DE-RU-HR-GOSPODARSTVA-Tržište/cijene RDW 19.6.NJEM.-RU GOSPODARSTVO NJEMAČKI RADIO - RDW19. VI. 2000.Od nestanka Sovjetskog Saveza i centralnog socijalističkog gospodarstva, prostor Rusije je u najkraćem roku postao zanimljiv
poslovnime ljudima čitavog svijeta. Ne toliko zbog tamošnje industrijske proizvodnje - Rusija, iako članica kluba najvećih industrijskih zemalja G-8 jedva da ima više razloga biti tamo od Nizozemske ili Švedske, nego zbog njezinih sirovinskih potencijala. Njemačko gospodarstvo je stoga još za vrijeme Sovjetskog Saveza imalo značajnu trgovinsku razmjenu s tom zemljom, a i prošle je godine Njemačka u Rusiju izvezla robu u vrijednosti od 2,5 milijardi maraka - kemijske preparate, farmaceute, elektroniku, uredsku tehniku i živežne namirnice. Uvezla je gotovo četiri puta više, oko 8 milijardi maraka - rudu bogatu niklom, drvo, ribu i riblje prerađevine i, dakako, najvažnije od svega, naftu i zemni plin. I baš je porast njegove cijene zaslužan da je Rusija, iako u vanjskom dugu krajem siječnja ove godine od 166 milijardi dolara, u prvom kvartalu ove godine čak ostvarila umjeren suficit od oko milijardu dolara, iako je otplata dugova košta gotovo isto toliko koliko i Ministarstvo obrane. No njemačke investicije u Rusiju su
NJEMAČKI RADIO - RDW
19. VI. 2000.
Od nestanka Sovjetskog Saveza i centralnog socijalističkog
gospodarstva, prostor Rusije je u najkraćem roku postao zanimljiv
poslovnime ljudima čitavog svijeta. Ne toliko zbog tamošnje
industrijske proizvodnje - Rusija, iako članica kluba najvećih
industrijskih zemalja G-8 jedva da ima više razloga biti tamo od
Nizozemske ili Švedske, nego zbog njezinih sirovinskih
potencijala. Njemačko gospodarstvo je stoga još za vrijeme
Sovjetskog Saveza imalo značajnu trgovinsku razmjenu s tom
zemljom, a i prošle je godine Njemačka u Rusiju izvezla robu u
vrijednosti od 2,5 milijardi maraka - kemijske preparate,
farmaceute, elektroniku, uredsku tehniku i živežne namirnice.
Uvezla je gotovo četiri puta više, oko 8 milijardi maraka - rudu
bogatu niklom, drvo, ribu i riblje prerađevine i, dakako,
najvažnije od svega, naftu i zemni plin.
I baš je porast njegove cijene zaslužan da je Rusija, iako u
vanjskom dugu krajem siječnja ove godine od 166 milijardi dolara, u
prvom kvartalu ove godine čak ostvarila umjeren suficit od oko
milijardu dolara, iako je otplata dugova košta gotovo isto toliko
koliko i Ministarstvo obrane. No njemačke investicije u Rusiju su
nakon vrhunca početkom devedesetih stalno padale da bi prošle
godine dostigle tek 483 milijuna maraka. Štoviše, njemačko
osiguravajuće društvo za inozemna ulaganja Hermes ima za vratom
odštetne zahtjeve u iznosu od 600 milijuna maraka, što nije
posljedica slabe konjukture u Rusiji - nego čitavog niza
nepovoljnih pravnih i sigurnosnih uvjeta u kojima strani
investitori rade u Rusiji.
Oko 90 posto naftne industrije u Rusiji je privatizirano i u rukama
je moćnih oligarha. Državni suficit bio bi zasigurno i veći da sav
izvoz teče legalno - što nipošto nije slučaj. Ali baš kao što
Njemačkoj treba ruska nafta i tržište, toliko i Rusiji treba
njemački kapital. Zato je za vrijeme nedavna posjeta predsjednika
Putina Berlinu u središtu pažnje bilo gospodarstvo. Iza obostranih
objava o 'glavnom gospodarskom partneru', održana je konferencija
ruskog Predsjednika s njemačkim gospodarstvenicima na kojoj je
Putin čvrsto i odlučno obećao sasvim konkretne mjere za povećanje
sigurnosti ulaganja u Rusiju: već do kraja srpnja najavio je
korjenitu reformu bankovnog, poreznog i carinskog sustava.
Prihvatio je prigovore o nemogućim uvjetima i razlikama u pojedinim
regijama Rusije i obećao da će i taj problem biti jedan od glavnih
zadataka moskovskih gubernatora koji su odnedavna zaduženi da se
brinu da se središnje odluke provode i u ruskoj provinciji.
Predstavnici njemačke industrije - od Siemensa, Volkswagena do
Ikee i čitavog niza banaka - bili su zadovoljni obećanjima koje je
dao ruski Predsjednik. Dakako, oprez je ostao jer su se mnogi već
opekli u obračunu s ruskim - legalnim i ilegalnim moćnicima, ali
ipak, Hermes će nastaviti s jamstvom za ulaganja u Rusiju - to je
odluka kancelara Schroedera, a potpisan je i sasvim konkretan
ugovor između četiri njemačke tvrtke i ruskog monopoliste u
eksploataciji zemnog plina Gazproma u vrijednosti od 4 milijardi
maraka.
(RDW)