FINANCIJSKI BILTEN BROJ 343

FINANCIJSKI BILTEN broj 343 08. - 15. lipnja 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada: Mirovinska reforma odgađa se do 1.1.2002. 8. Sabor prihvatio Zakon o carinskoj tarifi 9. Županijski Dom podržao Zakon o poticanju ulaganja 10. Vladu i Sabor očekuje puno posla u srpnju 11. Pred Saborom dva prijedloga revizije pretvorbe i privatizacije 12. Fižulić: ?Kuna će i dalje aprecirati" 13. Vijeće EU odobrilo otvaranje pregovora s Hrvatskom 14. RH i EU potpisali protokol o završetku pregovora za pristup WTO- u 15. Pliva vodeća po dobiti, Ina po ukupnom prihodu u 1999. 16. Dobit grupacije Podravka 21 mil kn 17. ZB Brokeri o tržištu kapitala u svibnju 18. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze 277,5 tis kn prometa 19. HBOR i KFW potpisali dodatak ugovoru o kreditu od 25 mil eura 20. NO Slavonske banke imenovao novog člana Uprave 21. Šest ponuda za dokapitalizaciju Istarske banke 22. Štednja građana u RBA 250 mil dem 23. Kreće izdavanje obveznica HZZO-a 24. Ugovor o suradnji HUP-a i Trgovačke banke 25. Povećanje vrijednosti neto imovine PIF-a Velebit i SNF-a 26. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet u kunama 08. VI 7.000.000 7.000.000 11,43 % 181.110.000 09. VI 9.000.000 9.000.000 7,50 % 124.760.000 12. VI 2.500.000 2.500.000 7,50 % 158.730.000 13. VI 500.000 500.000 7,50 % 147.970.000 14. VI 24.600.000 23.600.000 7,50 % 168.490.000 15. VI 7.300.000 7.300.000 7,50 % - Dnevni prosjek 8.483.333 8.316.666 8,15 % 156.212.000 Poslovanje Tržišta novca Zagreb i proteklih je sedam dana karakterizirala odlična ponuda novca te pad potražnje. U dnevnom trgovanju nastavlja se tako razdoblje prezasićenosti ponudom i nedostatka potražnje. Nesrazmjer između ponude i potražnje svakodnevno ?blokira" trgovanje i kolanje novaca. Samo ponekad, u situaciji kad korisnik treba vratiti pozajmicu, otvara se prostor za novog kreditora, ako korisnik treba zamjenske novce. Najočitije je to bilo u utorak ovoga tjedna, kada je ugovorena tek jedna pozajmica u iznosu od 500 tisuća kuna. Dan ranije zbog skromne potražnje kreditori su odustali od daljnjeg nuđenja novca uz niže kamatne stope. Kamatna stopa u dnevnom trgovanju bila je 7,5 posto godišnje, jedino je u četvrtak prošloga tjedna iznosila 11,43 posto, jer su bili prolongirani bankarski novci. Stoga je prosječna kamatna stopa u proteklih sedam dana 8,15 posto, 17 baznih poenao viša nego tjedan dana ranije. U prekonoćnom trgovanju također se bilježi obilje ponude te smanjenje potražnje. Zbog toga je i kamatna stopa u utorak s pet ponovno pala na četiri posto godišnje. Te je noći ostalo neplasirano više od 129 milijuna kuna, a noć kasnije više od 170 milijuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 12. do 15. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 211,01 215 211,01 25.401 Pliva 435 480 440 3.364.091 Podravka 145 150 147 885.967 Varaždinska banka 305 305 305 2.704.740 Viktor Lenac 75 75 75 4.500 Zagrebačka banka 0 1.420 1.535 1.420 33.998.313 Arenaturist 63,51 68 63,51 105.757 Croatia osiguranje 800 800 800 800 Elka 58 62 58 55.779 Istraturist 43 47,01 43 24.726 Jadranturist 38 38 38 11.400 Karlovačka pivovara 400 400 400 1.600 Kraš 180 259 190 245.665 Privredna banka 80,01 94 85 296.782 Riječka banka 146 182 182 1.531.237 Riviera 81 82 82 22.347 Splitska banka 87 87 87 4.350 Sunčani Hvar 28 28 28 9.660 Zagrebačka banka E 770 840 840 771.527 Zagrebačka banka C 750 750 750 15.000 Zagrebačka pivovara 700 700 700 77.000 44.156.642 Na Zagrebačkoj burzi od ponedjeljka do četvrtka ostvaren je promet od 44,16 milijuna kuna. Najveći udio pritom su imale redovne dionice Zagrebačke banke, kojima je ostvareno gotovo 34 milijuna kuna. Bila je aktivna 21 dionica. Većina njih, 13, izgubila je na vrijednosti, dok je dobilo tek 5. Najviše je pala cijena dionicama Kraša, 27,20 posto. Dionice Zagrebačke pivovare pojeftinile su 15,66 posto. Nasuprot tome, Karlovačke pivovare su skočile za 8,11 posto. U tom se razdoblju trgovalo dionicama pet turističkih tvrtki, pri čemu je njih četiri zabilježilo pad cijene. Najviše je pala cijena dionicama Istraturista, 12,24 posto. Slijede dionice Arenaturista, koje su izgubile 6,6 posto svoje vrijednosti te Jadranturista, 2,56 posto i Riviere 2,38 posto. Cijena dionica Sunčanog Hvara oporavila se 7,69 posto. Cijene dionica bankarskog sektora kretale su se različito. I dok su dionice Privredne banke najviše izgubile, 10,52 posto, slijedile su ih dionice Dalmatinske banke, 6,63 posto i redovne dionice Zagrebačke banke, 5,33 posto, najveća dobitnica među bankarskim dionicama bila je Riječka banka. Njezine su dionice poskupile 34,81 posto i bile su najveći dobitnik od početka tjedna na Burzi. Dionice Zagrebačke banke serije E poskupile su 20 posto, a Splitske banke 7,69 posto. Dionice Plive ovoga su tjedna izgubile 8,33 posto, Viktora Lenca 11,66 posto, a Podravke dva posto. Pad cijena zabilježile su i dionice Elke, 10,77 posto. Vrijednost indeksa CROBEX pala je 37,9 bodova, pa iznosi 879,3 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 12. do 15. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Ericsson-Tesla 199 199 199 9.950 Geoprojekt 157 157 157 775.894 Kraš 190 190 190 1.900 Ledo 180,07 180,07 180,07 5.762 Riviera 80 81 80 35.410 PIF Dom 20,20 21,02 20,21 356.851 PIF Expandia 21,81 22,15 22,00 513.806 PIF Pleter 11,21 11,42 11,35 87.458 PIF Slavonski 9,70 10,03 9,70 239.283 PIF Sunce 8,81 9,10 8,87 268.657 PIF Sred. nac. 14,11 14,50 14,26 240.277 PIF Velebit 13,91 14,30 14,00 284.213 2.819.461 Na Varaždinskom tržištu u razdoblju od ponedjeljka do četvrtka ostvareno je 2,82 milijuna kuna prometa, od čega najveći dio otpada na dionice Geoprojekta, 775,89 tisuća kuna. Bilo je aktivno 12 dionica. Njih pet je dobilo, a četiri izgubilo na vrijednosti. Najveći dobitnik bile su dionice Kraša, jer im je cijena skočila 12,43 posto. Pratile su ih dionice Leda, koje su bile 9,13 posto skuplje. Najveći porast cijene kod PIF-ova ostvarile su dionice Pletera, koje su bile 35 lipa skuplje. Porasla je i cijena dionicama Sunca, 17 lipa, te Središnjeg nacionalnog fonda, 14 lipa. Pif Dom ovoga je tjedna bio najveći gubitnik, budući su cijene njegovih dionica bile 69 lipa niže. Značajnije su pojeftinile i dionice Slavonskog fonda, 30 lipa, dok su PIF-a Velebit bile 10 lipa jeftinije. Dionice Ericssona-Tesle pojeftinile su 0,5 posto. Vrijednost indeksa Vin ovoga je tjedna tako izgubio 7,1 bod, pa iznosi 34,4 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 08. lipnja 15. lipnja Promjena u % New York/DJIA 10.668,72 10.714,82 0,43 Tokyo/Nikkei 17.004,34 16.338,70 -3,91 London/FTSE-100 6.496,60 6.490,80 -0,09 Frankfurt/DAX 30 7.244,38 7.328,62 1,16 Na Wall streetu su trenutno ulagači bez određenih smjernica. Očekuju i nadalje zasjedanje Fed-a, najavljenog za 27. lipnja, kako bi se vidjelo hoće li kamatna stopa ponovno porasti. Najnoviji ekonomski pokazatelji upućuju na zaključak da se američko gospodarstvo ubrzano hladi. Američko Ministarstvo trgovine u utorak je objavilo podatak o padu maloprodaje u svibnju za 0,3 posto. Dan kasnije američko Ministarstvo rada objavilo je porast potrošačkih cijena za 0,1 posto u svibnju, a tržište je očekivalo njihov rast po stopi od 0,2 posto. No, najnovija izjava predsjednika regionalne središnje banke iz San Francisca Roberta Parrya da postoji i nadalje inflatorni pritisak, ali je optimističan glede usporavanja gospodarskog rasta, ne pomaže mnogo ulagačima da ocjene kakva će nadalje biti kamatna politika Fed-a. Stoga su se orijentirali na poslovna izvješća kompanija za drugo ovogodišnje tromjesečje. Većina ih je izvjestila da očekuje lošije poslovne rezultate zbog viših kamatnih stopa, koje utječu na dva načina na poslovanje: poskupljuju kredite i smanjuju potrošnju. Značajnije su stoga pale cijene tehnoloških dionica, i to najviše Citrix Systemsa, Electronic Data Systemsa i Hewlett-Packarda. Istodobno su poskupjele dionice naftnih tvrtki, budući je porasla cijena nafte. Ovoga je tjedna porastao i obujam prometa dionicama Microsofta, nakon što je sud odlučio saslušati sugestije same kompanije protiv njezina razdvajanja na dva dijela.Indeks Dow Jones u takvim je uvjetima porastao tek 0,43 posto. Na Tokijskoj burzi ulagači su pratili zbivanja vezana oko kamatnih stopa u SAD-u, te objavljivanje najnovijh ekonomskih podataka o američkom gospodarstvu. Ipak, ponajviše su se orijentirali na vijesti iz japanskih kompanija. Najveće gubitnice ovoga su tjedna bile kompanija Nippon telegrapf i telephone Corp (NTT) i njezina podružnica koja se bavi mobilnim telefonima, NTT DoCoMo. Naime, strani ulagači su počeli prodavati te dionice, budući da očekuju povećanje ponude, a time i smanjivanje njihovih cijena, nakon što je japanska vlada najavila da razmatra prodaju svog udjela u tim kompanijama. Budući su to tvrtke s najvećom tržišnom kapitalizacijom, povuke su i indeks Nikkei prema dolje. Uz to, i podatak o slabijem porastu japanskog BDP-a u prvom ovogodišnjm tromjesečju (2,4 posto) nego što je tržište očekivalo negativno je utjecao na cijene tamošnjih dionica. Indeks Nikkei izgubio je ovoga tjedna 3,91 posto svoje vrijednosti. U istom razdoblju na europskim burzama je bilo prilično mirno. Ulagači osluškuju zbivanja na američkoj burzi kapitala. Značajnije su porasle cijene naftnih kompanija, zbog toga što je cijena barela nafte na svjetskom tržištu premašila 30 dolara. Nasuprot tome, izgubile su dionice transportnih tvrtki, jer će to zasigurno utjecati na njihove rezultate poslovanja. Značajnije je rasla i cijena dionica farmaceutskih kompanija Glaxo i SmithKline nakon najave njihova spajanja. Ipak, trgovci se pribojavaju snažnog gospodarskog rasta u Britaniji, na što je ovaj tjedan ukazala i stopa nezaposlenosti, koja je pala na najnižu razinu u posljednjih 20 godina. To znači da bi mogle rasti kamatne stope, te da bi se ulagači mogli okrenuti deviznim tržištima, odnosno povući kapital s tržišta dionica. Indeks FTSE ovoga je tjedna oslabio 0,09 posto, a frankfurtski DAX ojačao 1,16 posto. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 08. lipnja 15. lipnja Promjena u % Euro/USD 0,9559 0,9544 -0,16 Euro/JPY 101,36 101,63 0,26 USD/JPY 106,03 106,49 0,43 Na deviznim tržištima u proteklih je sedam dana tečaj eura jačao prema američkom dolaru budući je većina tržišnih sudionika očekivala brži ekonomski rast u Eurolandu nego u SAD-u, čije se gospodarstvo pomalo "hladi". Većina ih je stoga procijenila da Fed neće više dizati kamatnu stopu, dok bi je, nasuprot tome, Europska središnja banka trebala podizati. No hladan tuš dogodio se u četvrtak, kada je guverner njemačke središnje banke Bundesbank Ernst Welteke izjavio da financijska tržišta ne trebaju očekivati da će Europska središnja banka i nadalje povećavati kamatnu stopu, jer takav potez u ovom trenutku ne bi bio opravdan obzirom na ekonomske pokazatelje zemalja EU. On je također rekao da prošlotjedno dizanje kamatne stope za 50 baznih poena, na 4,25 posto, neće ugroziti snažan gospodarski rast Eurolanda, ali će smanjiti inflatorne pritiske. Nasuprot tome, najnovija izjava predsjednika Fed-a San Francisca Roberta Parrya nije im pomogla pri odluci koju se valutu više isplati kupovati. On je u srijedu ocijenio da postoji i nadalje inflatorni pritisak na američko gospodarstvo, ali je optimističan glede usporavanja gospodarskog rasta. Stoga sudionici i nadalje očekuju Fed-ovo zasjedanje krajem mjeseca kako bi konačno vidjeli hoće li se zaustaviti rast kamata u SAD-u, koje su u posljednjih godinu dana rasle već šest puta. Tečaj eura u srijedu je premašio 9,6 dolara i opasno se približio psihološkoj granici od 9,7 dolara. No, u četvrtak je ponovno oslabio i to ispod razine zabilježene tjedan dana ranije. Njegov je tečaj tako 0,16 posto niži nego prošloga četvrtka. Tečaj dolara prema japanskom jenu ovoga je tjedna ojačao 0,43 posto, ali je pitanje hoće li se taj rast nastaviti, nakon što je guverner japanske središnje banke Masaru Hayami izjavio da se približava razdoblje rasta japanske kamatne stope. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 08. do 15. lipnja 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 09. svibnja 16. svibnja u % Euro 1 7,6622 7,6565 -0,07 DEM 1 3,9176 3,9147 -0,07 USD 1 7,9898 8,0493 0,74 GBP 1 12,1253 12,1151 -0,08 JPY 100 7,5554 7,5637 0,10 ATS 1 0,5568 0,5564 -0,07 ITL 100 0,3957 0,3954 -0,07 CHF 1 4,8960 4,9003 0,08 SIT 100 3,7170 3,7090 -0,21 Na tečajnici HNB-a njemačka marka slabi treći tjedan zaredom, izgubivši u tom razdoblju 0,35 posto prema kuni. Američki je dolar prekinuo dvotjedni pad i ovoga se tjedna oporavio, dobivši 0,74 posto na vrijednosti. To se zbilo i sa švicarskim frankom, koji je ovoga tjedna ojačao 0,08 posto. Porastao je i tečaj japanskog jena, skromnih 0,10 posto. Nasuprot tome, britanska funta slabi tri tjedna uzastopce, ukupno izgubivši 3,81 posto. Tečaj slovenskog tolara u tom je razdoblju pao jedan posto prema kuni. Cijene eura, austrijskog šilinga i talijanske lire pale su u tom razdoblju, kao i njemačke marke, 0,35 posto. 7. VLADA: MIROVINSKA REFORMA ODGAĐA SE DO 1.1. 2002. Hrvatska je Vlada sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila zakonski prijedlog kojim se na godinu i pol dana, odnosno sa 1. srpnja ove na 1. siječanj 2002. godine, odgađa početak primjene drugog stupnja mirovinske reforme. U tom vremenu, kako je rekao ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, treba osnovati agenciju koja će nadzirati rad mirovinskih fondova, ustrojiti registar i izgraditi bazu podataka te educirati stanovništvo. Izmjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, te zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje predviđaju se izmjene u samom upravljanju agencijom na čelu koje će biti 11-člani savjet. Sveukupan trošak mirovinske reforme procjenjuje se na oko 8 milijardi kuna. Hrvatski fond za privatizaciju sukladno danas na Vladi prihvaćenim izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju državnog proračuna za 2000. bit će ovlašten, uz suglasnost Ministarstva financija, raspolagati sa tražbinama koje Republika Hrvatska ima u trgovačkim društvima koja su u državnom portfelju. Omogućuje se otpis, reprogram ili pak pretvaranje u vlasnički ulog tražbina dospjelih do 1. lipnja 2000. Time će se omogućiti brža privatizacija društava u državnom portfelju, ocijenio je taj, kako je rekao, prvi potez Vlade za konsolidacijom tih društava potpredsjednik Slavko Linić. Poslovanje 886 društava u državnom portfelju u prva dva mjeseca ove godine (pri čemu je 47 posto bilo nesolventno, a 29 posto nije bilo sposobno plaćati duže od 360 dana) pokazuje da su njihove ukupne obveze, po podacima ZAP-a, 49 milijardi kuna, odnosno gotovo 60 posto njihova temeljnog kapitala. U društvima iz državnog portfelja zaposleno je 240.125 djelatnika od čega 154.180 u solventnim, a 89.945 u nesolventnim tvrtkama. Vlada je prihvatila i izvješće o izvršenju državnog proračuna za 1999. uz dva dopunska teksta - o stanju zaduženosti države i javnom dugu te jamstvima na što je Vladu obvezao Zastupnički dom. Ukupan hrvatski javni dug zaključno sa 31. prosinca 1999. iznosio je 46,26 milijardi kuna od čega se 29,5 milijardi odnosi na vanjski dug. U razdoblju od 1996. do 1999. godine izdano je 15 milijardi kuna financijskih i 9,5 milijardi kuna činidbenih jamstava. Dakle, ukupni javni i garantirani dug Hrvatske zadnjeg dana prošle godine iznosio je 67,7 milijardi kuna, što je 47,2 posto bruto domaćeg proizvoda, rekao je ministar financija Mato Crkvenac. Ocijenio je da Hrvatska po mastriškim kriterijima nije visoko zadužena zemlja, ali da se zadnjih godina približava visokoj zoni zaduženosti. 8. SABOR PRIHVATIO ZAKON O CARINSKOJ TARIFI Većinom glasova Zastupnički dom Sabora prihvatio je u srijedu Zakon o carinskoj tarifi, koji predstavlja prvi korak ka usklađivanju carina u skladu s dogovorom o pristupu Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). U raspravi je ministar gospodarstva Goranko Fižulić istaknuo kako će Glavno vijeće WTO-a 19. srpnja donijeti odluku o primanju Hrvatske u tu organizaciju, a potom će Sabor imati priliku ratificirati tu odluku. Jednoglasno je, pak, na prijedlog HDZ-a prihvatio zaključak kojim se Vlada obvezuje da u roku od 120 dana nakon pristupa Svjetskoj trgovinskoj organizaciji podnese izvješće o poduzetim dodatnim mjerama za zaštitu domaće poljoprivrede. 9. ŽUPANIJSKI DOM PODRŽAO ZAKON O POTICANJU ULAGANJA Županijski dom Hrvatskog državnog sabora podržao je u utorak u prvom čitanju donošenje Zakona o poticanju ulaganja, kojim se predlaže mogućnost korištenja znatnih olakšica za plaćanje poreza na dobit. Po tom prijedlogu, investitori koji bi u Hrvatskoj uložili najmanje 20 milijuna kuna i zaposlili 30 osoba, porez na dobit plaćali bi po stopi do sedam posto, dok opća stopa poreza na dobit iznosi 35 posto, rekao je zamjenik ministra gospodarstva Neven Mimica. Objasnio je da bi ta olakšica trajala deset godina za ulaganja u nove tvrtke, dio turističkih objekata i u postojeća trgovačka društva. "Mislimo kako ovaj zakon stvara uvjete da hrvatsko tržište konačno postane atraktivno za strani, ali i domaći kapital", rekao je Mimica. Hrvatska po izravnim stranim ulaganjima, po glavi stanovnika, zaostaje četiri do pet puta za Mađarskom, dva puta za Češkom, a jedan i pol puta za Poljskom, rekao je zamjenik ministra. Predloženim zakonom predviđa se i davanje dodatnog novca svakom ulagaču za otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje posebnog fonda nekretnina. Preko toga fonda nekretnine koje su na upravljanju kod jedinica lokalne uprave i samouprave mogle bi poslužiti za uključivanje u projekte ulaganja od posebnog značaja za regionalni ili za ukupni razvitak neke gospodarske grane. Zakonom se predlaže uvesti i carinske olakšice na uvoz proizvodne opreme, rekao je Mimica. Kako u ovogodišnjem proračunu nisu predviđena sredstva za provedbu predloženog zakona, njegova se primjena može očekivati najranije dogodine. Agencija za poticanje stranih ulaganja potrošila je 20 milijuna kuna u protekle četiri godine, a da njezinim posredstvom u Hrvatsku nisu ušli niti jedan dolar ili marka, rekao je Stjepan Marić iz HSS- a, navodeći podatak da je slična agencija u Češkoj, u prošloj godini osigurala ulaganja od 2,8 milijardi dolara. 10. VLADU I SABOR OČEKUJE PUNO POSLA U SRPNJU Premijer Ivica Račan najavio je u četvrtak da će za hrvatsku Vladu, ali i Sabor, u srpnju biti puno posla. Članovi Vlade, po sadašnjim bi se planovima, odmarali prva dva tjedna u kolovozu. Više za sada nismo ni zaslužili, rekao je Račan pred početak sjednice Vlade, ističući kako od ministara očekuje da ne koriste sve zakonske mogućnosti za odmor, s obzirom da Vladu čeka puno posla. Po premijerovim riječima, Vlada u srpnju treba raditi intenzivno, pripremati neke važne stvari, koje treba dovršiti za vjerojatno izvanredno saborsko zasjedanje u srpnju. Na tom bi se zasjedanju, po sadašnjim planovima, u drugom čitanju trebali naći zakonski prijedlozi koji se odnose na poreze, dohodak, poticanje ulaganja. Za prvo čitanje trebala bi se pripremiti zakonska rješenja koja se tiču zakona o stečaju, radu, a sasvim sigurno pred Saborom će se naći zakon o obvezama prema umirovljenicima. Istodobno, Vlada treba pripremati i koncepte reforme energetike, brodogradnje i željeznice kako bi se oni razmotrili i usvojili na izvanrednoj saborskoj sjednici, te kako bi se za jesen mogla pripremiti odgovarajuća zakonska rješenja. Na srpanjskom zasjedanju Sabora na dnevnom redu će se naći i ustavne promjene, kako bi se za jesen mogla pripremiti konkretnija rješenja. 11. PRED SABOROM DVA PRIJEDLOGA REVIZIJE PRETVORBE I PRIVATIZACIJE Na predstojećoj sjednici Zastupničkog doma Sabora naći će se čak dva prijedloga zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije - Vladin i HDZ-ov. O oba će se raspravljati istodobno, jer Vlada je nedavno zaključila da HDZ-ov sadrži određena kvalitetna rješenja, pa bi ga parlament trebao razmotriti. Postoje samo tri moguća cilja pretvorbe i privatizacije - ravnopravno raspodijeliti zatečeno društveno bogatstvo, napuniti državni proračun ili stvoriti učinkovito gospodarstvo, kazao je nedavno u Saboru ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Kako u ovih 10 godina ništa od toga nije ostvareno, privatizacija u Hrvatskoj nije bila uspješna, zaključio je ministar, te se založio za reviziju pretvorbe i privatizacije. Premda su se još donedavno opirali donošenju posebnog zakona koji bi uređivao to pitanje, tvrdeći da se revizija i dosad provodila, prije desetak dana HDZ je Saboru dostavio vlastiti prijedlog zakona o reviziji Tako će se uskoro pred saborskim zastupnicima naći dva prijedloga revizije. Vlada drži da konceptualno, a u najvećem dijelu i sadržajno, HDZ-ov prijedlog odgovara njezinom. Drži da je njezin prijedlog kvalitetniji i cjelovitiji, no da i HDZ-ov prijedlog sadrži neka kvalitetna rješenja, pa bi ga trebalo razmotriti. U čemu se, zapravo, razlikuju ta dva prijedloga. Stajališta Vlade i HDZ-a najviše se razlikuju oko toga u kojim bi se poduzećima trebala provesti revizija pretvorbe i privatizacije. HDZ smatra da bi se revizija trebala provesti u svim bivšim društvenim poduzećima koja su privatizirana, dok Vlada predlaže da se revizija provede samo u onim poduzećima za koje je stigao zahtjev za to. Vlada tako smatra da bi se revizija trebala provesti u poduzećima za koja postoji osnovana sumnja da je bilo nepravilnosti, te je detaljno navela desetak primjera nezakonitih radnji zbog kojih bi se trebala provesti revizija privatizacije. To bi se, među ostalim, odnosilo na poduzeća u kojima je smanjen broj zaposlenih mimo razvojnog plana ili koja su prestala obavljati prijašnju osnovnu djelatnost. Potom, u slučaju da je poduzeće prodano za manju vrijednost od procijenjene, da se dionice ili udjeli ne otplaćuju, da su ukupna dugovanja poduzeća veća od vrijednosti njegove imovine, da dokapitalizacija nije obavljena u skladu s programom, da je poduzeće iz vlastitih sredstava otplaćivalo dionice, da su potraživanja vjerovnika u postupku pretvorbe i privatizacije pretvorena u dionice ili udjele, itd. Pritom se točno određuje i tko može podnijeti zahtjev za reviziju, pa se, među ostalim, navode: svaki dioničar poduzeća, registrirana udruga malih dioničara, sindikati, uprave i nadzorni odbori, mirovinski i zdravstveni fond, Vlada, financijska policija, itd. S druge strane, HDZ predlaže da se revizija pretvorbe izvrši u svim privatiziranim društvenim poduzećima, kojih je bilo oko 2.600, i to onim redoslijedom po kojem je Hrvatski fond za privatizaciju izdavao rješenja za pretvorbu. Predlaže, također, reviziju kuponske privatizacije, te zamjene dionica iz lisnice Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Pritom se u HDZ-ovu prijedlogu navode obvezni elementi svakog postupka revizije. To su knjigovodstvena vrijednost bivšeg društvenog poduzeća, realnost procijenjene vrijednosti, vjerodostojnost iskazanih bilanci, model pretvorbe, osnovni podaci o programu pretvorbe, broj zaposlenih u trenutku pretvorbe, tko su bili članovi uprava prilikom donošenja odluke o pretvorbi, ime tvrtke koja je izradila procjenu poduzeća i druge činjenice koje se smatraju važnim za reviziju pretvorbe i ocjenu njene zakonitosti. Članovi HDZ-a inzistiraju, pritom, da se revizija provede u svim privatiziranim poduzećima i po istim kriterijima jer, kažu, time će se izbjeći mogućnost slobodne ocjene koja će tvrtka biti predmet revizije. U suprotnom, došlo bi, smatraju, do pravne i gospodarske nesigurnosti, jer tko će poslovati s poduzećem u kojem se provodi revizija privatizacije. Vladajuća šestorka tvrdi, pak, kako to nije točno, te kako se oni koji su legalno privatizirali poduzeća nemaju čega plašiti. I dok se oko navedenih pitanja stajališta Vlade i HDZ-a bitno razlikuju, oba se predlagača slažu oko toga tko bi trebao provesti reviziju pretvorbe i privatizacije - Državni ured za reviziju. 12. FIŽULIĆ: "KUNA ĆE DALJE APRECIRATI" "Kuna će i dalje aprecirati i preporučujem hrvatskim građanima da štednju drže u kunama. U idućih 18 mjeseci Hrvatska će narodna banka imati problema s visokim deviznim iznosima, a nepismeni su oni koji sada zazivaju devalvaciju kune", rekao je u srijedu ministar gospodarstva Goranko Fižulić govoreći na skupu Hrvatske udruge poslodavaca posvećenom "Strategiji gospodarskog razvitka: izvozu, investicijama i ulozi managamenta, kao čimbenika gospodarskog oporavka Hrvatske". Ocijenivši "nebuloznim" članke u kojima se, kako je rekao, o pristupu Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) govori s pozicija "smeta mi ovo, smeta mi ono", Fižulić je "budalaštinama" nazvao traženja devalvacije kune. "Hrvatska će ili izvoziti ili umrijeti", rekao je ministar gospodarstva dodajući kako sa samo 4,2 milijarde dolara godišnjeg izvoza Hrvatska nema šanse biti trgovinski partner bilo kome. Zemlje slične veličine - Finska, Irska, Izrael i Portugal - imaju osam do 10 puta veći izvoz od Hrvatske. U sadašnjem izvozu veliki dio su doradni (lohn) poslovi, 35 posto isporuka strojeva i opreme, a hrana je ispod 10 posto. Ministar Fižulić smatra da bi stoga, za jačanje izvoza, Hrvatska banka za obnovu i razvitak morala preuzeti jaču i stvarnu funkciju izvozne, hrvatske Exim banke. No, pritom se postavlja pitanje je li ova Vlada kadra smanjiti cijenu rada, jer dok Irska na neto plaću ima davanja 40 posto, a Hrvatska 95 posto, nema konkurentnosti. Nedavno smanjenje doprinosa za 3,5 posto bit će nastavljeno, poreza na dobit moraju biti oslobođeni veliki ulagači, potrebna je i nulta stopa PDV-a, jeftina država. Ali potrebne su i sređene zemljišne knjige, katastar, uređeno i brzo sudstvo za rješavanje dužničko- vjerovničkih problema kako bi za ulagače bilo presudno da netko uloži u Hrvatsku, a ne negdje drugdje, ocijenio je Fižulić. Irska je sve te korake učinila prije 15 godine, a danas je to zemlja u kojoj je BDP po glavi stanovnika 20.500 dolara, koja izvozi robe u vrijednosti 32 milijarde dolara. Stoga od poduzetnika i HUP-a, rekao je Fižulić, Vlada očekuje potporu za te promjene, koje će imati otpora. 13. VIJEĆE EU ODOBRILO OTVARANJE PREGOVORA S HRVATSKOM Vijeće ministara Europske unije prihvatilo je u utorak poslijepodne prijedlog Europske komisije za otvaranje pregovora s Hrvatskom u cilju zaključenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Vijeće ministara je istodobno zatražilo od Europske komisije da pripremi prijedlog smjernica za vođenje tih pregovora, izjavio je predsjedavajući ministar, portugalski šef diplomacije Jaime Gama na konferenciji za novinare. Član Europske komisije zadužen za vanjske odnose Chris Patten ocijenio je to, "važnim događajem u odnosima EU-a i Hrvatske". Patten je rekao da će Komisija pripremiti prijedlog smjernica ("direktiva") za pregovore prije "kraja srpnja", tako da bi pregovori mogli započeti "što prije najesen". Patten je izrazio uvjerenje da će "pregovori brzo napredovati". 14. RH I EU POTPISALI PROTOKOL O ZAVRŠETKU PREGOVORA ZA PRISTUP WTO- U Europska unija i Hrvatska zaključile su u srijedu bilateralne pregovore o ulasku Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju, čime je pregovorački dio procesa pristupu WTO-u završen i preostaje još proceduralni dio, koji bi uskoro trebao biti dovršen. Protokol o završetku bilateralnih pregovora između Republike Hrvatske i Europske unije potpisali su u srijedu u Zagrebu zamjenik ministra gospodarstva Neven Mimica i Fabrizio Barbaso, politički direktor u Upravi za vanjske odnose Europske komisije. Potpisivanjem ovoga protokola završen je pregovorački dio procesa ulaska Hrvatske u WTO i počinje proceduralni dio toga procesa, koji će, prema riječima Nevena Mimice trajati "vrlo kratko, mjesec ili dva". Potpisivanje ovog dokumenta, Hrvatskoj se "omogućava ulazak ne samo u WTO, nego to predstavlja važan korak prema njezinoj daljnjoj integraciji u europske strukture", rekao je Barbaso, koji je pohvalio hrvatske pregovarače za profesionalizam i kompetentnost. 15. PLIVA VODEĆA PO DOBITI, INA PO UKUPNOM PRIHODU U 1999. Zagrebačka INA sa 10,3 milijardi kuna ukupnog prihoda prva je na rang listi hrvatskih poduzetnika po ostvarenom ukupnom prihodu u prošloj godini, dok je Pliva sa 838,5 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja vodeća hrvatska tvrtka na rang listi poduzetnika po ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja u 1999. godini. Četiri stotine najvećih hrvatskih tvrtki u 1999. godini ostvarilo je 128,6 milijardi kuna ukupnog prihoda ili 4,8 posto više nego godinu ranije. Ti prihodi čine 46,7 posto od prihoda koje je ostvarilo 59.572 hrvatskih poduzetnika koji su poslovna izvješća podnijeli Zavodu za platni promet (ZAP), objavio je Privredni vjesnik u suradnji sa ZAP-om, u specijalnom izdanju o poslovnom profilu hrvatskih tvrtki "400 najvećih" Promatrana skupina 400 najvećih tvrtki ostvarila je gotovo 4,2 milijardi kuna neto dobiti, a u broju zaposlenih u gospodarstvu Hrvatske sudjeluje sa 37,9 posto ili sa 271.567 uposlenika, što je 1,45 posto manje nego u 1998. godini. Udjel 400 najvećih tvrtki u ukupnom kapitalu i rezervama bio je 62,1 posto ili 124,3 milijardi kuna, a vrijednost bilance viša od polovice kojom raspolažu svi hrvatski poduzetnici (50,7 posto), 209,6 milijardi kuna. Među 400 najvećih tvrtki prema prihodima, najviše ih je sa područja trgovine, 35,6 posto, dok ih je iz prerađivačke industrije 31,5 posto. U poretku na rang listi po ukupnom prihodu u 1999. godini na prvih deset mjesta gotovo da i nije bilo značajnijih promjena u odnosu na 1998. godinu. S prihodom od 10,3 milijardi kuna INA je kao i u 1998. godini prednjačila, a iste pozicije zadržale su i drugoplasirana Hrvatska elektroprivreda (HEP), Hrvatske telekomunikacije (HT) na trećem (s time da se početkom prošle godine HT odvojio od Hrvatske pošte koja je 1999. godinu završila na devetom mjestu), Pliva na četvrtom te Hrvatske željeznice (HŽ) na petom mjestu. Podravka se sa šestog mjesta iz 1998. godine spustila na sedmo, dok su ju na šestom sa prošlogodišnjeg sedmog zamijenile Hrvatske šume. Na osmom mjestu je završila Lura Prehrambena industrija, dok je plasman Konzuma pomaknut za tri mjesta u odnosu na 1998. godinu, sa trinaestog na deseto. Među 400 najvećih po ukupnom prihodu prevladavale su tvrtke u privatnom vlasništvu, njih 241 u kojima je bilo zaposleno 28,6 posto uposlenika, ostvareno 42,3 posto ukupnog prihoda i 39,6 posto dobiti nakon oporezivanja. Na rang listi 50 najvećih poduzetnika po ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja vodi Pliva sa 838,5 milijuna kuna, slijedi HT sa 561,8 milijuna kuna te Tvornica duhana Rovinj sa 186,8 milijuna kuna, što je isti poredak kao i godinu ranije uzevši u obzir već spomenuto razdvajanje telekoma i pošte. Među prvih deset po ostvarenoj dobiti našli su se i Ulaganja Rajić, šibenski TLM, Brodogradilište Kraljevica, Ericsson Nikola Tesla, zagrebački Franck, Zagrebačka pivovara te pulska Bina-Istra. Lani su najveći izvoznici, promatrano prema carinskim deklaracijama, bili Ina sa 316,2 milijuna američkih dolara vrijednim izvozom, riječki Viktor Lenac sa 215 milijuna dolara te zagrebačka tvrtka Dioki sa gotovo 172 milijuna dolara izvoznih rezultata. Najveći su pak uvoznici bili Ina sa 743,2 milijuna dolara uvoza, Pliva sa 127,2 milijuna dolara te HEP sa 120,3 milijuna dolara uvoza. Prema podacima Privrednog vjesnika i ZAP-a, temeljno obilježje hrvatskog poduzetništva lani su bili veći tekući gubici od dobiti. Gubici su iznosili 15,1 milijardi kuna i u odnosu na godinu ranije bili 21,3 posto viši, dok je dobit povećana za 25,1 posto na 8,4 milijardi kuna. Iz toga proizlazi da je manji dio poduzetnika (18.977 od ukupno 59.572 poduzetnika koji su podnijeli godišnje izvještaje ZAP-u) svojim gubicima nadmašio dobit onih koji su pozitivno poslovali za čak 6,7 milijardi kuna. 16. DOBIT GRUPACIJE PODRAVKA 21 MIL. KN Grupacija Podravka prošlu je godinu završila s konsolidiranom neto dobiti od gotovo 21 milijun kuna. Istodobno je Podravka d.d, tvrtka u sastavu grupacije Podravka, zabilježila gubitak od približno 86 milijuna kuna, istaknula je članica Uprave Podravke Nevenka Cerovsky u srijedu na konferenciji za novinare održanoj u povodu različitih interpretacija poslovnih rezultata te tvrtke u medijima. Po njenim riječima, Podravka d.d. u 1999. je ostvarila gubitak zbog nastavka restrukturiranja, odnosno usklađivanja vrijednosti ulaganja i kapitala. Najvećim dijelom taj je gubitak, koji će se pokriti iz sredstava rezervi, napravila mesna industrija Danica. S takvim rezultatima nakon obavljene revizije, kazala je Cerovsky, Uprava Podravke i Nadzorni odbor izaći će pred skupštinu dioničara koja je najavljena za 14. srpnja. 17. ZB BROKERI O TRŽIŠTU KAPITALA U SVIBNJU Brokeri Zagrebačke banke - ZB Brokeri d.o.o. u mjesečnom komentaru tržišta kapitala za svibanj, ocijenili su kako je prošli mjesec obilježila velika promjenjivost cijena izazvana nestabilnošću na svjetskim tržištima kapitala ali i rekordni prometi. U svibnju je na Zagrebačkoj burzi ostvaren ukupni promet od 374,7 milijuna kuna, što predstavlja više od 70 posto ukupnog prošlogodišnjeg prometa dionicama na Zagrebačkoj burzi, a ZB Brokeri su uz rekordan promet stekli tržišni udjel od 49,7 posto. Najzaslužniji za takav promet je javni poziv za otkup dionica po 305 kuna koji je Zagrebačka banka uputila svim dioničarima Varaždinske banke. Zagrebačka banka ovih je dana postala većinski vlasnik Varaždinske banke, a otkup putem Burze donio je popriličan prihod i burzi i brokerskim kućama. Najaktivniji je u svibnju bio bankarski sektor, komentiraju ZB Brokeri. Tako je redovnim dionicama Zagrebačke banke ostvareno 48,16 milijuna kuna, a impresivan rast su, uz solidan volumen ostvarile i povlaštene dionice serije A Zagrebačke banke, čija se cijena podigla za 69,39 posto na 830 kuna. Razlog su špekulacije o konverziji tih dionica u redovne nakon zahtjeva malih dioničara na Glavnoj skupštini održanoj sredinom svibnja. Inače, interes za dionicama Zagrebačke banke od početka godine ne prestaje. Nagađa se, naime, o interesu za kupnjom većeg udjela u dioničkom kapitalu te banke od strane nekih investitora. Ukoliko se te špekulacije pokažu točnima, cijena dionica Zagrebačke banke će još rasti, smatraju ZB Brokeri. Kupci dionica Dalmatinske banke još su nepoznati, iako se pretpostavlja da imaju veze s Regent Pacific fondom koji je već kupio 9,9 posto dionica i čeka suglasnost Hrvatske narodne banke za daljnju kupnju. Dionica Dalmatinske banke u svibnju je prodano za 10,3 milijuna kuna, a cijena im je porasla 31,43 posto na 230 kuna. Najveći porast cijene od 78,6 posto na 250 kuna u svibnju je zabilježen kod dionica Kraša, a rezultat je to špekulacija o strateškom investitoru. Dionica Plive pak, jedini je značajan svibanjski gubitnik. Interes stranaca za Plivinu dionicu u svibnju je pao, a cijenu su održavali domaći investitori pa je tih dionica prodano za 14,5 milijuna kuna, a vrijednost im je pala 8,57 posto na 480 kuna na mjesečnoj razini. 18. NA JAVNOJ DRAŽBI ZAGREBAČKE BURZE 277,5 TISUĆA KUNA PROMETA Na Zagrebačkoj burzi u četvrtak su na javnoj dražbi dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju za gotovinu prodani paketi dionica dva trgovačka društva. Ukupna vrijednost tih transakcija iznosila je 277.544,12 kuna, a riječ je o dionicama čakovečke tvrtke Kabelsko distributivni sustav d.d. i zagrebačke tvrtke Zagrepčanka-poslovni objekti d.d. Za 270.500 kuna prodan je paket od 2705 dionica tvrtke Kabelsko distributivni sustav. Transakciju je obavila brokerska kuća Auctor. Vrijednost paketa od devet dionica Zagrepčanke-poslovni objekti iznosila je 7.044,12 kuna, a posao je obavila brokerska kuća National. 19. HBOR I KFW POTPISALI DODATAK UGOVORU O KREDITU OD 25 MIL. EURA Dodatak Ugovora o kreditu za povećanje kreditne linije, od 27. rujna 1999. godine, za dodatnih 25 milijuna eura (50 milijuna njemačkih maraka) za hrvatsko turističko gospodarstvo potpisali su u srijedu Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Kreditanstalt fuer Wiederaufbau (KfW), njemačka banka za obnovu i razvoj. Od ukupno 150 milijuna maraka, koliko sada teži cijela kreditna linija, po tom je kreditu za potporu turizmu namijenjeno 100 milijuna maraka, dok je za malo poduzetništvo izdvojeno 50 milijuna maraka. Sredstva kredita KfW-a odobrena su HBOR-u na rok od 10,5 godina (uključujući tri godine počeka) uz kamatnu stopu koja je jednaka stopi euro Interbank Offered Rate ("EURIBOR"), a trenutačno iznosi 4,73063 posto i uvećano za kamatnu maržu od 1,25 posto godišnje. HBOR će kredite krajnjim korisnicima - turističkim tvrtkama odobravati putem poslovnih banaka ili izravno uz jamstvo hrvatske Vlade. Govoreći o zakašnjelim kreditnim sredstvima turističkim tvrtkama za ovu godinu, predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev je istaknuo kako je kreditni program HBOR-a za turističku djelatnost hrvatska Vlada prihvatila u travnju ove godine. No, poslovne banke nisu htjele surađivati, pa je stoga realizacija tog programa kasnila. Osvrćući se na reprogramiranje dosadašnjih kreditnih obveza turističkim tvrtkama, Kovačev je istaknuo kako je HBOR reprogramirao sve te obveze do rujna ove godine. Dodao je i kako će se ti krediti, vjerojatno, reprogramirati i nakon isteka toga roka (na rok od pet, šest godina) i to novim kreditnim aranžmanima ili sredstvima iz obveznica u iznosu od 100 milijuna eura. Ministrica turizma Pave Župan-Rusković ističući da je ovogodišnja turistička sezona počela jako dobro, istodobno je upozorila da se turističke tvrtke nalaze u vrlo teškoj situaciji. Unatoč tome što će turističkim tvrtkama stići novi krediti, ministrica Župan- Rusković je mišljenja da bi dio starog duga trebalo otpisati jer je od 30 do 50 posto turističkog kapitala pod zaduženjima. U suprotnom bi (ako se dugovi ne otpišu) turistička djelatnost trebala preuzeti na sebe sve ratne štete u turizmu. 20. NO SLAVONSKE BANKE IMENOVAO NOVOG ČLANA UPRAVE Nadzorni odbor Slavonske banke odlučio je da će dosadašnji predsjednik Uprave Ivan Mihaljević i nadalje obnašati ovu dužnost, a za novu je članicu Uprave, umjesto Stjepana Šambića koji potkraj lipnja odlazi u mirovinu, imenovao Almu Jukić. Mandat nove uprave počinje 1. srpnja. Banka će u sklopu nastavka procesa reorganizacije uskoro prijeći na rad u jednoj smjeni, a predivđa se i ukidanje nekih neprofitabilnih šaltera, rekao je predsjednik Uprave Ivan Mihaljević. On je istaknuo kako će Slavonska banka nastaviti s unutarnjom konsolidacijom te daljnjom konsolidacijom svojih komitenata, posebice velikih dužnika. 21. ŠEST PONUDA ZA DOKAPITALIZACIJU ISTARSKE BANKE Na sjednici Nadzornog odbora Istarske banke u ponedjeljak njegovi su članovi upoznati sa šest ponuda mogućih strateških investitora koji su zainteresirani za dokapitalizaciju ove najveće bankarske kuće u Istri. Po riječima predsjednika Nadzornog odbora Istarske banke i pulskog gradonačelnika Giankarla Župića javnosti se još neće otkriti o kojim je konkretno financijskim institucijama riječ. Među šest potencijalnih strateških investitora, poznato je da je jedan iz Hrvatske - Riječka banka, dva su iz Italije i po jedan iz Slovenije, Velike Britanije i Hong Konga. Župić je potvrdio kako je Ministarstvo financija uvažilo zahtjev predsjednika uprave Istarske banke Miljenka Vidulina da se rok za dokapitalizaciju Istarske banke prolongira do 15. rujna. Kako je istaknuo Župić na idućoj zajedničkoj sjednici uprave Istarske banke i njenog Nadzornog odbora, zakazanoj za petak u 13 sati, znat će se tko od ovih ponuđača ide u "drugi krug" a čije će se ponude ocijeniti najprihvatljivijim za banku. 22. ŠTEDNJA GRAĐANA U RBA 250 MILIJUNA DEM Štednja građana u Raiffeisenbank Austria dd Zagreb (RBA) porasla je od početka godine gotovo 30 posto i 31. svibnja 2000. iznosila je gotovo 250 milijuna njemačkih maraka. U prvih pet mjeseci aktiva je povećana za 16 posto, na 3,7 milijardi kuna, a u tom je razdoblju za različite namjene ukupno isplaćeno 8020 kredite, ukupne vrijednosti 68,3 milijuna DEM, istaknuo je predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović u utorak na konferenciji za novinare. Ukupan platni promet s iznozemstvo u prvih pet mjeseci iznosio je 1,6 milijardi DEM, što je u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem povećanje od 57 posto, a sve pokazuje da će za prvo polugodište premašiti dvije milijarde DEM, rekao je Adrović dodavaši da po tome drže više od 15 posto tržita. Štednja građana nalazi se na 47 tisuća računa, od čega je više od 90 posto kratkoročnih i dugoročnih sredstava, dok je broj kreditnih partija povećan je na ukupno 40.000. Najviše kredita u prvih pet mjeseci, u vrijednosti 29,2 milijuna DEM odnosi se na namjenske kredite, a 25,9 milijuna DEM za autokredite. Rastu i depoziti poduzeća, čime Banka drži gotovo 10 posto tržišnog udjela, ali istodobno ne rastu krediti korporativnim klijentima, što je "tragedija hrvatskog gsopodarstva i bankarstva". Razlog tome je, smatra Adrović, u prvom redu u njihovom susprezanju od investiranja i čekanju boljih vremena i uvjeta. Osvrnuo se i na nedonošenje odluka o prijenosu domaćeg platnog prometa u banke, držeći kako je za to "krajnje vrijeme", a time bi se, ocjenjuje predjednik Uprave RBA, neke pojave nelikvidnosti sigurno riješile. Sa sadašnjom količinom novca u optjecaju banke bi u tom slučaju mogle ubrzati sređivanje stanja na tržištu, ističe Adrović. Po svim tim uslugama, tvrdi Adrović, RBA je vodeća banka u Hrvatskoj po suvremenim tehnologijama, najavljujući i novu uslugu - Internet bankarstvo. Što se pak tiče širenja u Hrvatskoj, predsjednik Uprave najavio je otvaranje poslovnice u Splitu sredinom srpnja, te do kraja godine poslovnica u Osijeku, Rijeci i treće u Zagrebu. Do kraja godine očekuje se i daljnja dokapitalizacija Banke, s dva puta po 50 milijuna DEM, čime banka ne odustaje od mogućnosti kupnje jedne od sada preostalih manjih banaka na hrvatskom tržištu. Izvršni direktor Sektora za poslovanje sa stanovništvom Ivan Vidaković rekao je kako se krajem lipnja mogu očekivati dvije nove kreditne linije za kupnju automobila, koje će biti djelomično ili potpuno oslobođene jamaca, jer "jamaca u biti više u Hrvatskoj nema - potrošeni su". 23. KREĆE IZDAVANJE OBVEZNICA HZZO-A Zagrebačka banka i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) potpisali su u petak prošloga tjedna Ugovor o aranžiranju izdanja obveznica HZZO-a do iznosa od 1,7 milijardi kuna, uz državno jamstvo hrvatske Vlade. Do 20. lipnja trajat će postupak sindiciranja a hrvatske su banke pozvane na upis obveznica, izvijestili su danas iz Zagrebačke banke. Obveznice se izdaju na rok od četiri godine, te će biti uvrštene u redovnu kotaciju Zagrebačke burze. U Zagrebačkoj banci očekuju likvidnu obveznicu s aktivnim sekundarnim trgovanjem, te će se u njezino trgovanje odmah ili u kraćem roku uključiti i strani investitori. Riječ je o vrlo atraktivnom izdanju obveznica jer će se sredstvima koja se realiziraju od njih značajno doprinijeti rješavanju problema s kojima je trenutačno u svom radu suočen Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Osim toga, time će se započeti i s rješavanjem problema javnog duga, a izdanje obveznica HZZO-a trebalo bi potaći i aktivnost na hrvatskom tržištu kapitala, što je jedan od važnih koraka u procesu stabiliziranja financijskog poslovanja u Hrvatskoj, smatraju u Zagrebačkoj banci. Potom je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ovlastilo Zagrebačku banku da pripremi spomenutu emisiju obveznica, u iznosu od 1,7 milijardi kuna koliko je odobrila Vlada za pokriće dijela dugova zdravstva. Do okončanja svih postupaka vezanih za izdavanje obveznica, Zagrebačka banka odobrila je HZZO-u kredit za premošćivanje u iznosu od 400 milijuna kuna. Namjera HZZO-a je pak, sa 400 milijuna kuna pokriti dugovanja koja sežu u 1998. godinu, a ostatkom sredstava trebalo bi pokriti dugove iz 1999. godine. 24. UGOVOR O SURADNJI HUP-A I TRGOVAČKE BANKE Udruga malih i srednjih poduzetnika Hrvatske, koja djeluje u sklopu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), i Trgovačka banka d.d. potpisali su u prošli petak Ugovor o poslovnoj suradnji. Njime će se osigurati povoljniji krediti za tvrtke članice HUP-a i uspostaviti trajna poslovna suradnja između HUP-a i Trgovačke banke. Predsjednik Uprave Trgovačke banke Tomislav Vuić istaknuo je kako je logično da je Trgovačka banka potpisala Ugovor o poslovnoj suradnji sa HUP-om budući je riječ o banci koja je snažno fokusirana na malo i srednje poduzetništvo te fleksibilnija prema zahtjevima poduzetnika. Za kraj godine planirano je spajanje Trgovačke banke d.d. sa Bjelovarskom bankom d.d. i Čakovečkom bankom d.d. u novu banku - Erste & Steiermaerkische Bank d.d. sa sjedištem u Zagrebu, većinskih vlasnika Erste Bank AG iz Beča i Steiermaerkische Bank und Sparkassen iz Graza. Nova će banka, kazao je Vuić, nastaviti sa suradnjom započetom današnjim potpisivanjem Ugovora, budući joj je namjera i dalje jačati svoje poslovne aktivnosti u Hrvatskoj u područjima poslovanja s građanstvom i gospodarstvom. Ugovorom o suradnji Trgovačka banka će malim i srednjim poduzetnicima osiguravati dugoročne investicijske kredite od pet do sedam godina, sa rasponom kamata od sedam do 12 posto godišnje uz grace period od jednu do dvije godine. Kamate na kredite za obrtna sredstva iznosile bi pak devet do 15 posto godišnje, no, uvjeti svih kredita mogu se dogovoriti, jer Trgovačka banka će promatrati svaki projekt malih i srednjih poduzetnika zasebno i nastojati uvidjeti svačije potrebe. Iz Trgovačke banke najavili su i savjetodavne usluge u obliku određenih radionica gdje bi ukazali malim i srednjim poduzetnicima kako lakše doći do kredita, jer kako su istaknuli, "nije vrijeme kada poduzetnici idu u banke, već banke trebaju doći poduzetnicima". Iz HUP-a pak, najavljuju mogućnost osnivanja garancijske agencije čija bi djelatnost doprinjela znatnom smanjenju cijene kapitala. 25. POVEĆANJE VRIJEDNOSTI NETO IMOVINE PIF-A VELEBIT I SNF-A Privatizacijski investicijski fond (PIF) Velebit i Središnji nacionalni fond (SNF) u prvom su ovogodišnjem tromjesečju iskazali povećanje neto imovine od poslovanja, objavili su s Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV). Po podacima financijskog izvješća PIF-ova, fond Velebit proknjižio je 6,9 milijuna kuna povećanja neto imovine, a vrijednost neto imovine Središnjeg nacionalnog fonda porasla je za 19,1 milijun kuna. Oba PIF-a u prvom su ovogodišnjem tromjesečju ostvarila i neto dobit od ulaganja u vrijednosne papire. Pritom je fond Velebit zabilježio 258,4 tisuće kuna neto dobiti od ulaganja u vrijednosne papire, dok je neto dobit od ulaganja u vrijednosne papire SNF-a iznosila 284,8 tisuća kuna. 26. STATISTIKA U Hrvatskoj u travnju 1,3 milijuna zaposlenih - Broj zaposlenih u Hrvatskoj u travnju ove godine iznosio je 1,3 milijuna osoba, što je u odnosu na ožujak 0,1 posto manje. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u pravnim osobama bio je 1,03 milijuna osoba i također je smanjen za 0,1 posto prema ožujku. Stopa registrirane nezaposlenosti u travnju je iznosila 21,3 posto. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u travnju se prema mjesecu ranije povećao 0,7 posto, a broj aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika smanjen je za 1,1 posto. Najviše je zaposlenih bilo u prerađivačkoj industriji, 257,2 tisuće, što je 0,2 posto manje nego u ožujku. Slijedi trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, sa 147,3 tisuće zaposlenih te javna uprava i obrana, obvezno socijalno obrazovanje, s 121,3 tisuće zaposlenih. Istodobno, najmanje je zaposlenih evidentirano u području ribarstva, 1067 zaposlenih te u rudarstvu i vađenju, 8207 zaposlenih. Cijene industrijskih proizvoda u svibnju pale 0,2 posto - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u svibnju su u odnosu na travanj smanjene 0,2 posto. To je prvo smanjenje proizvođačkih cijena u ovoj godini, jer su one od početka godine bilježile dosta visok rast (siječanj 1,9, veljača 0,8, ožujak 1,4 posto te travanj 0,5 posto). Na godišnjoj razini, odnosno u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine, cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima porasle su za 10,1 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Usporedi li se razdoblje prvih pet mjeseci ove s istim lanjskim razdobljem cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima porasle su 9,1 posto. Pri tome su, gledano prema glavnim industrijskim grupacijama, najviše, 29,9 posto, porasle cijene energije. Znatno manje, 6,4 posto, porasle su cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije, dok su cijene kapitalnih proizvoda porasle za šest posto. Netrajni proizvodi za široku potrošnju porasli su za 3,2 posto, a trajni 0,5 posto. I statistički podaci prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti pokazuju da su u razdoblju prvih pet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine najviše porasle cijene u energetskim djelatnostima i to vezanima za naftu. Tako su proizvođačke cijene u vađenju sirove nafte i zemnog plina porasle za čak 99 posto, a u proizvodnji koksa i naftnih derivata za 36,6 posto. Porast proizvođačkih cijena u prvih pet mjeseci ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježi se uz ostalo u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme (za 18,6 posto), proizvodnji duhanskih proizvoda (17,8 posto), koži, izradi galanterije i obuće (14,1 posto), proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (10,6 posto). Istodobno tek nekoliko odjeljaka bilježi manji pad proizvođačkih cijena, kao npr. vađenje ostalih ruda i kamena (tri posto), proizvodnja tekstila (0,2 posto) proizvodnja medicinskih, preciznih optičkih instrumenata i satova (0,2 posto), proizvodnja namještaja, prerađivačka industrija (0,9 posto) te skupljanje pročišćavanje i distribucija vode (1,7 posto). Prosječna plaća u ožujku 3064 kune - Za neto plaće zaposlenika u Hrvatskoj u prva tri ovogodišnja mjeseca isplaćeno je ukupno 8,3 milijarde kuna, što je nominalno 6,6 posto više nego u istom razdoblju lani, a realno 2,7 posto više, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Istodobno, prosječna mjesečna neto plaća po zaposleniku u ožujku je iznosila 3064 kune i bila je nominalno 10,8 posto veća, a realno 6,6 posto veća nego u ožujku prošle godine. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposleniku u razdoblju siječanj-ožujak iznosila je 3051 kunu i u odnosu prema istom razdoblju lani bilježi nominalni rast od 9,5 posto te realni od 5,5 posto. U gospodarstvu najveći udjel ima prerađivačka industrija s 19,6 posto ukupne mase isplaćenih neto plaća, zatim trgovina s 9,9 posto, prijevoz, skladištenje i veze s 7,5 posto, financijsko posredovanje s 4,7 posto te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s 4,7 posto. Prema pojedinim područjima privređivanja, ostvarena razina prosječnih plaća po zaposleniku vrlo je različita. Tako su u razdoblju siječanj-ožujak prosječne neto plaće po zaposleniku iznosile od 2034 kuna u ribarstvu do 4464 kune u financijskom posredovanju. Prosjek neto plaća viših od republičkog prosjeka (3051 kunu) zabilježen je u osam djelatnosti (financijsko posredovanje, javna uprava i obrana, opskrba električnom energijom, plinom i vodom, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, rudarstvo i vađenje, ostale društvene djelatnosti, obrazovanje te prijevoz, skladištenje i veze). Istodobno, u sedam je djelatnosti isplaćena neto plaća po zaposleniku niža od republičkog prosjeka, i to u ribarstvu, trgovini na veliko i malo, graditeljstvu, hotelima i restoranima, prerađivačkoj industriji, poslovanju nekretninama i iznajmljivanju te poljoprivredi, lovu i šumarstvu. Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposleniku u prva tri mjeseca u županijama iznosile su 3457 kuna u gradu Zagrebu te 2359 kuna u Međimurskoj županiji. Samo u gradu Zagrebu isplaćena je neto plaća veća od republičkog prosjeka i to za 13,3 posto, dok je ispod prosjeka isplaćena plaća u Međimurskoj županiji, Krapinsko- zagorskoj, Varaždinskoj, Zagrebačkoj, Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Osječko- baranjskoj županiji.