ZAGREB, 21. lipnja (Hina) - Potpisivanje Deklaracije o suradnji EFTA-e i Republike Hrvatske u Zuerichu prvi je korak u postizanju Sporazuma o slobodnoj trgovini Hrvatske s ovom ekonomskom integracijom. Nakon toga do ljeta bi trebao
biti osnovan zajednički Odbor, pregovori o slobodnoj trgovini započet će u rujnu, a završetak se očekuje do kraja godine. Sporazum o slobodnoj trgovini EFTA-e (Švicarske, Norveške, Islanda i Liechteinsteina) i RH, kako najavljuje Ministarstvo gospdoarstva u današnjem priopćenju, počeo bi se primjenjivati početkom 2001. godine. Deklaraciju o suradnji u ime Republike Hrvatske jučer je u Zuerichu potpisao ministar gospodarstva RH Goranko Fižulić, dok su u ime EFTA-e Deklaraciju potpisali: Pascal Couchepin, ministar za ekonomske odnose Švicarske Konfederacije, Halldov Asgrimsson, ministar vanjskih poslova i ministar vanjske trgovine Republike Island, Andrea Will, ministrica vanjskih poslova Kneževine Liechtenstein i Olaf Soleng, ministar trgovine i industrije Norveške. Kao način ostvarenja glavnog političkog i gospodarskog cilja - pristupa Europskoj uniji (EU) - hrvatska Vlada u svom Gospodarskom programu, podsjeća se u priopćenju, kao prioritet navodi izgrađivanje institucionalnih i ugovornih odnosa sa EU i drugim
ZAGREB, 21. lipnja (Hina) - Potpisivanje Deklaracije o suradnji
EFTA-e i Republike Hrvatske u Zuerichu prvi je korak u postizanju
Sporazuma o slobodnoj trgovini Hrvatske s ovom ekonomskom
integracijom. Nakon toga do ljeta bi trebao biti osnovan zajednički
Odbor, pregovori o slobodnoj trgovini započet će u rujnu, a
završetak se očekuje do kraja godine. Sporazum o slobodnoj trgovini
EFTA-e (Švicarske, Norveške, Islanda i Liechteinsteina) i RH, kako
najavljuje Ministarstvo gospdoarstva u današnjem priopćenju,
počeo bi se primjenjivati početkom 2001. godine.
Deklaraciju o suradnji u ime Republike Hrvatske jučer je u Zuerichu
potpisao ministar gospodarstva RH Goranko Fižulić, dok su u ime
EFTA-e Deklaraciju potpisali: Pascal Couchepin, ministar za
ekonomske odnose Švicarske Konfederacije, Halldov Asgrimsson,
ministar vanjskih poslova i ministar vanjske trgovine Republike
Island, Andrea Will, ministrica vanjskih poslova Kneževine
Liechtenstein i Olaf Soleng, ministar trgovine i industrije
Norveške.
Kao način ostvarenja glavnog političkog i gospodarskog cilja -
pristupa Europskoj uniji (EU) - hrvatska Vlada u svom Gospodarskom
programu, podsjeća se u priopćenju, kao prioritet navodi
izgrađivanje institucionalnih i ugovornih odnosa sa EU i drugim
integracijama i državama koje imaju uređene i preferencijalne
odnose s EU - između ostalih i EFTA i CEFTA.
Sporazum o suradnji s EFTA-om, pojašnjava se, bio bi asimetričan u
korist Hrvatske jer bi značio slobodan pristup tržištu zemalja
EFTA-e, a posredno i Europske unije, što je ujedno i glavni hrvatski
vanjskopolitički cilj. To bi, napominju iz Ministarstva,
pridonjelo i otvorenosti Hrvatske za strana ulaganja.
Hrvatska ima izuzetan interes za izvoz svojih roba u zemlje članice
EFTA-e i to posebice tekstilnih proizvoda, namještaja i strojeva.
Inače, EFTA - Europsko udruženje za slobodnu trgovinu osnovana je
4. siječnja 1960.. Zemlje osnivači bile su: Austrija, Danska,
Norveška, Portugal, Švedska, Švicarska i Velika Britanija, kasnije
su se pridružile Finska, Island i Liechteinstein. Ulaskom najvećeg
dijela članica u Europsku uniju, EFTA-u danas čine Švicarska,
Norveška, Island i Liechteinstein. Od 1. siječnja 1993. na snazi je
sporazum između EU i EFTA-e kojim je osnovan tzv. Europski
ekonomski prostor (European Economic Area - EEA), kojem su
pristupile sve članice EFTA-e osim Švicarske.
EFTA je potpisala niz ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama
bližeg i daljeg okružja.