FINANCIJSKI BILTEN BROJ 343

FINANCIJSKI BILTEN broj 343 01. - 08. lipnja 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada dala suglasnost HŽ-za zaduženje 8. Vlada za stečaj Name, prosvjednici nezadovoljni 9. Trgovačke povlastice EU šire se na 95 posto ind. proizvoda 10. Predsjednik Mesić razgovarao s predstavnicima Agencije R&I 11. HUB s ministrom Crkvencem o stabilnosti bankarskog sustava 12. HFP dodjeljuje dionice iz portfelja za 5.000 stradalnika 13. Sjednica Savjeta Hrvatske narodne banke 14. Pliva isplaćuje dividendu od 10 kuna po dionici 15. Slavonska banka dužnicima omogućuje reprogram dugova 16. Podravksa banka isplaćuje dividendu od 28 kuna po dionici 17. Gombar predsednica Uprave Međimurske banke 18. Zagrebačka banka većinski vlasnik Varaždinske banke 19. D&B: Čini se da Hrvatska ipak izlazi iz recesije 20. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet u kunama 01. VI 25.630.000 25.630.000 8,48 % 111.110.000 02. VI 9.000.000 8.000.000 8,75 % 145.560.000 05. VI 29.500.000 29.500.000 7,69 % 184.950.000 06. VI 1.500.000 1.500.000 7,50 % 195.898.000 07.VI 3.000.000 3.000.000 7,50 % 222.770.000 Dnevni prosjek 13.726.000 13.526.000 7,98 % 172.057.600 Tržište novca i ovoga tjedna karakterizira odlična ponuda novca, te pad potražnje i prometa. U četvrtak je tako potražnja za prekonoćnim pozajmicama pala na najnižu razinu u posljednjih godinu dana - samo 111,11 milijuna kuna. Bila je to posljedica visoke likvidnosti sudionika, i kraja razdoblja za održavanje obvezne rezerve. Ovoga tjedna u dnevnom trgovanju gotovo da i nije bilo novih pozajmica. Jedino je u utorak živnulo trgovanje s novim pozajmicama, odnosno podmireno je 15 milijuna kuna potražnje, uz opozivnu klauzulu i kamatne stope u rasponu od 6 do 8 posto godišnje, ovisno o bonitetu korisnika. Preostali promet odnosio se na sniženje kamatnih stopa za pozajmice u korištenju. Dnevno se u prosjeku nudilo 73 milijuna kuna. Jedino je u srijedu ponuda značajnije bila niža, 45 milijuna kuna, na što je zasigurno utjecao upis blagajničkih zapisa na redovnoj aukciji Hrvatske narodne banke. U takvoj situaciji je i tjedna prosječna kamatna stopa pala 1,36 postotnih bodova u odnosu na tjedan dana ranije - na 7,98 posto godišnje. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke u srijedu su upisani zapisi u iznosu od 187,3 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,00 posto, upisani su zapisi u iznosu od 92 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,00 posto, upisani su zapisi u iznosu od 95,3 milijuna kuna. Od 07. lipnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,093 milijardi kuna. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak s rokom dospijeća od 42 dana na prodaju su ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. No, budući su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 349,9 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,862 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 10,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila na 98,806 kuna, uz kamatu od 10,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,806 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 10,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 34,67 posto. Ukupan je, pak, iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 1,696 milijardi kuna. Od toga je 1,177 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, a 519 milijuna kuna na rok od 91 dan. Slijedeća će se aukcija održati 19. lipnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 151 milijuna kuna, s dospijećem od 42 dana. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 05. do 08. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 223 230 226 751.727 Pliva 480 499 480 1.661.049 Podravka 145,99 160 150 1.702.552 Viktor Lenac 82 84,90 84,90 17.899 Zagrebačka banka 0 1.342 1.500 1.499,99 15.781.564 Arenaturist 55 68 68 62.361 Istraturist 45,01 49 49 11.207 Jadranturist 39 40 39 16.800 Končar 60 63,99 60 115.436 Kraš 255 261,50 261 881.150 Privredna banka 76 94,99 94,99 439.593 Riječka banka 129 135 135 872.728 Riviera 80 84 84 78.700 Splitska banka 84 85 85 30.500 Zagrebačka banka C 750 750 750 750 Zagrebačka banka E 699,99 700 700 97.309 Zlatni rat 30 30 30 8.070 22.529.395 Na Zagrebačkoj burzi od ponedjeljka do četvrtka ostvaren je promet od 22,53 milijuna kuna. Najveći udio u prometu imala je Zagrebačka banka, budući da je njezinim redovitim dionicama ostvareno 15,78 milijuna kuna. Te dionice ujedno su i najveći dobitnik ovoga tjedna, jer im je cijena porasla gotovo 150 kuna. Značajnije je porasla i cijena dionica te banke serije C, 50 kuna. Dionice Privredne banke poskupjele su 20 kuna, a Riječke dvije kune. Za razliku od njih, dionice Splitske banke mogle su se nabaviti po pet kuna nižoj cijeni, a Dalmatinske četiri kune niže. Dionice Zagrebačke banke serije E najveći su ovotjedni gubitnik, budući im je cijena pala 100 kuna. Cijene dionica turističkih tvrtki u tom su se razdoblju kretale različito. Najviše je porasla cijena Istraturistovim i Rivijerinim dionicama, pet kuna. Poskupjele su i dionice Jadranturista za 1,9 kuna. Dionicama, pak, Zlatnog rata cijena je pala 10 kuna, a Arenaturista dvije kune. Kraševim dionicama cijena je porasla 11 kuna, Podravkinim četiri kune, a Viktora Lenca 2,4 kune. Cijene Končarevih dionica bile su pet kuna niže. U tom je razdoblju vrijednost indeksa CROBEX porasla 37,4 boda - na 917,2 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 05. do 08. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Autoprometno poduzeće 100 100 100 771.700 Brodospas 60 70 70 136.940 Centropromet 50 50 50 216.450 Ericsson-Tesla 185 200 200 262.256 Kamenik 390 390 390 70.200 Monter-Split 490 490 490 98.000 Riadria banka 70,01 70,01 70,01 4.130 Riviera 80 80 80 4.800 Slavonka 81 81 81 396.900 Uzor 452 452 452 90.400 Breza Invest 50 50 50 20.000 PIF Dom 20,76 21,65 20,90 606.807 PIF Expandia 22,00 22,50 22,00 866.192 PIF Pleter 10,16 12,13 11,00 67.813 PIF Slavonski 9,60 10,03 10,00 102.433 PIF Sunce 8,30 9,01 8,70 33.146 PIF Sred. nac. 14,00 14,45 14,12 109.183 PIF Velebit 14,10 14,25 14,10 183.745 4.041.095 Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica od ponedjeljka do petka ostvareno je 4,04 milijuna kuna prometa. Najveći udio u ostvarenom prometu imale su dionice PIF-a Expandije, 866,19 tisuća kuna i Autoprometnog poduzeća, 771,7 tisuća kuna. U tom je razdoblju najviše porasla cijena Brodospasovih dionica, 20 kuna i Ericssona-Tesle, 11 kuna. Skuplje su bile i dionice Rivijere i Slavonke i to za tri kune. Neznatno su bile skuplje i dionice Breza investa, 10 lipa. Istodobno, dionice svih sedam PIF-ova su izgubile na vrijednosti. Najviše je pala cijena Pletera, čak za 1,03 kune. Značajnije je oslabila i cijena dionica PIF-a Dom, 46 lipa. Dionice Središnjeg nacionalnog fonda i Sunca pojeftinile su 28 i 25 lipa. Cijene dionica Slavonskog fonda bile su 16 lipa niže, Velebita 15 lipa, a Expandie 8 lipa. Najveći gubitnik ipak su bile dionice Riadria banke, čija se cijena spustila 40 kuna. Dionice Autoprometnog poduzeća, pak, bile su šest kuna jeftinije. Indeks Vin od početka je tjedna dobio na vrijednosti 5,8 bodova, pa sada iznosi 401,5 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 01. lipnja 08. lipnja Promjena u % New York/DJIA 10.652,20 10.668,72 0,16 Tokyo/Nikkei 16.716,79 17.004,34 1,72 London/FTSE-100 6.470,50 6.496,60 0,40 Frankfurt/DAX 30 7.272,76 7.244,38 -0,39 Trgovanje na Wall Streetu i nadalje se odvija pod sjenom zabrinutosti oko visine američkih kamatnih stopa. Tako će biti, po ocjeni tržišnih analitičara, sve do idućeg zasjedanja Fed-a, zakazanog za 27. lipnja, kada bi američka središnja banka trebala odlučiti hoće li kamatne stope nastaviti rasti ili gospodarski rast usporava. U petak je, primjerice, među ulagačima zavladala prava euforija nakon što je objavljen podatak o porastu stope nezaposlenih u svibnju na 4,1 posto. Mjesec dana ranije ta je stopa doegnula najnižu razinu u posljednjih 30 godina, samo 3,1 posto. Taj dugo očekivani podatak tržište je prihvatilo sa zadovoljstvom, procijenjujući da će Fed vjerojatno zaustaviti rast kamatnih stopa. No, već u utorak došlo je do postupnog otrežnjenja ulagača, nakon izjave predsjednika Fed-a u San Franciscu, Roberta Parrya kako je vremensko razdoblje u kojem su ekonomski pokazatelji upućivali na usporavanje rasta američkog gospodarstva prekratko da bi se sa sigurnošću moglo utvrditi da je opasnost od inflacije prošla. U tom je razdoblju zabilježen i pad cijena dionica bankarskog sektora, poput J.P. Morgana, Bank of America, Goldman Sacha i drugih. Ipak, tehnološke dionice se oporavljaju. Sam oporavak započeo je IBM najavom da će ostvariti briljante rezultate poslovanja. Značajnije se trgovalo i dionicama Microsofta. Po riječima trgovaca, nakon konačne odluke suda da se taj najveći svjetski proizvođač softvera podijeli na dvije tvrtke kako bi se izbjegla mogućnost daljnjeg kršenja zakona protiv monopola, riješena je bar jedna neizvjesnost. Indeks Dow Jones porastao je ovoga tjedna neznatnih 0,16 posto. Ovoga je tjedna i na Tokijskoj burzi zabilježen rast cijena dionica, ponajprije biotehnološkog sektora, nakon što su američke tvrtke najavile ulaganja u taj dio japanskog gospodarstva. Naime, Daiwa Asset Management je objavio da će sredinom ovoga mjeseca osnovati investicijski fond usmjeren ponaprije kupovini dionica japanskog biotehnološkog sektora. Značajniji rast cijena zabilježen je i u farmaceutskom sektoru. Japanski Yamanouchi Pharmaceutical i britanski Glaxo Welcome najavili su zajedničku suradnju na istraživanju ljudskih gena, što je potaknulo rast cijena dionica te japanske tvrtke. Samo dan kasnije, u četvrtak, značajnije su poskupile i dionice Chugai Pharmaceuttical, jer je objavljeno da je izumio novi lijek protiv reumatizma, u suradnji s francuskom Aventis Pharmom. Indeks Nikkei ojačao je od početka tjedna 1,72 posto. Na europskim burzama su porasle cijene tehnoloških i telekomunikacijskih dionica, budući da se prenijelo dobro raspoloženje iz New Yorka i u Europu. Analitičari su ipak oprezni. Ako europska središnja banka podigne kamatne stope, očekuju izlazak kapitala iz dionica i ulaganje u euro. Ovoga su tjedna ponešto ojačale dionice tvrtki tzv. tradicionalne ekonomije - uglavnom prehrambenih i proizvođača robe široke potrošnje. Unilever je zabilježio rast cijena nakon najave da je jedan američki proizvođač hrane i pića prihvatio njegovu ponudu za stvaranjem zajedničke kompanije. Porasle su i cijene KLM, nakon što su započeli pregovori o spajanju s British Airwaysom. Najveći gubitnik bio je naftni sektor. Zemlje članice OPEC-a najavile su da razmatraju mogućnost povećanja proizvodnje kako bi utjecale na sniženje svjetske cijene nafte, čiji će 20-dnevni prosjek uskoro premašiti 28 dolara po barelu. To je granica nakon koje će vjerojatno najveći svjetski proizvođači, radi stabilnosti tržišta, povećavati proizvodnju za 500 tisuća barela dnevno. Svaka promjena odnosa ponude i potražnje na tržištu nafte odmah utječe i na cijene dionica najvećih svjetskih tvrtki, koje su ovoga tjedna pojeftinile za otprilike dva posto. Londonski FTSE ovoga je tjedna ojačao 0,40 posto, dok je Frankfurtski DAX pao 0,39 posto. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 01. lipnja 08. lipnja Promjena u % Euro/USD 0,9310 0,9559 2,67 Euro/JPY 101,00 101,36 0,36 USD/JPY 108,49 106,03 -2,27 Cijena zlata: USD/Unca 01. lipnja 08. lipnja Promjena u % 273,00 285,05 4,41 Na deviznim tržištima u proteklih je sedam dana bilo razmatrano za koliko će Europska središnja banka (ECB) podići kamatnu stopu. Većina je tržišnih sudionika nagađala da će ona porasti 0,25 postotnih poena. Naravno, takva su nagađanja pritiskala tečaj dolara, koji već treći tjedan uzastopno slabi prema europskoj zajedničkoj valuti. U četvrtak je ECB odlučila podići kamatnu stopu za 0,50 postotnih poena, na 4,25 posto, da spriječi značajniji rast inflacije u Eurolandu, koji bilježi visoke stope rasta. To je izazvalo pravi šok na tržištu, jer malo je tko očekivao tako agresivnu akciju središnje banke. Sada financijski stručnjaci procijenjuju da će to biti tek početak rasta kamatnih stopa u EU, te da će to i dalje pozitivno utjecati na cijenu eura i obveznica. Tijekom današnjeg dana euro je skočio i iznad 0,97 dolara, no kasnije je ipak pao na realnijih 0,956 dolara, jer su se tržišni sudionici počeli pitati nije li ipak riječ o previše agresivnom potezu. Od prošloga je četvrtka tečaj eura ojačao prema dolaru 2,67 posto. Istodobno, euro je ojačao i prema japanskoj valuti, i to za 0,36 posto. U tom je razdoblju američki dolar izgubio i u odnosu na japanski jen za 2,27 posto. Posljedica je to ponajprije porasta japanskog BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 2,1 posto. Tromjesečje ranije on je pao 1,4 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 02. do 09. lipnja 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 02. svibnja 09. svibnja u % Euro 1 7,6808 7,6622 - 0,25 DEM 1 3,9271 3,9176 - 0,25 USD 1 8,2244 7,9898 - 2,86 GBP 1 12,3005 12,1253 - 1,43 JPY 100 7,5565 7,5554 - 0,02 ATS 1 0,5581 0,5568 - 0,25 ITL 100 0,3966 0,3957 - 0,25 CHF 1 4,8833 4,8960 + 0,26 SIT 100 3,7370 3,7170 - 0,54 Na tečajnici HNB-a njemačka marka slabi već tri tjedna zaredom i u tom je razdoblju pojeftinila više od 0,50 posto. Osim švicarskog franka, koji je poskupio 0,26 posto, ovoga su tjedna na vrijednosti izgubile i sve ostale valute. Kao i marka, tečaj američkog dolara tone već tri tjedna zaredom i u tom je razdoblju izgubio čak 7,3 posto. U istom je razdoblju britanska funta pojeftinila 5,1 posto, slovenski tolar 1,3, a euro, talijanska lira i austrijski šiling oko pola posto. Japanski je pak jen samo u protekla dva tjedna oslabio oko 4,40 posto. 7. VLADA DALA HŽ-U SUGLASNOST ZA ZADUŽENJE OD 20 MILIJUNA MARAKA Vlada je na sjednic u četvrtka, među ostalim, dala suglasnost Hrvatskim željeznicama da se zaduže za 20 milijuna njemačkih maraka kod inozemne tvrtke EUROFIMA, kako bi obnovile vozila i vagone. U saborsku je proceduru Vlada uputila nekoliko zakonskih prijedloga, među kojima su izmjene Zakona o prostornom uređenju, te konačan tekst zakona o popisu stanovništva u 2001. Hrvatske željeznice zadužit će se kod EUROFIME za 20 milijuna maraka, a kako tvrdi ministar financija Mato Crkvenac, po vrlo povoljnim uvjetima. Zajam je odobren na rok od 10 godina, uz kamatu od 5,6 posto, a otplatio bi se tek u zadnjoj godini. Pritom će se za rekontrukciju vozila i vagona HŽ-a u najvećoj mjeri koristiti domaći kapaciteti. Vlada je dala i suglasnost za zaduživanje Karlovca i općine Čeminac kod Privredne banke Zagreb. No, zadužila je Ministarstvo financija da pokuša smanjiti kamatu na kredit od 39 tisuća eura općini Čeminac s predloženih 14,25 posto, jer je, kako je rečeno, to je previsoka kamata. Grad Karlovac zajam od 4,2 milijuna kuna koristio bi za rješavanje komunalnih problema te rekonstrukciju i izgradnju cesta. Pred Saborom će se uskoro naći i prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj garancijskoj agenciji. Njime se predlaže da se visina koeficijenta zaduženosti, kao uvjeta za ostvarivanje prava na podnošenje zahtjeva za garanciju, poveća sa 60 na 80 posto. Time se, kako je rečeno, pomaže razvitak malog poduzetništva. Na kraju sjednice premijer Ivica Račan energično je zatražio da se prekine s praksom da na nekim sjednicama Vlade nema ni ministra pojedinog resora, ni njegova zamjenika. U svezi s tim premijer je poslao pismo u sva ministarstva. Današnja sjednica Vlade počela je sa zakašnjenjem od sat i pol, jer su članovi Vlade pregovarali s predstavnicima sindikata Name, kako bi se pokušali riješiti problemi tog trgovačkog lanca. 8. VLADA ZA STEČAJ NAME, PROSVJEDNICI NEZADOVOLJNI Oko 400 radnika Name i nadalje prosvjeduje na Markovu trgu nakon što im je njihovo izaslanstvo, koje je pregovaralo u Vladi, reklo da je Vlada za stečaj Name, a ne sanaciju. Prosvjednici žele da im se obrati predsjednik Vlade Ivica Račan, te im objasni razloge za takvo Vladino stajalište. Premijer Račan je na početku sjednice Vlade u četvrtak izvijestio da Vlada više ne želi sudjelovati u projektu koji nema perspektive, odnosno u programu sanacije Name. Vlada je u jednom trenutku bila spremna poduprijeti sanaciju Name, pa je ponudila Privrednoj banci Zagreb dionice koje su u državnom portfelju. No, Privredna banka to nije prihvatila, pa je stečaj s preustrojem neminovnost za Namu, kazao je premijer. Najavio je da će Vlada pokušati zaštititi radna mjesta, no jedan će dio radnika morati zbrinuti Hrvatski zavod za zapošljavanje. Tu očajnu situaciju i nered u Nami moramo prekinuti, i više ne možemo razgovarati o sanaciji Name. Nama je pljačkana godinama, pa je takvu nitko ne želi, te je stečaj s preustrojem jedino rješenje, rekao je. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić nakon razgovora s izaslanstvom Naminih radnika izjavio je da njihova stajališta o budućnosti Name nisu nimalo približena. Vlada je zaključila da treba prekinuti agoniju Name, te pokrenuti stečaj i preustroj. Ocijenio je da program sanacije Name nije realan i da nema ekonomske perspektive. Ustvrdio je da će se stečajem s preustrojem omogućiti posao za barem 50 posto Naminih radnika. Međutim, Mario Iveković, voditelj zagrebačkog ureda Hrvatske udruge sindikata, i dalje smatra da je odluka o stečaju političke prirode, te da je donesena vjerojatno pod Linićevim pritiskom. Iveković drži da Linić ne želi kompromitirati svoju poziciju, jer je prije nekoliko tjedana izjavio da Nama mora u stečaj, pa tako mora govoriti i sada. Ustvrdio je da je od ukupno 180 milijuna kuna vjerovničkih potraživanja Namina uprava uspjela riješiti sto milijuna, i to pretvaranjem potraživanja u vlasnički udio te reprogramom dugova. Stoga, drži Iveković, program sanacije Name ima perspektivu, a odluka o stečaju je politička. U poslijepodnevnim satima održat će se sjednica Nadzornog odbora Name, na kojoj bi se trebala donijeti odluka o razrješenju dosadašnje Namine uprave, postavljanju nove i prijedlogu o pokretanju stečaja s preustrojem, izvijestio je novinare pomoćnik ministra gospodarstva Kamilo Vrana. 9. TRGOVAČKE POVLASTICE EU ŠIRE SE NA 95 POSTO INDUSTRIJSKIH PROIZVODA Po prijedlogu Europske komisije o proširenju trgovinskih povlastica za zemlje zapadnog Balkana, uključujući Hrvatsku, bescarinskim uvozom na tržište EU bilo bi ubuduće obuhvaćeno ukupno 95 posto industrijskih proizvoda, procjenjuje se u stručnim službama Europske komisije. To znači oko 15 posto više industrijskih roba nego po sadašnjem režimu autonomnih trgovačkih povlastica EU za Hrvatsku i BiH, koji se u bescarinskom režimu primjenjuje na oko 80 posto industrijskih roba. Za ukupno 32 vrste industrijskih proizvoda bescarinski je uvoz, po sadašnjem režimu još ograničen tzv.tarifnim plafonima: po premašenju određenih godišnjih kvota Komisija EU može uspostaviti carine koje važe i za sve treće zemlje, nečlanice EU. Po riječima Dirka Boude, stručnjaka za trgovačke odnose sa zemljama zapadnog Balkana u službama Komisije, po prijedlogu novih povlastica "asimetrične liberalizacije trgovine" ukinuli bi se sadašnji tarifni plafoni za sve te 32 vrste industrijskih proizvoda. To najavljuje povoljnije izvozne mogućnosti u Hrvatskoj, primjerice za mineralna gnojiva, proizvode od drva i namještaj, obuću, sve proizvode željezara i čeličana, ferolegure, elektromotore i transformatore, razne vrste električnih kablova, naftne prerađevine i ulja i dr. Izuzeće od carina je opći princip koji bi važio i za poljoprivredne i prerađene poljoprivredne proizvode. Riječ je o "vrlo značajnom otvaranju" prema uvozu poljoprivrednih proizvoda, kaže Dirk Bouda. No tu bi i dalje važili pojedini izuzeci od bescarinskog uvoza, tj. ograničenja "za nekoliko proizvoda mesa i ribe". Ostali bi primjerice uvozne kvote za srdele, inćune i još neke vrste riba i riblje prerađevine. Kvantitativne efekte novih povlastica teško je u ovom trenutku još preciznije procjeniti. Naime, ni neke od dosadašnjih godišnjih tarifnih plafona hrvatski izvoznici nisu do kraja iskorištavali. S druge strane i Europska komisija je posljednjih godina rijetko pribjegavala mjeri uvođenja carina za industrijske robe kada bi se "sudarile" s ograničenjima iz tarifnih plafona. Liberalizacija uvoza EU trebala bi međutim svakako potaknuti hrvatski izvoz u EU i trgovinu u regiji, a i izravna strana ulaganja u proizvodnju industrijskih roba u Hrvatskoj, ocjenjuje se u Komisiji. Prijedlog o tzv. "asimetričnoj liberalizaciji trgovine" sa zemljama zapadnog Balkana što ga je u srijedu usvojila Komisija i bit će upućen na konačno odlučivanje Vijeću ministara EU. Tekstilni proizvodi, podložni sada vrlo restriktivnim količinskim ograničenjima (kvotama), nisu međutim još obuhvaćeni u srijedu usvojenim "paketom" prijedloga Europske komisije. To bi se trebalo riješiti posebnim sporazumima o trgovini tekstilom s Hrvatskom, odnosno BiH i Albanijom. Europska komisija, kako se najavljuje, namjerava to pitanje paralelno pokrenuti i riješiti na crti ukidanja sadašnjih kvota za uvoz tekstila "u nekoliko narednih mjeseci". 10. PREDSJEDNIK MESIĆ RAZGOVARAO S PREDSTAVNICIMA AGENCIJE R&I Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić razgovarao je u utorak s predstavnicima vodeće japanske agencije za utvrđivanje kreditne sposobnosti - Japan Rating and Investment Information (R&I). Predstavnici te agencije posjetili su Hrvatsku kako bi provjerili da li dodijeljeni BBB rejting, koji predstavlja jedan od kriterija za utvrđivanje uvjeta zaduživanja Hrvatske na međunarodonom financijskom tržištu, odgovara gospodarskoj situaciji. Mislimo kako je najgore razdoblje za hrvatsko gospodarstvo prošlo, kazao je nakon sastanka Zhu Jiang, izvršni analitičar te agencije za srednju i istočnu Europu. Nova Vlada, dodao je, pokušava provesti reforme u svim područjima gospodarstva i smatramo da će reforme uspjeti. 11. HUB S MINISTROM CRKVENCEM O STABILNOSTI BANKARSKOG SUSTAVA Članovi Hrvatske udruge banaka (HUB) predstavili su u srijedu na sastanku s ministrom financija Matom Crkvencem inicijalni materijal za projekt učvršćivanja stanja i dugoročne stabilnosti hrvatskog bankarstva. Dogovoreni su i konkretni sudionici kao i početni koraci koji će se poduzeti u ovom projektu koji zahvaća i teme iz šireg gospodarstvenog okružja, kao što su pravna država, problem nelikvidnosti i unaprjeđenje hrvatskog financijskog sustava, izvijestili su danas iz HUB-a. Izvršni odbor Udruge na sjednici, održanoj uoči sastanka s ministrom financija, donio je niz odluka među kojima je i prijedlog kojima se od Vlade traži određenje prema mogućnosti ulaska banaka s teritorija bivše SFRJ na hrvatsko bankarsko tržište, kad postoje nepodmirene obveze građanima Hrvatske i državi. Izvršni odbor prihvatio je usuglašeni tekst prijedloga izmjena Zakona o bankama koji će HUB podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci kao zajedničku platformu za prijedlog Ministarstvu financija. Odbor je najavio i pokretanje inicijative o poboljšanju i usklađivanju propisa o sprječavanju pranja novca te dao potporu već izraženom stavu nekih članica HUB-a oko primjene Zakona o stečaju i načina vođenja stečajnog postupka općenito, a kao poseban primjer stečaja za poduzeće Tisak d.d. Odlučeno je i da će HUB osnovati radnu skupinu za finalizaciju uvođenja Nacionalnog klirinškog sustava (NKS), koja će zajedno sa Zavodom za platni promet (ZAP) i Hrvatskom narodnom bankom (HNB) dogovoriti i riješiti sva preostala pitanja kako bi sustav bio u funkciji u što kraćem roku. 12. HFP DODJELJUJE DIONICE IZ PORTFELJA ZA PET TISUĆA STRADALNIKA Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) dodijelit će iz svog portfelja dionice sedam tvrtki, nominalne vrijednosti od oko 38 milijuna njemačkih maraka, za oko pet tisuća stradalnika Domovinskog rata koji "iz nekih razloga" nisu ranije uspjeli ostvariti svoje pravo u kuponskoj privatizaciji. O tome, te o zaključcima sa prošlotjedne sjednice hrvatske Vlade vezanima uz strategiju upravljanja državnim portfeljem dionica, bilo je riječi na konferenciji za novinare u HFP-u u srijedu. Upravni odbor HFP-a odlučio je toj kategoriji stradalnika (invalidi i obitelji poginulih branitelja) dodijeliti, kako je rekao predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković, dionice prvoklasnih tvrtki iz HFP-ovog portfelja - dionice Kraša, Podravke, Plave lagune, Rivijera holdinga, Laguna commercea, te tvrtki Piramida i TUP Lovor. Temeljem analize dionica iz portfelja Republike Hrvatske, dakle dionica u vlasništvu HFP-a, Državne agencije za sanaciju banaka (DAB), Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te dionica u vlasništvu javnih poduzeća i državnih tvrtki, izrađena je strategija prema kojoj će HFP gospodariti tim dionicama. Vojković je najavio kako će HFP te poslove obavljati temeljem ugovora koji će ovih dana i sklopiti s Mirovinskim fondom i DAB-om, te će ih pri svakoj eventualnoj namjeri prodaje dionica iz portfelja tih institucija konzultirati. Vojković se osvrnuo i na zahtjev HFP-a za pokretanjem stečajeva u 300 tvrtki u kojima država ima udjel veći od 25 posto, a uz kaznene prijave podnesene protiv nekih članova Uprava tih tvrtki, najavio je i podnošenje odštetnih zahtjeva. Odštetni zahtjevi podnosit će se i protiv (ne)odgovornih članova nadzornih odbora (NO) koji su nesavjesnim radom doprinijeli lošem poslovanju tvrtki. Vojković je pojasnio da je ideja da se i na taj način poruči budućim članovima NO kako je to odgovoran posao. Konkretno o kojim je tvrtkama, odnosno kojim imenima je riječ, Vojković se nije želio izjašnjavati, jedino spomenuvši tvrtke PIK Vrbovec i Nama. Najavio je i prijedlog izmjena i dopuna zakona o privatizaciji, kao i mogućnost da mali dioničari, koji su raskinuli ugovore s HFP-om iz nekih razloga, ili nisu mogli otplaćivati dionice, dobiju novu priliku te po boljim uvjetima steknu dionice. Te zakonske izmjene idu u prilog stimuliranja ostanka malih dioničara, dodao je Vojković, ali i istaknuo kako je procijenjena vrijednost dionica u državnom portfelju svega 19 posto od njihove nominalne vrijednosti. Što se pak tiče privatizacije Croatia osiguranja (CO) u HFP-u drže kao je tu tvrtku potrebno privatizirati u što kraćem roku - već ove godine, što pokazuju rezultati poslovanja tog osiguravatelja. Naime, kako je pojasnio Vojković, vidljivo je da CO, iako je najveći osiguravatelj u Hrvatskoj, svakodnevo gubi svoj tržišni udio, te je najavio kako će ovih dana Vlada i raspravljati o prijedlogu HFP-a za privatizaciju CO-a. 13. SJEDNICA SAVJETA HRVATSKE NARODNE BANKE Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera Marka Škreba, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, saslušao izvješće o najnovijim zbivanjima vezanim za Istarsku banku i izglede za njezinu skoru dokapitalizaciju posredstvom strateškog partnera, dao suglasnost za imenovanje predsjednika i članova uprave u nekoliko banaka, te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti. Procjene analitičara središnje banke kažu da bi nedavno poskupljenje naftnih proizvoda moglo ostati u okviru jednokratnog pomaka ukupnih cijena ne većeg od 2 postotna poena, kaže se u priopćenju. Članovi Savjeta HNB sa zabrinutošću upozoravaju da Hrvatska izlazi iz zone niske inflacije i u razmjeru tranzicijskih zemalja te dodaju da opasnost od buđenja inflacijskih očekivanja i njihovog prenošenja u daljnje kretanje cijena ne treba podcjenjivati. Savjet HNB naglašava spremnost odlučnog reagiranja na znakove većeg rasta cijena, zaoštravanjem novčane politike. Stoga su stručne službe središnje banke zadužene da prouče učinke svih raspoloživih instrumenata monetarne politike u postojećim okolnostima, kako bi se u slučaju potrebe primijenili oni instrumenti koji će dati potrebne učinke u stabiliziranju cijena sa što manje neželjenih posljedica. Oprez je potreban osobito s obzirom na trenutno vrlo visoku likvidnost u bankovnom sustavu. No, viškovi likvidnosti ne pretaču se u porast kreditnih plasmana gospodarstvu, već u blagajničke zapise središnje banke, kao i u trezorske zapise, kaže se u priopćenju te dodaje kako su kamate na te vrijednosne papire u padu. Kamate na kredite poslovnih banaka boljim klijentima iskazuju se jednoznamenkastim brojkama, što znači da su uz sadašnju stopu inflacije realno na razini nekih od najrazvijenijih zemalja. Visoka likvidnost potiče i zamjetni pad kamatnih stopa na tržištu novca, tako da one u posljednje vrijeme za pozajmice boljim bankama postaju i realno negativne. Od ostalih novčanih pokazatelja osobito je značajan porast devizne štednje koji je nastavljen i u travnju. Prirast devizne štednje tijekom prva četiri mjeseca iznosi oko 2,9 milijardi kuna. Čak i kad se isključe tečajne razlike, te pripis kamata i stare devizne štednje, realni porast štednje iznosi više od 1,5 milijardu kuna, što nedvojbeno ukazuje u obnovu povjerenja u domaći bankovni sustav i u povoljne učinke "čišćenja" tržišta od problematičnih banaka u proteklom razdoblju, tvrdi se. Najveći dio tog porasta odnosi se na najveće banke. Na prijedlog nadzornih odbora, Savjet HNB suglasio se da u Kreditnoj banci Zagreb d.d. za predsjednika uprave bude imenovan Ante Todorić, a za člana uprave Željko Jakuš; u Sisačkoj banci d.d. za predsjednicu uprave Davorka Jakir, a za članice prave Vesna Andrijašević i Vlasta Panjković; u Karlovačkoj banci d.d. za člana uprave Stjepan Poljak; u PBZ-Laguna banci d.d. Poreč za člana uprave Roberto Drandić; u Brodsko-posavskoj banci d.d. Slavonski Brod za predsjednika uprave Gabrijel Sentić, te Josip Slade za predsjednika uprave Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb. 14. PLIVA ISPLAĆUJE DIVIDENDU OD 10 KUNA PO DIONICI Glavna skupština farmaceutske tvrtke Pliva d.d odlučila je u četvrtka prihvatiti prijedlog Uprave da se iz lanjske neto dobiti društva od 838,52 milijuna kuna dioničarima isplati po 10 kuna po dionici, odnosno ukupno oko 200 milijuna kuna. Za zakonske rezerve iz dobiti će se pak rasporediti približno 2,32 milijuna kuna, dok će preostala sredstva biti raspoređena u zadržanu dobit te kompanije. Pliva d.d. lani je poslovala uspješno, te je petu godinu zaredom zabilježila rast unatoč okružju koje nije baš bilo povoljno, rekao je predsjednik Uprave Plive Željko Čović. Pliva je zadržala svoju poziciju vodeće farmaceutske kompanije u srednjoj i istočnoj Europi te najveće farmaceutske kompanije u Hrvatskoj. Očekuje se i daljnja internacionalizacija i restrukturiranje kompanije, te ulaganje u istraživanje i razvoj, što će osigurati daljnji rast dobiti Plive, dodao je Čović. Prema poslovnom izvješću za 1999., ukupni prihodi Plive lani su porasli za 16,9 posto, na 4,18 milijardi kuna, dok je neto dobit na razini Grupe lani porasla 26,2 posto, na 869,1 milijun kuna. Na međunarodnim je tržištima Pliva lani ostvarila 65,5 posto svojih ukupnih prihoda, a lani je i kupila tri inozemne farmaceutske tvrtke - Farmacom, Mixis Genetics i Lachemu. Čović je danas dioničarima podrobnije govorio i o dva značajna projekta Plive odnosno dva nova lijeka za koje se očekuje kako će ove godine ući u fazu pretkliničkih istraživanja. Istaknuo je i kako je definirana strategija kompanije za razdoblje do 2007. Sukladno njoj, Pliva ima razrađene planove koje će lijekove i za koja tržišta razvijati, što bi joj trebalo osigurati daljnji stabilan rast. Ukupno 94,17 posto prisutnih dioničara Plive, uz odluku o raspodjeli lanjske dobiti, prihvatilo je izvješća Uprave i Nadzornog odbora Plive o poslovanju u 1999. godini, za predsjednika skupštine izabran je Darko Majer, dok će revizor društva biti tvrtka PriceWaterhouse Coopers(PWC). 15. SLAVONSKA BANKA DUŽNICIMA OMOGUĆUJE REPROGRAM DUGOVA Slavonska banka dd Osijek u prošloj je godini ostvarila dobit od 758.193 kune, koja je raspoređena u sredstva pričuve, u cilju konsolidacije banke i njenih klijenata, odlučila je u srijedu Glavna skupština banke. Poslovanje banke u prošloj godini obilježili su produbljenje ekonomske krize u Hrvatskoj, posebice u Slavoniji i Baranji te privatizacija banke. U ovoj se godini očekuje preustroj i reorganizacija banke, kako bi je osposobili da u 2001. bude visokoprofitabilna i da svojim dioničarima ponudi dividendu što su kao strateški plan usvojili Nadzorni odbor i vlasnici banke Hypobanka i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), rekao je predsjednik uprave Ivan Mihaljević. Po njegovim riječima, EBRD i Svjetska banka odobrili su 200 milijuna kuna dugoročnih kredita za financijsku konsolidaciju bančinih komitenata, a Nadzorni je odbor banke najvećim dužnicima odlučio omogućiti povoljnije uvjete kreditiranja te reprogram dugova. Ističući kako je u predstojećoj reorganizaciji postojeći broj od 700 uposlenika prevelik, Mihaljević je kazao da se izrađuje program socijalnog zbrinjavanja, uz stimulativne otpremnine te da bi se do rujna trebali znati precizniji podaci o tome programu. Nadzorni odbor imenovat će novoga člana uprave, umjesto Stjepana Šambića, koji 30. lipnja odlazi u mirovinu, rekao je Mihaljević ne navodeći koga. 16. PODRAVSKA BANKA ISPLAĆUJE DIVIDENDU OD 28 KUNA PO DIONICI Glavna skupština Podravske banke prihvatila je u srijedu jednoglasno i bez rasprave odluke o poslovanju u prošloj godini, koja je završila dobiti od 5,5 milijuna kuna, koja, prema važećim fiskalnim propisima, ne podliježe obvezi plaćanja poreza na dobit. Zanimljivo je da je u usporedbi s 1998. zabilježeno smanjenje ukupnih prihoda i rashoda, a dobit je dva puta veća. Banka će isplatiti dividendu u iznosu od 28 kuna po povlaštenoj dionici. Bilančna suma na kraju prošle godine iznosila je 454,7 milijuna kuna, dok je kapital banke bio 116 milijuna kuna. Dionički kapital iznosi 62,9 milijuna kuna, podijeljen na 4523 dioničara, od kojih nijedan nema pojedinačno više od 10 posto dionica. Podravska banka namjerava zadržati sadašnji udjel od jedan posto na hrvatskom bankovnom tržištu, što joj na rang-listi od pedesetak banaka osigurava 20. mjesto. Banka se profilirala kao samostalna regionalna banka i ubuduće se očekuje njezin rast i jačanje, rekao je predsjednik Uprave Julio Kuruc. Na skupštini je izabran i novi Nadzorni odbor banke u kojem su kao predsjednik Ivan Pavliček iz zagrebačkoga Prodeksa te Nevenka Cerovsky, Ivan Nenezi, Jurica Predović i Miljan Todorović. 17. GOMBAR PREDSJEDNICA UPRAVE MEĐIMURSKE BANKE Glavna skupština Međimurske banke dd, koja je održana u ponedjeljak u Čakovcu, odlučila je od dobiti za 1999. u iznosu od 10 milijuna kuna, isplatiti dividendu od 7 posto po dionici. Nadzorni odbor banke odlučio je danas za predsjednicu Uprave, koja će na dužnost nastupiti 20. lipnja, izabrati Mladenku Gombar, koja je dosad bila interni revizor. Ona je u glavnim odrednicama predstavila program razvoja i dioničarima, a prethodno ga je prihvatio Nadzorni odbor i Savjet Hrvatske narodne banke. Članovi Uprave i dalje su Marija Ribić i Zdravko Babić. Predsjednik Uprave banke Mašan Sredanović poslovanje banke u prošloj godini ocijenio je uspješnim. U otežanim okolnostima ostvarena je dobit od deset milijuna kuna, 31 milijun kuna izdvojeno je za rezerve i sumnjiva te sporna potraživanja. Rezerve banke sada iznose sto milijuna kuna i jamstvo su stabilnog poslovanja Međimurske banke Čakovec u narednom razdoblju. 18. ZAGREBAČKA BANKA VEĆINSKI VLASNIK VARAŽDINSKE BANKE Zagrebačka banka je u utorak objavila da je od 11. svibnja do tada stekla većinski udjel u Varaždinskoj banci odnosno otkupila ukupno 59,15 posto dionica. Nadzorni odbor Varaždinske banke potkraj travnja je za strateškog partnera jednoglasno izabrao Zagrebačku banku i to na temelju prispjelih ponuda koje su dostavili Zagrebačka i Raiffeissenbank. Zagrebačka je banka ponudila 305 kuna za dionicu, a Raiffeissen banka 300 kuna, uz ponudu za dokapitalizaciju. Razmatrajući cijenu i ostale ponuđene uvjete, Nadzorni se odbor Varaždinske banke odlučio za Zagrebačku banku, jer osim više cijene za dionicu ona omogućuje da Varaždinska banka zadrži ime i autonomiju. Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) dao je nakon toga suglasnost Zagrebačkoj banci za stjecanje više od 70 posto dionica Varaždinske banke, a potom je Zagrebačka banka o svojim namjerama obavijestila Komisiju za vrijednosne papire, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i druge relevantne institucije. Nakon toga je Zagrebačka banka 11. svibnja uputila javni poziv dioničarima Varaždinske banke kojim je ponudila otkup redovnih dionica Varaždinske banke od 15. do 31. svibnja po cijeni od 305 kuna. Dionicama se trgovalo isključivo na Zagrebačkoj burzi prema burzovnim pravilima, a nalog za kupnju dionica dat je brokerskoj kući ZB Brokeri. ZABA je tada raspolagala sa 9,47 posto dionica Varaždinske banke. Zbog prodaje dionica Varaždinske banke Zagrebačka burza tijekom svibnja gotovo iz dana u dan ostvarivala je rekordne promete pa stoga ne čudi da je promet na toj burzi u svibnju iznosio čak 374,7 milijuna kuna, od čega se samo na dionice Varaždinske banke odnosilo 254,06 milijuna kuna ili 67,81 posto ukupnog prometa. 19. D&B: "ČINI SE DA HRVATSKA IPAK IZLAZI IZ RECESIJE" Hrvatskoj je za mjesec lipanj dodijeljen kreditni rejting DB5a, isti kao i mjesec ranije kada je prvi put nakon 19 mjeseci taj rejting za Hrvatsku poboljšan. Objavljeno je to iz Dun&Bradstreet- a (D&B), jedne od vodećih međunarodnih agencija za poslovne informacije i bonitete, u čijem izvješću za lipanj Hrvatska stoji da se "čini da Hrvatska polako, ali ipak izlazi iz recesije". 'Prvih 100 dana nove Vlade i njezini daljnji potezi potvrđuju opravdanost odluke D&B-ovih analitičara za prošlomjesečno poboljšanje ocjene poslovnog rizika za Hrvatsku', stoji u izvješću te agencije za ovaj mjesec. S obzirom na neke pozitivne trendove u hrvatskom gospodarstvu u prvom tromjesečju ove godine (rast industrijske proizvodnje i rast izvoza), iz D&B-a predviđaju Hrvatskoj rast realnog bruto društvenog proizvoda u ovoj godini od 1,5 posto, odnosno 2,5 posto u 2001 godini. Kako su još u svom prošlomjesečnom izvješću istaknuli iz D&B-a, kreditni rejting koji sada Hrvatska ima - DB5a najbolji je mogući rejting u razredu DB5 koji zemlju označava kao područje visokog rizika. No, napomenuli su tada iz tvrtke Bonline, koja je predstavnik D&B-a u Hrvatskoj, takva je ocjena zapravo pozicija s koje bi Hrvatska ubrzo mogla, možda već završetkom ovogodišnje turističke sezone, prijeći u razred DB4, odnosno područje umjerenog rizika za ulagače. Hrvatska je i dalje na devetom mjestu na listi 24 zemlje srednje i istočne Europe. Rizici ulaganja u Hrvatsku, ali i druge države, te D&B-ova bonitetna izvješća bit će i glavne teme seminara 'Riskirati je rizično' koji sredinom ovog mjeseca organizira na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu tvrtka Bonline u suradnji sa analitičarima D&B-a za istočnoeuropsku grupaciju zemalja. 20. STATISTIKA Cijene na malo porasle 0,2, a troškovi života 0,7 posto - Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima, u Hrvatskoj su u svibnju porasle 0,2 posto prema travnju, dok su troškovi života povećani 0,7 posto. U prvih pet mjeseci, prema istom lanjskom razdoblju, cijene na malo porasle su pet posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Cijene roba u svibnju bilježe porast od 0,2 posto, a cijene usluga zadržale su istu razinu kao i u travnju. Rast cijene roba prouzročio je rast cijena na malo poljoprivrednih proizvoda pa su tako cijene poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim više 5 posto, a bez sezonskih 5,7 posto. Maloprodajne cijene industrijskih proizvoda i industrijskih neprehrambenih proizvoda ostale su na istoj razini kao i u travnju, dok su cijene pića povećane za 0,2 posto. Kod cijena usluga, usluga za obrazovanje, kulturu i razonodu porasle su 0,3 posto, socijalne skrbi 0,2 posto, prometnih, poštanskih i telekomunikacijskih usluga 0,1 posto, dok su cijene stambeno-komunalnih usluga manje 0,2 posto. Obrtničke i osobne usluge smanjene su 0,1 posto, dok se cijene zdravstvenih, financijskih i drugih usluga nisu mijenjale. Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima od početka godine do kraja svibnja mjesečno su rasle po stopi od 0,573 posto. U okviru troškova života cijene roba u svibnju su u odnosu na travanj porasle 0,9 posto, a cijene usluga 0,1 posto. Posljedica je to rasta cijena prehrane za dva posto, cijena odjeće i obuće za 0,5 posto, obrazovanja, kulture i razonode za 0,3 posto, duhana i pića i proizvoda za higijenu i njegu zdravlja za 0,1 posto. Istodobno, cijene proizvoda i usluga za stanovanje smanjene su 0,3 posto, a prometnih sredstava i usluga za 0,4 posto. Troškovi života od početka su godine do kraja svibnja rasli prosječno mjesečno po stopi od 0,729 posto ili ukupno za pet mjeseci za 3,7 posto. U prva tri mjeseca naplaćeno 17,8 mlrd kuna - Naplaćeni prihodi za javne potrebe u prva tri ovogodišnja mjeseca u Hrvatskoj iznosili su 17,8 milijardi kuna, što je 1,5 posto više nego u istom razdoblju lani, podatci su Zavoda za platni promet (ZAP). Od toga se na prihode proračuna (države, županija, gradova i općina) odnosilo 65,6 posto, ili 11,7 milijardi kuna, na prihode izvanproračunskih fondova 33,2 posto ili 5,9 milijardi kuna, dok su 1,2 posto ili 220,2 milijuna kuna činili prihodi javnih poduzeća i uprava. U ukupno naplaćenim prihodima za financiranje javnih potreba prihodi proračuna u prva tri mjeseca ove godine smanjeni su 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prihodi izvanproračunskih fondova (temeljem doprinosa iz plaća i na plaće) bilježe porast od 9,2 posto, dok su prihodi javnih poduzeća, zajednica i uprava 0,9 posto viši nego u godini prije. U strukturi prihoda proračuna, koji su iznosili 11,7 milijardi kuna, 82,2 posto odnosilo se na porezne prihode. Od toga je 37,8 posto ili 4,4 milijardi kuna činio porez na dodanu vrijednost, 13,2 posto ili 1,5 milijardi kuna odnosilo se na trošarine dok je porez i prirez na dohodak u poreznim prihodima sudjelovao sa 17,1 posto ili sa gotovo dvije milijarde kuna. U poreznim prihodima na carine se odnosilo 7,4 posto ili 866,4 milijuna kuna, na porez na dobit 5,1 posto ili 593,1 milijun kuna, na gradske tj. općinske poreze 1,4 posto ili 169,1 milijuna kuna a 0,1 posto ili 6,7 milijuna kuna na županijske poreze. Podatci o visini i dinamici raspoređenih prihoda za javne potrebe u prva tri ovogodišnja mjeseca pokazuju da se od 5,9 milijardi kuna prihoda izvanproračunskih fondova 3,2 milijardi odnosi na mirovinsko osiguranje, 2,5 milijardi na zdravstveno osiguranje, a 225,6 milijuna za zapošljavanje. Krajem travnja 24,4 MLRD kn nepodmirenih naloga za plaćanje - Najnoviji podaci Zavoda za platni promet (ZAP) o evidentiranim nepodmirenim nalozima za plaćanje zbog kojih su tvrtke dospjele u blokadu u prva su četiri ovogodišnja mjeseca govore o pozitivnom trendu. Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje u prva se tri mjeseca smanjivao po stopi od 1,6 do 3,5 posto, da bi na kraju travnja u blokadi bio iznosom otprilike isti kao u mjesecu ranije. Tako je na kraju travnja iznos nepodmirenih naloga za plaćanje dosegnuo 24,4 milijarde kuna, što je 0,05 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 8,2 posto manje nego u prosincu lani. Istodobno, broj blokiranih tvrtki i dalje se povećava. U travnju je evidentirano 33.010 insolventnih pravnih osoba, 2,9 posto više nego u ožujku, te devet posto više nego krajem prosinca lani. Najveće nepodmirene dugove imaju tvrtke koje se bave trgovinom na veliko i posredovanjem u trgovini na koje se odnosilo 23,8 posto svih nepodmirenih naloga za plaćanje. Slijede tvrtke koje se bave trgovinom na malo (15,1 posto), tvrtke u graditeljstvu (7,6 posto) i tvrtke u proizvodnji hrane i usluga povezanih s njima na koje se odnosi 6,5 posto ukupnog duga. Na prve 52 tvrtke, najveće dužnike koje imaju prijavljene nepodmirene obveze u ZAP-u, potkraj travnja ove godine od 50,7 milijuna do čak 522,1 milijun kuna, odnosi se čak 30,2 posto ukupnog iznosa svih nepodmirenih naloga za plaćanje. Riječ je o tvrtkama koje su blokirane duže vrijeme i koje su na listi najvećih dužnika iz mjeseca u mjesec. Povećanje nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje zabilježeno je u svim prioritetnim redovima evidentiranim kod ZAP-a. Iznimka su akceptni nalozi čiji se iznosi smanjuju svaki mjesec i na koje se odnosi 57,6 posto ukupnog iznosa. Tako je potkraj travnja bilo blokirano 12.951 pravnih osoba zbog neplaćenih dospjelih akceptnih naloga od 14,1 milijarde kuna. U strukturi blokada povećan je iznos nepodmirenih obveza na osnovi neplaćenih poreza (50,9 posto) te doprinosa iz plaće i na plaće (0,7 posto). Te dvije vrste plaćanja imaju prioritet i izvršavaju se prije ostalih prijavljenih naloga. Iznos nepodmirenih naloga na osnovi sudskih i drugih ovršnih rješenja iznosi 36,6 posto. Broj zaposlenih u industriji na istoj razini kao i u ožujku - Broj zaposlenih u travnju ove godine u Hrvatskoj, ostao je na istoj razini kao i u ožujku, dok je prema travnju lani smanjen 2,1 posto. Proizvodnost rada u razdoblju siječanj-travanj ove godine veća je 4,2 posto u odnosu na isto lanjsko doba, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju porastao je u odnosu na ožujak 4,7 posto, dok je prema travnju lani smanjen 3,3 posto. Proizvodnost rada porasla je 17,1 posto. U prerađivačkoj industriji broj zaposlenih radnika smanjen je 0,1 posto prema ožujku i 2,3 posto prema lanjskom travnju, a proizvodnost rada uvećana je 4,6 posto. Kod opskrbe električnom energijom, plinom i vodom broj zaposlenih ostao je na razini od ožujka, a prema travnju prošle godine porastao je 0,6 posto. Smanjena je i proizvodnost rada i to 2,2 posto. U sklopu prerađivačke industrije najveći rast zaposlenih zabilježen je u proizvodnji uredskih strojeva i računala, 3,9 posto u odnosu na ožujak te dva posto u proizvodnji nemetalnih mineralnih proizvoda i u reciklaži. Broj zaposlenih radnika u prva je četiri ovogodišnja mjeseca smanjen 2,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje