POSLOVNI PREGLED BROJ 162

POSLOVNI PREGLED broj 162 16. - 23. lipnja 2000. SADRŽAJ: ? OBJEDINJAVANJE DRŽAVNOG PORTFELJA 2 ? PRODAJA BRODOREMONTOVIH DIONICA ZA JEDNU KUNU 2 ? IZDAVANJE DRŽAVNIH OBVEZNICA U IZNOSU OD 350 MILIJUNA DOLARA 2 ? LINIĆ I CRKVENAC NUDE DRŽAVNE OBVEZNICE JAPANSKIM ULAGAČIMA 2 ? MINISTAR PECEK NAJAVIO MJERE POMOĆI PODUZETNICIMA-IZVOZNICIMA 3 ? UPRAVNI ODBOR HFP-A ODLUČIO O PRODAJI BRODOREMONTA I ISTRE- GENETSKOG CENTRA 3 ? VEĆI DIO DOBITI HT-A U 1999. U REZERVE TVRTKE 3 ? VEĆI DIO LANJSKE DOBITI KRAŠA ZA DIVIDENDE 3 ? MOMČINOVIĆ PREUZEO DUŽNOST RAVNATELJA AZTN-A 4 ? AUSTRIJSKA TVRTKA ROEFIX OTVORILA TVORNICU ŽBUKE U POJATNOM 4 ? ZAVRŠEN NOVI MAGISTRALNI PLINOVOD ZAGREB-KARLOVAC 4 ? CCP FOND ULAŽE UKUPNO 5,3 MIL DOLARA U TVRTKU GLOBAL NET GRUPA 4 ? NAKON REMONTA U SISAČKOJ RAFINERIJI 7,5 TISUĆA TONA PRIMARNE PRERADE DNEVNO 5 ? POTPISANA DEKLARACIJA O SURADNJI HRVATSKE S EFTOM; SPORAZUM OD 2001. 5 ? USAID ZA HRVATSKU 40 MILIJUNA DOLARA 5 ? BOLJA GOSPODARSKA SURADNJA HRVATSKE I BIH JE NUŽNOST 5 ? JAČAJU BILATERALNI GOSPODARSKI ODNOSI S AUSTRIJOM 6 ? HUZP - ČLAN CONSUMERS INTERNATIONALA 6 ? SURADNJA HSI-A I MINISTARSTVA ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE 6 ? OKRUGLI STOL "STEČAJ PODUZEĆA - KRAJ ILI NOVI POČETAK" 6 ? HES ZA RESTRUKTURIRANJE HEP-A, ALI UZ PUNU TRANSPARENTNOST 7 ? HP ZAKINUO RADNIKE ZA 50 MILIJUNA KUNA 7 ? SURADNJA HSI-A I MINISTARSTVA ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE 7 ? HRVATSKA PREDSTAVLJENA NA KONFERENCIJI U PORTOROŽU 7 ? HRVATSKO GOSPODARSTVO U MINUSU 6,7 MLRD KN 8 ? PROSJEČNA PLAĆA U TRAVNJU 3.220 KN 8 ? U HRVATSKOJ U SVIBNJU 351 TISUĆA NEZAPOSLENIH 8 ? PRORAČUNSKI DEFICIT U PRVA ČETIRI MJESECA 468,7 MILIJUNA KUNA 9 ? ZA DIVIDENDE DIONIČARIMA ZAGREBAČKE BANKE 58,6 MILIJUNA KUNA 9 ? HBOR DOBIO ISTI REJTING KAO I HRVATSKA 10 ? VTV: DOBIT ZA POKRIĆE GUBITKA 10 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 10 ? VIJESTI IZ SVIJETA 11 ? POSEBAN PRILOG 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA OBJEDINJAVANJE DRŽAVNOG PORTFELJA Objedinjavanje državnog portfelja, promjene u tehnici prodaje te olakšice za male dioničare osnovni su prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o privatizaciji koje je u srijedu na sjednici utvrdila Vlada. Vlada je Saboru uputila i prijedlog izmjena Zakona o proračunu koje se odnose na Državnu riznicu.Predloženim izmjenama Zakona o privatizaciji u jedinstven državni portfelj ušle bi dionice i udjeli koje imaju Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), zavodi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te javna poduzeća, ustanove i trgovačka društva kojih je vlasnik, odnosno osnivač Republika Hrvatska. Tim bi portfeljem gospodario HFP, a za prodaju bi bio nadležan Upravni odbor HFP-a. Predsjednik Fonda Hrvoje Vojković posebno ističe promjene u tehnici prodaje. Do sada se prodaja državnog portfelja obavljala po nominalnoj vrijednosti što nije dalo očekivane rezultate. Stoga se kao osnovni kriterij prodaje uvodi tržišna vrijednost. Predlažu se i nove olakšice za male dioničare, jer je, naglašava Vojković, oko sto tisuća malih dioničara (od ukupno njih 620.000), zbog loše gospodarske situacije i obezvrijeđenog portfelja, prestao otplaćivati dionice koje su upisali s popustom. Tako bi se na neotplaćene iznose upisanih dionica odobrio popust od 80 posto, a dodatnih još 50 posto u slučaju jednokratne otplate. To pravo imali bi i oni koji će tek zaključiti ugovore, a mali dioničari kojima je ugovor raskinut zbog neplaćanja mogli bi ponovno zatražiti sklapanje ugovora, pod uvjetom da su te dionice još u portfelju HFP-a. Vladin prijedlog uvodi i neke nove oblike prodaje dionica i udjela u vlasništvu države. Uvodi se tako i konačna javna prodaja, a na taj bi se način prodavale dionice i udjeli male vrijednosti, udjeli u prezaduženim i insolventnim, kao i poduzećima koja je Fond do sada bezuspješno prodavao. Te bi se dionice i udjeli prodavali uz simboličnu početnu cijenu od jedne kune, iako ta cijena može na kraju biti i veća. Ministar javnih radova Radimir Čačić najavio je da će se idući tjedan izići s pilot projektom prodaje 16 posto portfelja HFP-a. U hitnu saborsku proceduru upućene su i izmjene Zakona o proračunu kojima bi se Državna riznica organizirala kao upravna organizacija u Ministarstvu financija. Vlada bi do 30. rujna ove godine trebala donijeti program zatvaranja računa proračunskih korisnika radi uspostave jedinstvenog računa riznice, a u cijelosti bi riznica trebala početi djelovati najkasnije od 1. srpnja iduće godine. Uvođenje jedinstvenog računa riznice vodilo bi i boljem upravljanju proračunskim novcem, a procjenjuje se da to može biti i do pet posto proračuna, istaknuo je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. Glavni državni rizničar i njegovi pomoćnici ušli bi u red državnih dužnosnika, predlaže se izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Vladin je prijedlog u državne dužnosnike uključiti i predstojnike ureda, ravnatelje agencija, direkcija i zavoda Vlade. Za koordinaciju poslova vezanih uz Internet, za Vladine potrebe, uredbom je osnovan Ured za internetizaciju. PRODAJA BRODOREMONTOVIH DIONICA ZA JEDNU KUNU Hrvatska je Vlada u srijedu odlučila prodati pod posebnim uvjetima, za jednu kunu, 50.209 dionica tvrtke Brodoremont Zadar d.d., Kali, nazivne vrijednosti nešto veće od 15 milijuna kuna. Te dionice čine 60,39 posto temeljnog kapitala društva, a u vlasništvu su Hrvatskog fonda za privatizaciju (49,49 posto) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (10,9 posto). Uvjet za prodaju je da kupac predloži program podmirivanja ukupnih obveza "Brodoremonta" u iznosu od 18,8 milijuna kuna. Budući kupac mora predložiti program podmirivanja ukupnih obveza Brodoremonta Zadar prema državnom proračunu, dobavljačima i zaposlenicima. Sve dospjele obveze prema zaposlenicima budući kupac mora podmiriti na način da isplati jednu plaću u roku od 15 dana, ostatak sukcesivno u roku od 45 dana, a prema ostalim vjerovnicima čija su potraživanja dospjela na naplatu sukcesivno u roku od 120 dana, od dana stupanja na snagu kupoprodajnog ugovora. Budući kupac Brodoremontovih dionica mora preuzeti i obvezu da će svi zaposleni zadržati zaposlenje u roku od jedne godine, uz program zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenih. U slučaju da je kupac spreman podmiriti manje od zatečenog iznosa obveza, HFP je ovlašten da o tome vodi pregovore, ali najviše do 15 postotnog smanjenja tih obveza, koje se u tom slučaju moraju proporcionalno raspodijeliti na sve vjerovnike (državni proračun, dobavljači, zaposlenici). IZDAVANJE DRŽAVNIH OBVEZNICA U IZNOSU OD 350 MILIJUNA DOLARA Na zatvorenom dijelu sjednice u srijedu, Vlada je odlučila izdati državne obveznice u iznosu od 40 milijardi japanskih jena (350 milijuna USD). Također, prihvatila je informaciju o tijeku pregovora za sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini s Mađarskom. LINIĆ I CRKVENAC NUDE DRŽAVNE OBVEZNICE JAPANSKIM ULAGAČIMA Izaslanstvo hrvatske Vlade predvođeno potpredsjednikom Slavkom Linićem i ministrom financija Matom Crkvencem boravit će od 19. do 23. lipnja u Japanu gdje će potencijalnim investitorima prezentirati mogućnosti ulaganja u hrvatske državne obveznice. Tijekom boravka održat će se i sastanci s japanskim ministarstvom financija Japana, središnjom bankom, ministarstvom industrije te bankom za međunarodnu suradnju, priopćio je prošloga petka vladin Ured za odnose s javnošću. Ugovoreni su i sastanci s komercijalnim i investicijskim bankama čije se sudjelovanje očekuje u plasmanu obveznica, i to: Daiwa SBCM, Fuji bank, Industrial Bank of Japan, Bank of Tokyo Mitsubishi, Kokusai Securities, Nomura Securities, Merill Lynch, Nikko Salomon Smith Barney i Deutsche bank. Uspješnim plasmanom Euroobveznica Republike Hrvatske ostvarenim u ožujku ove godine u iznosu EUR 500.000.000,00 ostvarena je gotovo polovica prihoda financiranja utvrđenih Državnim proračunom za 2000. godinu. Za daljnje ostvarenje utvrđenog računa financiranja optimalnom se pokazala mogućnost izdavanja Samuraj obveznica, budući po ročnosti, cijeni i adekvatnom iznosu, te nužnoj dinamici otplata nudi najpovoljnije uvjete zaduživanja. Ministarstvo financija prikupilo je ponude najeminentnijih investicijskih banaka za plasman obveznica na japanskom tržištu kapitala, i to: Daiwa SBCM, Nomura, Merill Lynch, Nikko SSB, Kokusai Securities, Morgan Stanley i Industrial Bank of Japan. Evaluacijom ponuda najpovoljnijom je ocijenjena ponuda Daiwe SBCM koja uz najpovoljnije uvjete zaduženja pruža sigurnost u uspješan plasman Samuraj obveznica, te će ova tvrtka biti glavni menager plasmana hrvatskih državnih obveznica na japanskom tržištu. Prema unaprijed iskazanom zanimanju i najavama s japanskog tržišta, Hrvatska računa na vrlo uspješan plasman sedmogodišnjih državnih obveznica u iznosu od oko 30 milijardi YEN-a (oko 280 milijuna USA $). MINISTAR PECEK NAJAVIO MJERE POMOĆI PODUZETNICIMA-IZVOZNICIMA Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek najavio je da se kao pomoć izvoznicima nastoji produljiti propisani rok naplate izvoznih poslova sa sadašnjih 90 na 180 dana, čime bi se povećala konkurentnost naše izvozne ponude. Osim toga, u pripremi su mjere iz programa "Gazela" namijenjene upravo izvoznicima, kojima se kroz povoljne i promptne kredite, ali i druge oblike poticaja, želi pružiti posebna podrška proizvodnim djelatnostima usmjerenim ka izvozu, rekao je Pecek poduzetnicima - izvoznicima na sastanku o problemima koji najviše ometaju njihovo poslovanje, a posebno izvozne aktivnosti Razgovoru, kako je priopćeno u srijedu iz Ministarstva, prisustvovalo je 30-tak poduzetnika, dijelom obrtnika, a dijelom predstavnika društava s ograničenom odgovornošću, te predstavnici Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Instituta za međunarodne odnose. UPRAVNI ODBOR HFP-A ODLUČIO O PRODAJI BRODOREMONTA I ISTRE- GENETSKOG CENTRA Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju na sjednici u petak prošloga tjedna odlučio je uputiti Vladi prijedlog o prodaji većinskog udjela u tvrtki Brodoremont Zadar pod posebnim uvjetima te raspisati natječaj za prodaju udjela Istra-Genetskog centra. Vezano uz toga dana usvojenu primjenu nove metodologije procjene vrijednosti društvenih poduzeća (u 100 postotnom vlasništvu HFP- a), zaključeno je da će se pokrenuti sudski postupci protiv revizorskih kuća za koje se otkrije da su davale pogrešna izvješća o stanjima u poduzećima. Upravni odbor HFP-a donio je odluku da se Vladi RH uputi prijedlog o donošenju odluke o prodaji 41.150 dionica tj. 49,49 posto temeljnog kapitala društva Brodoremont Zadar d.d. iz Kalija u vlasništvu Fonda. Vlada bi trebala donijeti i odluku o prodaji 9.059 dionica odnosno 10,90 posto temeljnog kapitala istog društva koje su u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Također, potrebno je raspisati natječaj o prodaji udjela buzetskog Istra-Genetskog centra d.o.o. po cijeni 30 posto od nominale. Nominala pak, iznosi 24.865.300 kuna. Stručne službe Fonda za preostala društvena poduzeća i trgovačka društva registrirana po knjigovodstvenoj vrijednosti u 100 postotnom vlasništvu HFP-a prilikom izrade procjena primjenjivat će odsada asimetričnu miješanu metodu procjenu (tzv. mix metoda), odlučio je Upravni odbor HFP-a. 2. TVRTKE VEĆI DIO DOBITI HT-A U 1999. U REZERVE TVRTKE Hrvatske telekomunikacije (HT) poslovnu su 1999. završile s neto dobiti od 717 milijuna kuna. Kako je od toga iznosa 185 milijuna kuna već akontirano državi na ime dobiti, preostali dio dobiti raspoređuje se kao zadržana dobit tvrtke, odlučila je u prošli petak skupština dioničara HT-a u kojem Republika Hrvatska ima 65 posto, a Deutsche Telekom 35 posto dionica. Istodobno su razriješena četiri člana Nadzornog odbora (Božo Prka, Mate Bilušković, Horst Laubsher i Walter Beforth), te imenovani novi članovi NO-a: Mato Crkvenac, Goranko Fižulić, Georg Poelz i Joachim Peckert. Državu Hrvatsku na skupštini je predstavljao ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, a Deutsche Telekom Wolfgang Breuer. Ostvarena dobit od 717 milijuna kuna, za 80 milijuna kuna veća je od planirane, odnosno za 51 posto viša od dobiti ostvarene u 1998. VEĆI DIO LANJSKE DOBITI KRAŠA ZA DIVIDENDE Prehrambena industrija Kraš prošlu je poslovnu godinu završila s neto dobiti od 19,87 milijuna kuna, dok je neto dobit Kraš matice iznosila 19,47 milijuna kuna. Odlukom Glavne skupštine društva koja je održana u subotu neto dobit rasporedit će se u zakonske i ostale rezerve te u dividendu. Iznos od 15,9 milijuna kuna rasporedit će se za dividende, što iznosi 12 kuna po dionici, a dioničarima će biti isplaćena do kraja godine. U odnosu na 1998. godinu udio Kraša u konditorskoj industriji Hrvatske povećan je 0,6 posto, dok je prihod od prodaje, ukupna imovina te dobit prije oporezivanja povećan 19,1 posto. Istodobno, neto dobit porasla je 20,9 posto, a odnos neto dobiti i vlasničke glavnice povećan je 16,1 posto. Kako su istaknuli u tvrtki, u ovoj godini Kraš planira proizvesti 22.900 tona proizvoda, što je 8,1 posto više nego u prošloj godini. Istodobno, predviđa se i povećanje prodaje za 8,4 posto. Također će se nastaviti sa daljnjim jačanjem tržišnih pozicija vodećih marki proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu. Nastavit će se i sa racionalizacijom svih poslovnih funkcija, što bi trebalo rezultirati redukcijom troškova poslovanja i povećanjem konkurentske sposobnosti Kraša. MOMČINOVIĆ PREUZEO DUŽNOST RAVNATELJA AZTN-A U Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u petak prošloga tjedna obavljena je primopredaja dužnosti ravnatelja, a dužnost ej preuzeo Hrvoje Momčinović od dosadašnje ravnateljice Deše Mlikotin Tomić, izvijestili su iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Zastupnički dom Hrvatskoga državnog Sabora 26. svibnja ove godine razriješio je dužnosti Dešu Mlikotin Tomić, a na njezino mjesto 1. lipnja imenovao Hrvoja Momčinovića. Novi ravnatelj Agencije rođen je 1936., diplomirao je na Pravnom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta, a znanstvenu titulu magistra prava stekao je iz područja trgovačkog prava. Najveći dio radnog vijeka proveo je u sudstvu, a trenutačno je i predsjednik Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Suda časti pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), a predsjedava i Hrvatskim društvom za građanskopravne znanosti i praksu. AUSTRIJSKA TVRTKA ROEFIX OTVORILA TVORNICU ŽBUKE U POJATNOM Austrijska tvrtka Roefix u tvornicu za proizvodnju temeljne žbuke u Pojatnom kraj Zaprešića investirala je deset milijuna njemačkih maraka. Objavljeno je to na konferenciji za novinare poslovodstva te tvrtke prilikom svečanog otvorenja Roefixovih proizvodnih pogona u prošlu subotu. Tvornica Roefixa u Pojatnom proizvodit će temeljne žbuke, građevinska ljepila, estrih i zidni mort, a očekuje se kako će ove godine proizvesti ukupno između 20 i 40 tisuća tona tih proizvoda za građevinarstvo. Ukupni godišnji proizvodni kapaciteti tvornice veći su od 70 tisuća tona, a ukoliko bi se povećale potrebe hrvatskog tržišta, iz tvrtke su najavili i mogućnost izgradnje slične tvornice u Trogiru. Naime, većina proizvodnje iz Roefixa u Pojatnom namijenjena je hrvatskom tržištu, no planira se i izvoz u Sloveniju i Mađarsku. S obzirom na domaću proizvodnju, domaće sirovine te orginalne Roefixove recepture, njihovi su proizvodi sada hrvatskim građanima jeftiniji, nego dosad, dok su se uvozili. Tvornica u Pojatnom zapošljavat će 30-tak djelatnika, a tu će biti smješteno i sjedište tvrtke za njihove proizvodne pogone u Ljubuškom u Bosni i Hercegovini te u Tetovu u Makedoniji. Austrijski Roefix posluje u sedam europskih zemalja, ima 18 podružnica, te ukupno 450 zaposlenih u okviru koncerna. ZAVRŠEN NOVI MAGISTRALNI PLINOVOD ZAGREB-KARLOVAC Novi magistralni plinovod, dužine 33 kilometra, od Zagreba do Karlovca, u čiju je izgradnju dosad utrošeno 107 milijuna kuna, u srijedu bi trebao biti priključen u plinski sustav Hrvatske. Svi radovi na gradnji plinovoda su dovršeni, a u srijedu se u Lučkom kraj Zagreba predviđa i završno spajanje tog novog plinovoda na postojeći plinovod Zabok-Ivanja Reka, izvijestili su na konferenciji za novinare Ina-Industrije nafte, investitora radova. Ukupna investicija izgradnje magistralnog plinovoda od Zagreba do Karlovca iznosi oko 130 milijuna kuna, a kako su istaknuli iz Ine, taj će plinovod, kada se izgrade i ostale dionice na, po projektu predviđenoj, trasi od Zagreba, preko Karlovca do Pule, omogućiti Hrvatskoj i treći dobavni pravac za opskrbu plinom iz Jadranskog podmorja i Italije. Priključivanje novoizgrađenog plinovoda neće, uzrokovati nikakve probleme u opskrbi prirodnim plinom njihovih korisnika, izuzev Elektrane-Toplane (EL-TO) u Zagrebu, sa kojom je ranije i dogovorena kratka obustava isporuke plina. Iz Ine očekuju kako će potrošači s područja Zagrebačke i Karlovačke županije, nakon što im se omogući priključivanje putem dvije planirane plinske stanice u Karlovcu i Jastrebarskom, trošiti godišnje oko 120 milijuna prostornih metara plina. Inače, u Hrvatskoj se godišnje troši ukupno oko 2,5 milijardi prostornih metara plina, a procjene su kako će godišnja potrošnja plina do 2010. u Hrvatskoj porasti na 3,5 do 4 milijarde prostornih metara. CCP FOND ULAŽE UKUPNO 5,3 MIL DOLARA U TVRTKU GLOBAL NET GRUPA Međunarodni investicijski fond Croatia Capital Partnership (CCP) planira u hrvatsku Internet tvrtku 'Global Net Grupa' uložiti ukupno 5,3 milijuna američkih dolara. Objavljeno je to u ponedjeljak na konferenciji za novinare tvrtke Global Net Grupa, na kojoj je rečeno kako će u prvoj fazi ulaganja CCP fond steći 60 posto udjela u toj tvrtki. Osnivači i glavni dioničari CCP investicijskog fonda s 30 milijuna dolara upisanog temeljnog kapitala, su Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD), Zagrebačka banka, Cassamarca banka iz Trevisa, Erste banka iz Beča, te Internacional Finance Corporation (IFC) i američki Advent International fond. CCP fond je uz ovo sadašnje ulaganje u 'Internet providera', nedavno objavio i svoju investiciju od 1,15 milijuna dolara u informatičku tvrtku Microlab, te milijun dolara u dostavljačku tvrtku 'Overseas Express'. Iz tvrtke Global Net Grupa najavili su i novost na hrvatskom tržištu Internet usluga - 'pre paid' bonove koji omogućavaju, kako kažu, najjeftiniji način pristupa Internetu u Hrvatskoj, uz potpunu kontrolu troškova, a moći će se kupiti na kioscima. Nedavna odluka Hrvatskog zavoda za telekomunikacije, po kojoj Hinet - Internet provider u vlasništvu Hrvatskih telekomunikacija prestaje biti jedini poslužitelj usluga pristupa Internetu po lokalnoj telefonskoj tarifi, omogućit će i Global Netu, izlazak na cjelokupno hrvatsko tržište. Istaknuli su iz te tvrtke napominjući kako se nadaju da je i to jedan od prvih ali bitnih koraka u procesu deregulacije telekomunikacijskog tržišta u Hrvatskoj. NAKON REMONTA U SISAČKOJ RAFINERIJI 7,5 TISUĆA TONA PRIMARNE PRERADE DNEVNO Remont postrojenja u sisačkoj Rafineriji nafte obavljen je prema planu i pokrenuta je proizvodnja od 7,5 tisuća tona primarne prerade dnevno. U pogon su puštena i sekundarna postrojenja katalitičkog krekinga, idućih dana očekuje se to i za postrojenje kalciniranog koksa ili KP-4. Time će, nakon remonta, cijela Rafinerija biti u pogonu, izjavio je u utorak na konferenciji za novinare direktor INA Rafinerije nafte Sisak Boris Čavrak. Istaknuo je da nema govora o prekidu rada ili o tomu da Rafinerija više neće raditi. Rafinerija nafte u Sisku potrebna je INI i Hrvatskoj, kazao je Čavrak. Naglasio je da kvaliteta goriva koje se proizvodi u sisačkoj Rafineriji odgovara važećim propisima u Hrvatskoj i zadovoljava potrebe hrvatskog i tržišta susjednih zemalja. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA POTPISANA DEKLARACIJA O SURADNJI HRVATSKE S EFTOM; SPORAZUM OD 2001. Potpisivanje Deklaracije o suradnji EFTA-e i Republike Hrvatske u Zuerichu prvi je korak u postizanju Sporazuma o slobodnoj trgovini Hrvatske s ovom ekonomskom integracijom. Nakon toga do ljeta bi trebao biti osnovan zajednički Odbor, pregovori o slobodnoj trgovini započet će u rujnu, a završetak se očekuje do kraja godine. Sporazum o slobodnoj trgovini EFTA-e (Švicarske, Norveške, Islanda i Liechteinsteina) i RH, kako najavljuje Ministarstvo gospodarstva u priopćenju od utorka, počeo bi se primjenjivati početkom 2001. godine. Deklaraciju o suradnji u ime Republike Hrvatske jučer je u Zuerichu potpisao ministar gospodarstva RH Goranko Fižulić, dok su u ime EFTA-e Deklaraciju potpisali: Pascal Couchepin, ministar za ekonomske odnose Švicarske Konfederacije, Halldov Asgrimsson, ministar vanjskih poslova i ministar vanjske trgovine Republike Island, Andrea Will, ministrica vanjskih poslova Kneževine Liechtenstein i Olaf Soleng, ministar trgovine i industrije Norveške. Sporazum o suradnji s EFTA-om, pojašnjava se, bio bi asimetričan u korist Hrvatske jer bi značio slobodan pristup tržištu zemalja EFTA-e, a posredno i Europske unije, što je ujedno i glavni hrvatski vanjskopolitički cilj. To bi, napominju iz Ministarstva, pridonjelo i otvorenosti Hrvatske za strana ulaganja. Hrvatska ima izuzetan interes za izvoz svojih roba u zemlje članice EFTA-e i to posebice tekstilnih proizvoda, namještaja i strojeva. Inače, EFTA - Europsko udruženje za slobodnu trgovinu osnovana je 4. siječnja 1960.. Zemlje osnivači bile su: Austrija, Danska, Norveška, Portugal, Švedska, Švicarska i Velika Britanija, kasnije su se pridružile Finska, Island i Liechteinstein. Ulaskom najvećeg dijela članica u Europsku uniju, EFTA-u danas čine Švicarska, Norveška, Island i Liechteinstein. USAID ZA HRVATSKU 40 MILIJUNA DOLARA Američka Agencija za međunarodni razvoj (USAID) u sljedećoj će financijskoj godini za projekte u Hrvatskoj imati na raspolaganju oko 40 milijuna dolara, najavila je u ponedjeljak u Washingtonu zamjenica ravnatelja USAID-a Harriet Babbitt. Rekla je to prigodom službenog predstavljanja i polaganja prisege nove direktorice misije USAID-a u Hrvatskoj Pamele Baldvin. Ona će od sljedećeg tjedna na toj dužnosti zamijeniti Charlesa Aanesona koji je u Hrvatskoj proveo pet godina. Babbitt je ocijenila da Hrvatska ima velike mogućnosti razvoja ali je primjetila da se Vlada mora suočiti s ozbiljnim problemima provedbe gospodarskih reformi i daljnjim demokratskim razvojem. USAID u Hrvatskoj djeluje osam godina, a dosadašnjih 95 milijuna uloženih dolara bilo je pretežito namjenjeno povratku izbjeglica te projektima razvoja demokracije i tržišnoga gospodarstva. USAID-ov Program potpore istočnoeuropskim demokracijama (SEED), u sklopu kojeg se pomoć pruža i Hrvatskoj, sada godišnje raspolaže s više od pola milijarde dolara. BOLJA GOSPODARSKA SURADNJA HRVATSKE I BIH JE NUŽNOST Hrvatska i Bosna i Hercegovina nemaju puno izbora - one moraju blisko surađivati na gospodarskom planu ili će u protivnom njihova tržišta potpuno preuzeti kvalitetniji i konkuretntniji proizvođači iz trećih zemalja, upozorio je voditelj predstavništva Hrvatske gospodarske komore u BiH Miroslav Franjković koji je u razgovoru s novinarima u utorak u Sarajevu istaknuo kako su problemi oko sporazuma o slobodnoj trgovini zapravo samo vrh ledenog brijega ukupnih gospodarskih pitanja. "Upravo stoga mi se zalažemo da se taj sporazum potpiše što prije. U ovom trenutku postoji puna suglasnost o 90 do 95 posto odredbi sporazuma i njih bi trebalo prihvatiti a o prijepornim elementima nastaviti razgovore", kazao je Franjković. Temeljna dvojba i dalje je hoće li režim liberalne trgovine između Hrvatske i BiH biti uspostavljen odmah, kako to predlaže hrvatska strana, ili pak postupno u razdoblju od šest godina, kako to žele u BiH. Do kompromisnog rješenja, drže u predstavništvu HGK u Sarajevu, moguće je doći poštujući standarde Svjetske trgovinske organizacije (WTO) jer i jedna i druga zemlja žele ući u tu asocijaciju. I dok pregovori traju, brojke neumoljivo podsjećaju na ozbiljne posljedice dugotrajnog pregovaranja. Hrvatska je tako za prva četiri mjeseca ove godine u BiH izvezla robe vrijedne 132 milijuna dolara. Ono što je BiH izvezla u Hrvatsku vrijedilo je nekih 20 milijuna dolara. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine to zapravo znači kako je ukupni izvoz iz Hrvatske u BiH bio manji za 24,8 posto a u obrnutom pravcu za čak 44 posto. Kada su potpisivanjem Daytonskog sporazuma stvoreni uvjeti za normaliziranje suradnje, obujam robne razmjene između dvije zemlje bio je 1:40 u korist Hrvatske. Franjković ističe kako su uloženi ogromni napori ne bi li se uspostavila kakva takva ravnoteža pa se 1999. godine došlo do omjera 1:4. "Ove godine međutim debalans ponovo raste i obujam robne razmjene sada je na razini 1:6,6 posto", kaže voditelj predstavništva HGK u BiH. JAČAJU BILATERALNI GOSPODARSKI ODNOSI S AUSTRIJOM Austrija je važno turističko emitivno tržište Istre sa ostvarenih 1,3 milijuna noćenja u 1999. godini i trendom povratka na istarske destinacije. Uz to, austrijske su tvrtke, u razdoblju od 1993. do 1999. godine, u istarsko gospodarstvo uložile nešto više od pet milijuna američkih dolara, što po izravnim stranim investicijama svrstava Austriju kao šestog investicijskog partnera Istre. Istaknuto je to u razgovoru savjetnika za trgovinske odnose u veleposlanstvu Republike Austrije u RH dr. Franza M. Palla s predsjednikom pulske Županijske gospodarske komore Šimom Vidulinom u srijedu. Razgovaralo se o intenziviranju gospodarske i turističke suradnje Hrvatske odnosne Istarske županije s Austrijom. Bilateralni gospodarski odnosi Hrvatske i Austrije sve više jačaju a o tome svjedoče brojne gospodarske aktivnosti i potpisani međudržavni sporazumi. Austrija je uz Njemačku i Italiju jedan od najznačajnijih partnera hrvatskog gospodarstva ostvarujući na razini Hrvatske sedam posto veći izvoz i 10,7 posto manji uvoz u 1999. godini nego u prethodnom razdoblju. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA HUZP - ČLAN CONSUMERS INTERNATIONALA Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) postala je članicom međunarodne udruge za zaštitu potrošača Consumers International (CI), objavljeno je u ponedjeljak iz te udruge. HUZP time postaje član velike međunarodne obitelji, koja zaštitu potrošača promatra i doživljava kao jedno od temeljnih ljudskih prava. Sigurno je da će pridruživanje CI dati dodatne poticaje aktivnostima te mlade hrvatske udruge. SURADNJA HSI-A I MINISTARSTVA ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE Na Međunarodnoj konferenciji "Tehnološki transfer za gospodarski razvoj: iskustva za zemlje u tranziciji" koju je pod pokroviteljstvom Ekonomske komisije za Europu Ujedinjenih naroda organiziralo Ministarstvo znanosti i tehnologije, hrvatski su inovatori prvi put zajednički sa znanstvenicima pokazali svoje domete. Konferencija se održala 19. i 20. lipnja u zagrebačkom hotelu Esplanada. Ta suradnja Hrvatskog inovatorskog saveza (HIS) i Ministarstva znanosti i tehnologije jedan je od prvih koraka u ostvarivanju zajednički zamišljene strategije povezivanja inovatorstva i znanosti, čija je osnovna ideja nuđenje novih tehnologija i proizvoda hrvatskom gospodarstvu, a koje su rezultat vlastitog znanja i inventivnosti. Do kraja godine, istaknuto je, planira se i konkretizacija te suradnje kroz još nekoliko projekata. Na skupu u kojem je sudjelovalo 100-tinjak predstavnika ministarstava znanosti i tehnologije iz 20 zemalja, hrvatski su inovatori predstavili 130 inovacija koristeći mogućnosti multimedijalne prezentacije. Sve su te inovacije, naime, dobile priznanja stručnih ocjenjivačkih sudova na četiri najveće međunarodne izložbe u Nuernbergu, Pittsburghu, Genevi i Bruxellesu u razdoblju od 1997. do 2000. godine. 5. SINDIKATI OKRUGLI STOL "STEČAJ PODUZEĆA - KRAJ ILI NOVI POČETAK" U organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Centra za industrijsku demokraciju u ponedjeljak se održao okrugli stol "Stečaj poduzeća - kraj ili novi početak". Diskutanti su se uglavnom složili da su odgode stečaja ekonomski neopravdane, ali i da u Hrvatskoj stečaj znači gašenje poduzeća i zatvaranje radnih mjesta. Predsjednik SSSH-a Davor Jurić ocijenio je da je u Hrvatskoj nastupila "stečajna kuga". Upitao se jesu li stečajevi u funkciji politike ili ekonomske konsolidacije, te pozvao na njihovu depolitizaciju. Također, pozvao je Vladu da, paralelno svojoj opredijeljenosti za prestankom sanacija neuspješnih poduzeća, otvori mogućnosti zapošljavanja radnicima koji u stečaju ostaju bez posla. Pozvao je na izmjene stečajnog zakona, kojima bi se omogućilo tvrtkama da u predstečajnom postupku posluju preko novoga računa. Prigovorio je Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) neodazivanje na današnji skup, te najavio kako će SSSH potražiti ozbiljnijeg socijalnog partnera među poslodavcima. "Stečajevi su u Hrvatskoj bauk, a ne nada i šansa za posrnula poduzeća", ocijenio je Vitomir Begović, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća. Iznio je podatke po kojima 21.000 poduzeća ima blokiran račun duže od godinu dana, pa prijeti opasnost od daljnjeg urušavanja hrvatskog gospodarskog sustava. Uzroci takva stanja su, drži Begović, kriminalna pretvorba i privatizacija, neodgovornost i nesposobnost uprava poduzeća te mito i korupcija. Mihajlo Dika, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, smatra kako stečaj treba provesti čim poduzeće nije duže vrijeme u stanju ispunjavati svoje financijske obveze. "Njegovim neotvaranjem odustajemo od načela da dužnik plaća vjerovniku svoj dug", kazao je. Stečaj treba otvoriti što prije, smatra Dika, kako bi se iz gospodarsko- financijaskih tokova uklonili nesposobni, prije no što nanesu štetu ukupnom sustavu. Pozvao je sindikate da umjesto, kako je rekao, "anarhosindikalističkih demagoških galama" osnuju stručne timove koji bi pomogli radnicima da u stečaju što bolje zaštite svoja prava. Najavio je da će promjenama Stečajnoga zakona radnička potraživanja biti uvrštena u prvi isplatni red, a državna u opći. Mišljenje da u stečaju plaće moraju imati prednost pred državnim fondovima, jer se ti fondovi i pune iz plaća, istaknuo je i Antun Lončarić, pravni savjetnik Sindikata graditeljstva. Reagirajući na stav Mihajla Dike o anarhosindikalizmu, Dušanka Marinković Drača iz Sindikata energetike, kemije i nemetala kazala je kako su sindikati bili najagilniji u prijavljivanju nepravilnosti i kriminala koji su dovodili do stečaja, no da državne institucije nisu primjereno reagirale. Stoga, drži ona, sindikalcima preostaju samo akcije pritiska, ili pokretanje stečaja, što se ne može nazvati anarhosindikalizmom. Savjetnik Hrvatske narodne banke Evan Kraft ocijenio je da se stečajevi ne smiju odgađati, kako zbog dobrobiti gospodarskog sustava, tako i zbog poruke investitorima da plasiraju svoj novac u sustav čiji akteri njeguju odgovornost i financijsku disciplinu. HES ZA RESTRUKTURIRANJE HEP-A, ALI UZ PUNU TRANSPARENTNOST Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES), po članstvu najbrojniji u Hrvatskoj elektroprivredi, podržao bi restrukturiranje i privatizaciju HEP-a, ali samo nakon cjelovite analize stanja i uključivanja zaposlenika i stručnjaka HEP-a u te procese koji bi doveli do povećanja efikasnosti poduzeća. To je u petak prošloga tjedna na konferenciji za novinare kazao predsjednik HES-a Dubravko Čorak pitajući se ipak zašto je potrebno prodavati tvrtku sa stogodišnjom tradicijom koja u posljednjih nekoliko godina posluje pozitivno. O tome se, kaže, ne može odlučivati na temelju paušalnih ocjena budući da HEP nije vlasništvo ni jedne Vlade niti pojedinca, već zaposlenika i građana Hrvatske.Dr. Vladimir Lasić s Ekonomskog instituta je ocijenio da prije bilo kakvih ideja o razdvajanju HEP-a na proizvodnju, prijenos i distribuciju treba dobro razmisliti o tome kako bi se među njima održala savršena koordinacija, budući da je u Hrvatskoj dosad bilo puno više loših primjera privatizacije. U protivnom, kaže, nastao bi kaos koji bi osjetili svi korisnici električne energije. Članovi Središnjeg odbora HES-a založili su se ponajprije za transparentnost kao preduvjet restrukturiranja i privatizacije. HP ZAKINUO RADNIKE ZA 50 MILIJUNA KUNA Republički sindikat radnika HPT-a traži hitnu smjenu Uprave i Nadzornog odbora Hrvatske pošte (HP), rekao je na konferenciji za novinare u utorak predsjednik Sindikata Jadranko Vehar. Ta tijela su, ustvrdio je, odgovorna za poslovni neuspjeh poduzeća i nedozvoljeno smanjenje plaća i naknada radnicima HP-a za ukupno 50 milijuna kuna. "Uprava HP-a cijele prošle godine sustavno je zakidala radnike, jer im nije isplaćivala plaće utvrđene Granskim kolektivnim ugovorom za poštu i telekomunikacije", rekao je Vehar. Po njemu, HP svakom od 12 tisuća radnika HP-a duguje 2010 kuna netto, tako da ukupni dug HP-a po osnovi plaća iznosi oko 28 milijuna kuna. Pored toga, kazao je Vehar, HP radnicima duguje i naknade utvrđene Kolektivnim ugovorom i to ukupno oko 22 milijuna kuna, pa je ukupni dug HP-a radnicima oko 50 milijuna kuna. Najavio je da Sindikat zbog duga poduzeća radnicima neće štrajkati ili javno prosvjedovati, već se okrenuti pravnoj zaštiti članstva. U sudskom postupku već je 3000 tužbi, a očekuje se da će Sindikat pokrenuti novih 6000. Dosad je sud u 95 posto slučajeva presudio u korist radnika, a najveći pojedinačni povrat novca bio je 135.000 kuna. 6. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI SURADNJA HSI-A I MINISTARSTVA ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE Na Međunarodnoj konferenciji "Tehnološki transfer za gospodarski razvoj: iskustva za zemlje u tranziciji" koju je pod pokroviteljstvom Ekonomske komisije za Europu Ujedinjenih naroda organiziralo Ministarstvo znanosti i tehnologije, hrvatski su inovatori prvi put zajednički sa znanstvenicima pokazali svoje domete. Konferencija se održala 19. i 20. lipnja u zagrebačkom hotelu Esplanada, izvijestili su iz Hrvatskog saveza inovatora (HSI). Ta suradnja HSI i Ministarstva znanosti i tehnologije jedan je od prvih koraka u ostvarivanju zajednički zamišljene strategije povezivanja inovatorstva i znanosti, čija je osnovna ideja nuđenje novih tehnologija i proizvoda hrvatskom gospodarstvu, a koje su rezultat vlastitog znanja i inventivnosti. Do kraja godine, istaknuto je, planira se i konkretizacija te suradnje kroz još nekoliko projekata. Na skupu u kojem je sudjelovalo 100-tinjak predstavnika ministarstava znanosti i tehnologije iz 20 zemalja, hrvatski su inovatori predstavili 130 inovacija koristeći mogućnosti multimedijalne prezentacije. Sve su te inovacije, naime, dobile priznanja stručnih ocjenjivačkih sudova na četiri najveće međunarodne izložbe u Nuernbergu, Pittsburghu, Genevi i Bruxellesu u razdoblju od 1997. do 2000. godine. HRVATSKA PREDSTAVLJENA NA KONFERENCIJI U PORTOROŽU U Portorožu se od 20. do 23. lipnja održava 3. Euro-atlanska Konferencija na temu "Premošćivanje jaza u financijskim infrastrukturama" ("Bridging Gaps in Financing Infrastructure") na kojoj sudjeluju zemlje Srednje i Istočne Europe, predstavnici međunarodnih financijskih institucija, zemlje Europske unije i SAD. Organizator je Ministarstvo financija Republike Slovenije, UNIDO i OECD. Glavna tema konferencije su projekti u infrastrukturi, posebno oni u lokalnim sredstvima, a govori se o projektima u energetici, prometu, infrastrukturnim projektima u lokalnoj upravi i samoupravi s naglaskom na projekte zaštite okoliša, projekte u prometu i sektoru energetike, te projekte unutar Pakta o stabilnosti. Voditelj hrvatskog izaslanstva je ministar gospodarstva Goranko Fižulić, a u izaslanstvu su ministar javnih radova i graditeljstva, Radomir Čačić i ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja, Božo Kovačević. 7. STATISTIKA HRVATSKO GOSPODARSTVO U MINUSU 6,7 MLRD KN Za 4,3 milijarde kuna veći rashodi od prihoda i za 6,7 milijardi kuna veći gubici od ostvarene dobiti nakon oporezivanja, pokazatelji su koji rječito govore o nepovoljnim globalnim financijskim rezultatima hrvatskog gospodarstva u prošloj godini. Ukupni prihodi 59.572 hrvatska poduzetnika koji su dostavili svoje izvještaje o prošlogodišnjem financijskom poslovanju Zavodu za platni promet, iznosili su 275,3 milijarde kuna, što je za 5,3 posto više nego u godini prije. Istodobno, ukupni su rashodi porasli za 6 posto, na 279,58 milijardi kuna. To znači da je na svakih 100 kuna ukupnih rashoda u 1999. godini ostvareno svega 98,5 kuna prihoda, što je još nepovoljniji odnos nego u 1998. kada je na 100 kuna rashoda dolazilo 99,1 kuna prihoda. Podatci ZAP-a pokazuju da je dobit u poslovanju prošle godine iskazalo 40.995 tvrtki (ili 68 posto). Dobit prije oporezivanja iz prošlogodišnjeg poslovanja poduzetnika iznosila je 10,77 milijardi kuna, što je 18,5 posto više nego u godini ranije, dok je dobit nakon oporezivanja, u ukupnom iznosu od 8,36 milijardi kuna zabilježila rast od 25,1 posto. Međutim, istodobno je 18.977 poduzetnika iskazalo gubitak iz prošlogodišnjeg poslovanja u ukupnom iznosu od 15,1 milijardu kuna, ili za 31,5 posto više nego u 1998. Time su gubitaši nadmašili dobit onih koji su pozitivno poslovali za čitavih 6,7 milijardi kuna, obilježavajući tako negativnim predznakom ukupne financijske rezultate hrvatske privrede u prošloj godini. Gubitak veći od dobiti zabilježen je u jedanaest područja djelatnosti a najveći (gotovo 3,7 milijardi kuna) u prerađivačkoj industriji na koju se odnosi 47,6 posto od ukupnih gubitaka (ili 7,2 milijardi kuna), kao i 41,8 posto ukupne dobiti (odnosno 3,5 milijardi kuna). Velike gubitke u 1999. godini imali su i trgovina na veliko i malo (2,27 milijardi kuna), promet, skladištenje i veze (1,6 milijardi) hoteli i restorani (1,28 milijardi) i dr. Podatak da su prvi put i mali poduzetnici u lanjskom poslovanju iskazali konsolidirani gubitak (od 663 milijuna kuna), po ocjeni je analitičara, još samo jedan od niza pokazatelja o težini gospodarske situacije u nas. Na male poduzetnike inače otpada 95,6 posto ukupnog broja tvrtki, u kojima je zaposleno 33,6 posto od ukupno zaposlenih u gospodarstvu. U malim je tvrtkama lani ostvareno 34,6 posto ukupnih prihoda, 33,9 posto rashoda i 23,5 posto od ukupnih gubitaka gospodarstva. Glavni je nositelj gubitaka (sa 4,45 milijarde kuna) brojčano najmanja skupina tvrtki koje statistika svrstava u velike poduzetnike. Na njih otpada svaga 0,9 posto ukupnog broja tvrtki ali je u njima zaposleno 44,2 posto svih zaposlenih u gospodarstvu, stvaraju 44,9 posto ukupnih prihoda, 45,4 posto rashoda te čak 55,3 posto ukupnih gubitaka. Na srednje velike tvrtke (3,5 posto od ukupnog broja) sa 22,2 posto od ukupno zaposlenih, odnosilo se 20,5 posto ukupnih prihoda, 20,7 posto rashoda te 21,2 posto gubitaka (konsolidirani gubitak te skupine tvrtki iznosi 1,6 milijardi kuna). PROSJEČNA PLAĆA U TRAVNJU 3.220 KN U prva je četiri ovogodišnja mjeseca za neto plaće isplaćeno 11,2 milijarde kuna, što je 7,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, u travnju je prosječna neto plaća iznosila 3220 kuna, što je nominalno 5,1 posto a realno 4,3 posto više nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na travanj lani ta je plaća viša nominalno za 12,1 posto, odnosno 7,5 posto realno, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Promatrano po županijama, samo je u Gradu Zagrebu isplaćena prosječna plaća bila veća od republičkog prosjeka, tj. iznosila je 3696 kuna, što je 14,8 posto više od prosjeka. Najnižu prosječnu plaću, koja je iznosila 2521 kunu i bila je 21,7 posto niža od republičkog prosjeka, imali su zaposlenici u Međimurskoj županiji. I dalje su primjetne razlike u rastu prosječne neto plaće po zaposleniku po područjima privređivanja. Tako su se prosječne plaće u travnju kretale od 5498 kuna u financijskom posredovanju, što je 70,7 posto više od hrvatskog prosjeka, do 1965 kuna u ribarstvu, 39 posto manje od prosjeka. Prosječnu plaću po zaposleniku do 1500 kuna imalo je 19,1 posto pravnih osba sa 6,6 posto zaposlenika, a prosječnu plaću od 1500 do 3000 kuna dobilo je 61,3 pravnih osoba, sa 38,5 posto zaposlenika. Više od 3000 kuna isplatilo je 19,6 posto pravnih osoba, dok je plaću višu od 5000 kuna isplatilo 3,3 posto pravnih osoba sa 5,8 posto zaposlenih. Nominalni rast u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje kretao se od 17,9 posto u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom do 1,2 posto u djelatnostima prijevoza, skladištenja i veza. Istodobno, u tri djelatnosti isplaćena masa neto plaća bila je manja nego u prva četiri prošlogodišnja mjeseca i to u ribarstvu, hotelima i restoranima te u građevinarstvu. U rudarstvu je isplaćena masa plaća bila na lanjskoj razini. U HRVATSKOJ U SVIBNJU 351 TISUĆA NEZAPOSLENIH Zadnjeg dana svibnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je 351 tisuća nezaposlenih osoba, što je 1,5 posto manje nego u prethodnom mjesecu te 11,4 posto više nego u svibnju prošle godine. U ukupnom broju nezaposlenih osoba u svibnju je 95,8 tisuća osoba ili 27,3 posto tražilo posao prvi put, što je 8,3 posto više nego u isto lanjsko doba. Preostalih 255,2 tisuće osoba imalo je prethodno radno iskustvo. Najveći ih je broj radilo u prerađivačkoj industriji, 68,7 tisuća ili 26,9 posto, zatim u trgovini na veliko i malo, 48,5 tisuća ili 19 posto, hotelima i restoranima 33 tisuće ili 12,9 posto te u građevinarstvu 27,4 tisuće ili 10,7 posto. Tijekom svibnja Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje prijavilo 17,6 tisuća novih osoba, 21,7 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Od toga je 13,6 tisuća imalo prethodno radno iskustvo, a najveći je broj na evidenciju Zavoda došao iz prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposlilo se 12 tisuća osoba, 34,2 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 9,5 tisuća ili 79,5 posto, a najviše ih se zaposlilo u hotelima i restoranima 3,2 tisuće ili 26,9 posto te u prerađivačkoj industriji, 2,3 tisuće ili 18,8 posto.Najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe stare od 20 do 24 godine (20 posto), zatim od 25 do 29 godina (15,3 posto) te od 30 do 34 godine (13 posto). Najveće povećanje od 24,2 posto u odnosu na svibanj lani zabilježeno je u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina), a najmanje u najmalađoj dobnoj skupini (15 do 19 godina) od tri posto.Struktura nezaposlenih po stručnoj spremi nije se promijenila u odnosu na svibanj prošle godine te je udio osoba sa KV i VKV spremom najveći. Njihov je udio porastao s 34,2 posto na 34,6 posto. Najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju osobe s višom (3,1 posto) i visokom stručnom spremom (3,9 posto), što je dugoročna pojava. Evidentirana nezaposlenost povećana je i u svim županijama. Najveći je rast nezaposlenosti zabilježen u Krapinsko- zagorskoj (27,5 posto) i Zagrebačkoj županiji (20,7 posto), a najmanji u Šibensko-kninskoj (4,6 posto) i Dubrovačko- neretvanskoj županiji (4,8 posto). Tijekom svibnja Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje prijavljeno ukupno 15,7 tisuća slobodnih radnih mjesta, 28,2 posto više nego u istom mjesecu lani. Prema izvještajima o zasnivanju radnoga odnosa dostavljenim službama za zapošljavanje, u svibnju je realizirana 10,1 tisuća potreba za radnicima, 26,6 posto više nego u svibnju lani. Broj popunjenih radnih mjesta povećan je za sve kvalifikacijske skupine. PRORAČUNSKI DEFICIT U PRVA ČETIRI MJESECA 468,7 MILIJUNA KUNA Ukupni prihodi hrvatskog državnog proračuna u prva četiri mjeseca ove godine iznosili su 14,2 milijarde kuna, odnosno 19,5 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, dok su istodobno ukupni proračunski rashodi iznosili 14,64 milijardi kuna ili 6,3 posto više. Proizlazi da je u prva četiri mjeseca ove godine zabilježen manjak proračuna od 468,7 milijuna kuna, podatci su Ministarstva financija. Travanjski su prihodi proračuna iznosili ukupno 3,042 milijarde kuna ili 13,1 posto manje nego u istom mjesecu 1999. godine. Taj je podbačaj ukupnih prihoda uglavnom posljedica 11,7 posto manjih poreznih prihoda nego u istom mjesecu prošle godine ali i izuzetno malih neporeznih prihoda koji su u promatranom mjesecu iznosili tek 64,2 milijuna kuna (60,9 posto manje nego u travnju 1999.), istaknuli su u Ministarstvu financija. Međugodišnji pad poreznih prihoda bio je najveći kod prihoda od poreza na dobit (48,1 posto) budući je lani u travnju uplaćeno 486,8 milijuna kuna dok je ove godine uplaćeno 252,4 milijuna kuna. Takvo ostvarenje poreza na dobit bilo je i očekivano s obzirom na pad ekonomske aktivnosti u 1999. godini te uslijed visoke stope zaštitne kamate koja iznosi 11,2 posto. Prihodi od poreza na dohodak su iznosili 282,8 milijuna kuna tj. 30 posto manje nego u ožujku, što je posljedica primjene većeg osobnog odbitka (1250 kuna) pri obračunu poreza. Porezom na dodanu vrijednost u travnju je prikupljeno 1,5 milijardi kuna ili 5,2 posto manje u usporedbi s travnjem 1999. godine. Trošarinama je tijekom travnja prikupljeno 452,7 milijuna kuna kao i u lanjskom travnju. Kako su istaknuli u Ministarstvu financija, taj podatak nije zadovoljavajući ukoliko se uzme u obzir da je tijekom prošle godine došlo do dvostrukog povećanja trošarina na duhan i jednokratnog povećanja trošarina na naftne derivate. Rashodi državnog proračuna tijekom travnja iznosili su 3,552 milijardi kuna, što je 0,8 posto manje nego u travnju prošle godine. Pritom je najviše utrošeno na bruto plaće proračunskih korisnika - 1,254 milijardi kuna, ali 6,5 posto manje nego u ožujku (uslijed pet postotnog smanjenja bruto osnovice). Na ostale kupovine dobara i usluga utrošeno je 633,5 milijuna kuna. Subvencije su tijekom travnja iznosile 166,3 milijuna kuna, a tekući transferi 968,25 milijuna kuna. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje transferirano je 145,1 milijuna kuna, a za sredstva dječjeg doplatka 101,3 milijuna kuna. Ukupno je, istaknuli su u Ministarstvu financija, izvanproračunskim fondovima transferirano 817,4 milijuna kuna ili 38,26 posto od planiranog. Ukupni manjak državnog proračuna Republike Hrvatske u travnju je iznosio 509,7 milijuna kuna. Tijekom travnja država se zadužila kod Hrvatske narodne banke u iznosu od 300 milijuna kuna, a u istom mjesecu otplaćeno je 838,5 milijuna kuna glavnice na kredite stranih komercijalnih banaka. 8. BANKARSTVO I FINANCIJE ZA DIVIDENDE DIONIČARIMA ZAGREBAČKE BANKE 58,6 MILIJUNA KUNA Zagrebačka će banka d.d., sukladno Odluci o uporabi dobiti ostvarene u 1999. godini, prihvaćenoj na nedavnoj Glavnoj Skupštini Banke, dio dobiti u iznosu od 58.595.242 kuna isplatiti kao dividende. Dioničari će moći raspolagati sredstvima od idućeg tjedna. Zagrebačka banka d.d. prošlu je poslovnu godinu završila sa neto dobiti od 293 milijuna kuna, a na Glavnoj je skupštini dioničara, održanoj krajem svibnja, odlučeno da se 58,59 milijuna kuna dobiti usmjeri za isplatu dividende diončarima, a ostalih 234 milijuna kuna u rezerve banke. Pravo na dividendu imaju svi dioničari upisani u depozitorij Središnje Depozitarne Agencije (SDA) na dan 9. svibnja 2000. godine. Dividenda će se isplatiti: po redovnim dionicama oznake ZABA-R-A (serije IA, IIB i IIID) 5 posto od nominalnog iznosa dionica; po povlaštenim dionicama oznake ZABA-P-B (serije IIC) 12 posto od nominalnog iznosa dionica; te po povlaštenim dionicama oznake ZABA-P-A (serije IIIE) 7 posto od nominalnog iznosa dionica, odnosno preostali iznos predujma dividende za 1999. godinu od 3,5 posto. Dividenda se obračunava na osnovu protuvrijednosti nominalnog iznosa dionice u kunama po srednjem tečaju koji se utvrđuje kao aritmetička sredina između prodajnog i kupovnog tečaja Zagrebačke banke d.d. za devize (DEM) na dan isplate dividende. Pravnim osobama isplata dividende izvršit će se prijenosom sredstava na žiro račune, dok će se isplata dividende fizičkim osobama obavljati u svim poslovnicama Zagrebačke banke. HBOR DOBIO ISTI REJTING KAO I HRVATSKA Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) dobila je od vodećih svjetskih rejting agencija Standard & Poor's i Moody's dugoročni investicijski kreditni rejting BBB- i Baa3, identičan onom kojeg ima i Republika Hrvatska, objavljeno je prošloga petka na konferenciji za novinare u HBOR-u. Dobijanje kreditnog rejtinga značajno je za svaku, a posebno za financijsku ustanovu i banku, jer to znači priznanje njezinom radu, rekao je Anton Kovačev, predsjednik uprave HBOR-a. Napominje kako u slučaju HBOR-a taj rejting potvrđuje i njezinu ulogu državne investicijske banke te jamstva koje država daje za praktički sve obveze HBOR-a. Nažalost, pojedinačna institucija ne može dobiti bolji rejting nego što ga ima Hrvatska, napomenuo je Kovačev. Sadašnji dobiveni rejting, po ocjeni Standard&Poor's i Moody's, nosi i negativni predznak, koji je vezan uz ocjenu rejtinga koji su te dvije agencije dale Hrvatskoj u prošloj godini, pojasnio je Kovačev. Taj, kako se službeno tumači, negativni smjer kretanja rejtinga znači da Standard & Poor's i Moody's očekuju u iduće tri godine moguće smanjenje kreditnog rejtinga za Hrvatsku, odnosno i za HBOR. Predsjednik Uprave HBOR-a smatra da se ta i takva predviđanja "neće ostvariti" posebice zbog mjera koje je dosad poduzela i koje najavljuje nova hrvatska Vlada. VTV: DOBIT ZA POKRIĆE GUBITKA Na Redovnoj glavnoj skupštini Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV) prošloga petka usvojena su financijska izvješća i godišnji obračun Društva za 1999. godinu te prijedlog o raspoređivanju dobiti na način da se pet posto rasporedi na zakonske rezerve, a ostatak na smanjenje gubitka iz prethodne godine. Za predsjednika Skupštine Društva ponovno je imenovan Ratko Zadravec. Na skupštini je, među ostalim, razriješena Uprava Društva za poslovnu 1999. godinu. Ujedno su razriješeni dužnosti i svi članovi Nadzornog odbora Društva za prošlu poslovnu godinu i izabrani novi. Prije početka rada Skupštine dodijeljena su priznanja društvima sa najvećim ostvarenim prometom tijekom 1999. godine. Priznanje za prvo mjesto dobilo je društvo za poslovanje s vrijednosnim papirima Erste vrijednosni papiri d.o.o., na drugom je mjestu I.C.F. d.o.o., dok je na trećem mjestu društvo Dalbank vrijednosnice d.o.o. 9. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 19.-21. lipnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Zagrebačka banka 0 1.400,01 -1,41 8.574.648 2. Pliva 450 2,27 3.391.919 3. Zagrebačka banka E 1.100 30,95 1.776.956 4. Riječka banka 189 3,85 978.488 5. Podravka 140 -4,76 438.012 6. Našicecement 480 0,00 96.000 7. Dalmatinska banka 215 1,90 84.520 8. Viktor Lenac 80 6,66 75.545 9. Končar 59 -1,67 67.405 10. Privredna banka 90 5,88 67.119 UKUPAN PROMET -64,35 15.743.775 Vrijednost indeksa CROBEX 0,45 883,3 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOS., 19.-21. lipnja 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. PIF Expandia 20 -9,09 775.894 2. PIF Dom 18,99 -6,04 513.806 3. PIF Velebit 12,80 -8,57 356.851 4. PIF Središnji nacionalni 13,99 -1,89 284.213 5. PIF Pleter 10,10 -11,01 268.657 6. PIF Slavonski 8,07 -16,80 240.277 7. PIFSunce 8,25 -6,99 239.283 8. Riviera 82 - 87.458 9. Suzy 195,39 - 35.410 10. Acy Opatija 550,07 - 9.950 UKUPAN PROMET -17,20 2.334.488 Vrijednost indeksa VIN -5,63 372,2 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 16.-21. lipnja 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 16. VI 35.500.000 35.500.000 9,71 % 90.320.000 19. VI 73.000.000 68.500.000 10,55 % 194.620.000 20. VI 8.500.000 4.000.000 9,75 % 193.370.000 21. VI 22.000.000 17.760.000 8,37 % - Dnevni prosjek 34.750.000 31.440.000 9,60 % 159,43 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 21.06. HNB 35 dana 60.600.000 7,98% 21.06. HNB 91 dan 16.000.000 9,00% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 24.05. - 2.231.600.000 kn 10. VIJESTI IZ SVIJETA EX-IM BANK ISPITUJE TRŽIŠTA JUGOISTOČNE EUROPE ZA AMERIČKI IZVOZ Američka banka Export-Import Bank (Ex-Im Bank) počet će u lipnju ispitivati kakve su mogućnosti tržišta jugoistočne Europe za plasman američkih proizvoda, doznalo se u prošli petak od veleposlanstva SAD u Zagrebu. Zemlje obuhvaćene tim projektom su Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Makedonija i Rumunjska, dok svoj regionalni ured Ex-Im bank planira otvoriti u Zagrebu u suradnji s američkim agencijom Trade Development i Overseas Private Investment Corporation. Direktoricom inicijative bit će imenovana Margaret Kostić koja će se sastajati s dužnosnicima vlada i s predstavicima privatnih sektora zemalja regije. Svoju identifikacijsku zadaću Kostić bi trebala početi u lipnju kada će posjetiti Bugarsku, Grčku, Hrvatsku, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju i Makedoniju. Ex-Im Bank neovisna je agencija američke vlade koja pomaže financirati američki izvoz, prvenstveno na novim tržištima diljem svijeta, tako što priskrbljuje zajmove, jamstva i osiguranja. U protekloj godini ta je banka poduprla američki izvoz u vrijednosti gotovo 17 milijardi američkih dolara. CIJENE NAFTE OSTAJU VISOKE I NAKON ODLUKE OPEC-A Svjetske cijene nafte ostale su visoke u četvrtak jer su trgovci nafte zaključili da najnovija odluka OPEC-a o povećanju proizvodnje nafte za samo tri posto neće značajnije povećati ponudu nafte na svjetskom tržištu. Naftni stručnjaci ocjenjuju malo vjerojatnim da će odluka OPEC-a, donijeta u srijedu, smanjiti cijene nafte na oko 25 dolara po barelu, što je proklamirani cilj naftnog kartela. "Ponuda se neće znatno povećati i pod tim okolnostima malo je vjerojatno da će cijene pasti na 25 dolara", procjenjuje John Toalster, direktor za istraživanja nafte i plina pri SG Securities. Proizvođači su počeli ublažavati ograničenja u proizvodnji nafte u travnju nakon što su cijene dosegle najvišu točku od zaljevske krize 1990/91. U GRUDAMA OTVORENA PIVOVARA UNILINE U Grudama je prošloga petka svečano otvorena pivovara Uniline d.o.o. većinskog vlasnika belgijske kompanije Interbrew. Riječ je o jednom od najvećih stranih ulaganja u privredu Bosne i Hercegovine (BiH), istaknuo je direktor pivovare Alain Bellun. Pivovara će proizvoditi Ožujsko pivo po licenci Zagrebačke pivovare za tržište BiH, te distribuirati svoju najpoznatiju marku, pivo Stella Artois koja se proizvodi od 1366. godine. Kompanija Interbrew druga je po veličini svjetska pivarska industrija. U svijetu zapošljava više od 34.000 ljudi a proizvodnja svih članica kompanije je u 1999. premašila osam milijardi litara piva. Interbrew je u regiji već prisutan u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Crnoj Gori. 11. POSEBAN PRILOG SVJETSKA BANKA: 250 MILIJUNA DOLARA GODIŠNJE ZAJMOVA Ako hrvatska Vlada bude prihvatila i provodila potrebne mjere i reforme za ozdravljenje gospodarstva, ukupni zajmovi Svjetske banke u iduće će dvije godine iznositi 250 milijuna dolara godišnje, a donacije 10 milijuna dolara godišnje. Svjetska banaka do sada je u Hrvatskoj financirala 24 projekta sa 860 milijuna američkih dolara zajmova, a budući da pozitivno ocjenjuje napore nove Vlade za hitnim rješavanjem gospodarskih problema i dalje će joj u tome pomagati. Kazao je to prošloga petka na konferenciji za novinare Andrew N. Vorkink, nedavno imenovani direktor novog Odjela Svjetske banke za srednju i južnu Europu u koji spadaju Hrvatska, Bugarska i Rumunjska. Vorkink boravi u prvom službenom posjetu Hrvatskoj od imenovanja na tu dužnost da bi, kako je rekao, u razgovorima s predstavnicima Vlade, sindikata, nevladinih udruga, utvrdili probleme u hrvatskom gospodarstvu te način na koji bi Svjetska banka mogla pomoći u njihovom rješavanju. "Svjetska banka smatra da su koraci hrvatske Vlade u pogledu smanjenja javne potrošnje i kontrole proračunskih plaćanja dobri te da Vlada gospodarske probleme želi riješiti hitnim aktivnostima kako bi se smanjili troškovi promjena i njihovi negativni učinci", izjavio je Vorkink. Iz razgovora s premijerom i dužnosnicima Vlade, kazao je kako je uvidio da je sadašnja Vlada od prijašnje naslijedila ozbiljnu gospodarsku situaciju, ali i da se ona može izmijeniti hrabrim mjerama. Napominjući da to zahtijeva i određena odricanja svih, ocijenio je kako bi negativni učinci odugovlačenja promjena bili još teži. Za Svjetsku banku je ohrabrujuće da Vlada najavljuje mjere, poput vraćanja duga umirovljenicima, programa restrukturiranja državnih tvrtki i njihove privatizacije. Kao pozitivne pomake koji se vide od početka ove godine, istaknuo je povećanje izvoza, stabilnost valute te povećanje turističkih bukinga za 40 posto. Po njegovim riječima, Svjetska banka će Hrvatskoj nastaviti pomagati zajmovima i donacijama. Tako je Svjetska banka hrvatskoj Vladi obećala pomoć u zajmovima za projekt prilagodbe poduzeća i financijskog sektora koji se planira za listopad i za strukturnu prilagodbu kako bi poduprle ukupne mjere Vlade. Također riječ je i o zajmovima za reformu stečajnog postupka, za sudstvo te carinsku reformu. U idućih 12 mjeseci Svjetska banka najavljuje i sredstva za reformu mirovinskog sustava, gradnju toplovoda, reformu katastra i zemljišnih knjiga. Darovnice Svjetske banke bit će usmjerene u očuvanje raznolikosti kraškog područja te povratak izbjeglica, kazao je Vorkink. Za sljedeću godinu najavio je zajmove za projekt Luke Rijeka, reformu sustava socijalne zaštite i tržišta radne snage te zaštite okoliša. Vorkink je izrazio zadovoljstvo zahtjevom Vlade da Svjetska banka provede pregled javne potrošnje u Hrvatskoj te ispita proračunsku potrošnju i transfere, što je, kako je rekao, prijašnja Vlada u više navrata odbila i tako potaknula zabrinutost Banke zbog mogućih zlouporaba sredstava iz proračuna. "Nedavna otkrića snimljnih razgovora potvrdila su te strahove da je u vrijeme stare Vlade korupcija sistematski i duboko ukorijenjena", istaknuo je napomenuvši da je sadašnja Vlada od Svjetske banke zatražila da se pozabavi tim oblicima korupcije i da svoje mišljenje o tome. Vorkink je izvijestio i da je Svjetska banka provela anketu među 22 zemlje istočne Europe i bivšeg SSSR-a o korupciji te zaključila da su u tim zemljama prisutna dva oblika korupcije - utjecaj na vlade, parlament, sudove te jednokratno podmićivanje dužnosnika. U Hrvatskoj je u 1999. zabilježena visoka razina prvog oblika korupcije te niska razina drugog oblika u odnosu na ostale tranzicijske zemlje, rekao je Vorkink, dodajući da još nema nikakvih podataka o tome za ovu godinu. ZAUSTAVLJEN RAST TRGOVINE NA MALO Nedostatak obrtnog kapitala i povoljnih izvora financiranja zaustavlja razvoj trgovine na malo u Hrvatskoj. Trenutačnu situaciju u maloprodaji označava i fragmentirana maloprodajna mreža sa oko 14.000 prodajnih mjesta, neadekvatni formati trgovina (82 posto čine klasični tipovi trgovina koje više u Europi gotpozovo ne postoje) i dr., istaknuto je u utorak na sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore (HGK)-Komore Zagreb. Utjecaj inozemnih trgovinskih lanaca u Hrvatskoj može dovesti do nestajanja domaćih proizvođača, smanjenja broja radnih mjesta, a time i pada životnog standarda, rekao je predsjednik Uprave Konzuma d.d. Hrvoje Prkačin. Širenje stranih trgovinskih lanaca u Hrvatskoj, koji drže osam posto udjela u hrvatskoj trgovini, može se regulirati definiranjem njihova radnog vremena, izradom zakonske regulative o urbanom planiranju, određivanjem maksimuma veličine prodajnog objekta, zabrani prodaje proizvoda ispod nabavne cijene i dr. Neki trgovinski lanci koji su u proteklim godinama postojali u Hrvatskoj više ne postoje, napomenuto je. Svjetski trendovi u trgovini idu putem globalizacije, koncentracije, specijalizacije i e-businessa. Zbog svega toga, istaknuo je Prkačin, okrupnjavanje maloprodaje u trgovini predstavlja nužnost za opstanak domaćih proizvođača i trgovina, što dovodi i do povećanja razine zaposlenosti. Načelnica Odjela za trgovinu u Ministarstvu gospodarstva Ivanka Fatović je kazala kako bi trebalo proširiti raspoloživost trgovina potrošačima. Uskoro bi trebao stupiti na snagu i zakon o radnom vremenu trgovina na malo te zakon o zaštiti potrošača.