neće biti kadra primiti nove članove. Unija
od 20 ili čak 27 država članica koje se na temelju načela
jednoglasja ne mogu složiti oko zajedničkog prava na azil i
useljavanje ili jačeg usuglašavanja poreza, sama će sebe
paralizirati. No iz te spoznaje do sada nije nastalo dovoljno
političkog pritiska za djelovanje, da bi se prihvatili nužnih
promjena. U pregovorima o reformi vlada zatišje.
Na 70 političkih područja na kojima za sada još vrijedi načelo
jednoglasja u Vijeću ministara, francusko predsjedništvo Vijeća
EU-a želi saznati dolaze li u pitanje većinske odluke. Pariz ipak
počinje upravo tamo gdje je unija već bila pod portugalskim
predsjedanjem Vijećem u prvom polugodištu: jedno je ispitivanje
mišljenja otkrilo da države nisu baš spremne trpjeti većinske
odluke.
Francuska i Njemačka uvele su u igru model 'avangarde' ili
'pionirske skupine'. Neke države članice bi u integracijskom
postupku trebale napredovati brže od drugih. Takva bi
fleksibilnost dakako bila od pomoći da se prevladaju blokade. No
postoji opasnost da francuska vlada - želeći uspjeh u Nici -
instrument primijeni kao patentirani recept. Oni koji posvuda
grade na fleksibilnosti, mogu se opteretiti većinskim odlukama
prije širenja. No time potiče neostvarive planove u kojima se svaka
zemlja članica EU-a želi naći po vlastitom ukusu.
Takav razvitak ne može biti u duhu EU-a koji si jednoga dana želi
dati i ustav. Europski zastupnici stoga su s pravom tražili da se
fleksibilnost uvodi oprezno i da se podvrgne nadzoru Europskoga
parlamenta. Pariz bi trebao poslušati te kritike. Jer u Nici neće
biti posrijedi samo tehnička reforma, nego i demokratska Europa.
Na žalost s tim u vezi stižu uznemirujuće vijesti zastupnika u
parlamentu koji sudjeluju u pregovorima o reformi o novom sporazumu
EU-a. Očito postoje nova nastojanja Ministarskoga vijeća da se
europskom narodnom predstavništvu u agrarnoj politici uskrate
daljnja prava nadzora. Poljoprivreda EU-a, koja čini oko polovice
izdataka zajednice, ni u buduće ne bi trebala prijeći u postupak
suodlučivanja Europskog parlamenta. Svim se trikovima utjecaj
parlamenta pokušava držati na niskoj razini. Preveliki je strah
vlada da bi zastupnici mogli precrtati subvencije. Takav način
šteti procesu reforme. Predsjednica Vijeća Francuska trebala bi se
stoga brzo pobrinuti za jasnoću i zauzeti se za povećanje prava
parlamenta" - drži komentator lista Andreas Oldag.