FR-DE-integracije-Vlada-Organizacije/savezi-Diplomacija FR-LE MONDE 1.7.UVODNIK O EUROPI FRANCUSKALE MONDE1. VII. 2000.Neslaganje oko Europe"U vanjskoj politici, 'Francuska govori jednim glasom', kako je nedavno podsjetila Elizejska
palača, ali nije uvijek na istom stajalištu. Nije li tako u četvrtak 29. lipnja Lionel Jospin sakrio svoje neoduševljenje govorom Jacquesa Chiraca u Bundestagu. Predsjednik Republike rekao je u Berlinu da bi i premijer održao isti govor kao i on. Ništa nije manje sigurno ako je suditi po jedva prikrivenim kritikama koje je upravila nekolicina članova vlade. Tvrdeći da govor državnog poglavara nije bio 'govor francuskih vlasti', Pierre Moscovici i sam je potvrdio tu neslogu.No prijedlozi koje je iznio Jacques Chirac nisu mogli sablazniti premijerovu 'mlakost prema Europi'. Predsjednik Republike nije se u Bundestagu odrekao pragmatizma koji je, čini se, temeljno pravilo u ponašanju vlade u svezi s europskim pitanjima. On ide postupno. Ponajprije želi uvesti 'pojačanu suradnju' između država koje žele ići dalje u nekim područjima, iz čega bi se kasnije izdvojile 'pionirske skupine'. Kada je riječ o budućem europskom ustavu, on bi trebao biti plod usklađivanja postojećih ugovora koji će se
FRANCUSKA
LE MONDE
1. VII. 2000.
Neslaganje oko Europe
"U vanjskoj politici, 'Francuska govori jednim glasom', kako je
nedavno podsjetila Elizejska palača, ali nije uvijek na istom
stajalištu. Nije li tako u četvrtak 29. lipnja Lionel Jospin sakrio
svoje neoduševljenje govorom Jacquesa Chiraca u Bundestagu.
Predsjednik Republike rekao je u Berlinu da bi i premijer održao
isti govor kao i on. Ništa nije manje sigurno ako je suditi po jedva
prikrivenim kritikama koje je upravila nekolicina članova vlade.
Tvrdeći da govor državnog poglavara nije bio 'govor francuskih
vlasti', Pierre Moscovici i sam je potvrdio tu neslogu.
No prijedlozi koje je iznio Jacques Chirac nisu mogli sablazniti
premijerovu 'mlakost prema Europi'. Predsjednik Republike nije se
u Bundestagu odrekao pragmatizma koji je, čini se, temeljno pravilo
u ponašanju vlade u svezi s europskim pitanjima. On ide postupno.
Ponajprije želi uvesti 'pojačanu suradnju' između država koje žele
ići dalje u nekim područjima, iz čega bi se kasnije izdvojile
'pionirske skupine'. Kada je riječ o budućem europskom ustavu, on
bi trebao biti plod usklađivanja postojećih ugovora koji će se
pojednostavniti, povelje o temeljnim pravima o kojoj se u ovom času
raspravlja i utvrđivanja podjele ovlasti između Europe i država
koju svi priželjkuju.
Naspram drugih prijedloga iznesenih u raspravi o budućnosti Unije
koju je pokrenuo govor Joschke Fischera 12. svibnja, pozitivni
pomaci o kojima je govorio Predsjednik Republike, sve u svemu su
skromni: nema ni govora o predsjedniku Europe koji bi se birao na
općim izborima, niti o europskoj federaciji, pa ni u obliku
federacije država kojoj je sklon Jacques Delors, niti o europskoj
vladi.
Možemo razumjeti da je, osim taktičke igre kohabitacije, premijer
ponajviše zabrinut za uspjeh francuskog predsjedanja Unijom koje
započinje u subotu 1. srpnja - tj. ponajprije za to da se sretno
završi prijeko potrebna reforma europskih ustanova prije skorog
proširenja na srednju i istočnu Europu - i da on ne želi otežavati
pregovore koji su ionako osjetljivi zbog dugoročnijih razloga o
'krajnjem cilju' Europe. No taj 'eurominimalizam' ne čini se
najboljim načinom da se ponovno pokrene izgradnja Europe.
Jacques Chirac je pak odlučio da će francusko predsjedanje uklopiti
u šire prilike. Raspra je otvorena. Francusko se stajalište
očekivalo. Predsjednik Republike vješto je iskoristio prigodu.
Lionel Jospin je zacijelo uvjeren da se s Europom ne može sanjati.
No prepuštajući to područje Jacquesu Chiracu, načinit će stratešku
pogrješku", piše list.