FR-integracije-Političke stranke-Diplomacija-Vlada-Izbori FRANCUSKA-L'HUMANITE OD 28.6.00.FRANCUSKA DESNICA FRANCUSKAL'HUMANITE28. VI. 2000.Do kraja podijeljena desnica"Jacques Chirac predlaže 'preradbu ustanova' Europe, ali ne
prihvaća 'stvaranje europske naddržave'. Želi 'europski ustav', ali to ne kaže izričito, ne slaže se izborom predsjednika na općim izborima. Jacques Chirac potvrđuje svoju odluku. Njegovi prijatelji iz tradicionalne desnice nisu kasnili s odgovorom.Ponajprije njegovi bliski suradnici Alain Juppe i Jacques Toubon: prema mišljenju ovih smetala u Elizejskoj palači, Europsko vijeće mora ostati u središtu izgradnje Europe, 'naša je ambicija načiniti od Unije političku snagu'. Za druge, riječ je o napretku prema, kako kažu, 'abicioznijem' projektu. Francois Bayrou predvodi pohod federalističkog nadahnuća, zauzimajući se za izbor predsjednika Unije koji će 'voditi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku'. Sadašnji vođa UDF-a (Saveza za francusku demokraciju, op. prev.) koji je sljedbenik - koliko dugo? - 'federalnog pristupa' toliko da se povezuje s Cohnom-Benditom, vjeruje da ima izgleda za osobnu i za budućnost centra. Je li u pravu?'Crta' Francoisa Bayroua - također možebitnog kandidata za
FRANCUSKA
L'HUMANITE
28. VI. 2000.
Do kraja podijeljena desnica
"Jacques Chirac predlaže 'preradbu ustanova' Europe, ali ne
prihvaća 'stvaranje europske naddržave'. Želi 'europski ustav',
ali to ne kaže izričito, ne slaže se izborom predsjednika na općim
izborima. Jacques Chirac potvrđuje svoju odluku. Njegovi
prijatelji iz tradicionalne desnice nisu kasnili s odgovorom.
Ponajprije njegovi bliski suradnici Alain Juppe i Jacques Toubon:
prema mišljenju ovih smetala u Elizejskoj palači, Europsko vijeće
mora ostati u središtu izgradnje Europe, 'naša je ambicija načiniti
od Unije političku snagu'. Za druge, riječ je o napretku prema, kako
kažu, 'abicioznijem' projektu. Francois Bayrou predvodi pohod
federalističkog nadahnuća, zauzimajući se za izbor predsjednika
Unije koji će 'voditi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku'.
Sadašnji vođa UDF-a (Saveza za francusku demokraciju, op. prev.)
koji je sljedbenik - koliko dugo? - 'federalnog pristupa' toliko da
se povezuje s Cohnom-Benditom, vjeruje da ima izgleda za osobnu i za
budućnost centra. Je li u pravu?
'Crta' Francoisa Bayroua - također možebitnog kandidata za
predsjedničke izbore 2002. - nije novost. Ona se u potpunosti
uklapa u razmišljanje povijesnih vođa centra u Francuskoj. Taj
čovjek podrijetlom iz Bearna nije ništa izmislio. On ustrajava u
pravcu koji više ne uživa posvemašnje odobravanje političkih
istomišljenika.
Ona ne odgovara ni socijalističkim perspektivama. Tako se ministar
vanjskih poslova Hubert Vedrine, čini se, distancirao od krajnjih
federalističkih izjava njemačkog kolege Joschke Fischera
pozivajući na 'razmišljanje' i na 'oprez'.
Francuska je desnica još uvijek podijeljena. Centristi pronalaze
mnoge dodirne točke sa zelenima i s manjinom među socijalistima i iz
RPR-a (Savez za republiku, op. prev.). A izvan toga? Dio stare
degaullističke garde mogao bi se po svoj prilici sastati s
komunistima. Pogrješno. Kod prvih, premda suverenitetom mašu kao
pravom zastavom, privatizacija i pretjerano izdvanje uredaba nisu
problem. Kod drugih, poštovanje državnih ovlasti ne protivi se
ostvarenju korisne europske suradnje. Kod jednih, sebičan uzmak
više vrijedi od svega. Kod drugih, otvaranjem se želi postići
boljitak za sve", piše Jose Fort.