FINANCIJSKI SERVIS BROJ 345

FINANCIJSKI BILTEN broj 345 15. - 21. lipnja 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada: Objedinjavanje državnog portfelja 8. Prodaja Brodoremontovih dionica za jednu kunu 9. Sabor: Za reviziju su svi, no razlikuju se u pristupu 10. Linić i Crkvenac nude državne obveznice u Japanu 11. Potpisana deklaracija o suradnji Hrvatske s EFTA-om 12. Radna skupina za prijem Hrvatske u WTO 21. lipnja 13. Račan na međunarodnom skupu o korupciji 14. Veći dio lanjske dobiti Kraša za dividende 15. VTV: Dobit za pokriće gubitka iz prethodnih godina 16. HBOR dobio isti rejting kao Hrvatska 17. Proračunski deficit u prva četiri mjeseca 468,7 mil. kn 18. Statistika 19. Poseban prilog oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet? Noćni promet? ? Datum? Potražnja u kunama? Promet u kunama? Prosječna kamata? Promet u kunama? ? 16. VI? 35.500.000? 35.500.000? 9,71 %? 90.320.000? ? 19. VI? 73.000.000? 68.500.000? 10,55 % ? 194.620.000? ? 20. VI? 8.500.000? 4.000.000? 9,75 %? 193.370.000? ? 21. VI? 22.000.000? 17.760.000? 8,37 %? -? ? Dnevni prosjek? 34.750.000? 31.440.000? 9,60 %? 159,43? ? Početkom ovoga tjedna na međubankarskom tržištu došlo je u prekonoćnom poslovanju do naglog preokreta. Nakon što se tjednima bilježila dobra ponuda i slaba potražnja, u ponedjeljak tijekom noći broj korisnika pozajmica značajno se povećao, kao i traženi iznos pozajmica. Istodobno, ponuda viškova se smanjila. Sve prekonoćne potrebe u takvim uvjetima nisu mogle biti izmirene, pa je te noći nepodmireno ostalo 9 milijuna kuna. Noć iza toga nestašica novca je bila daleko veća, a nepodmireno je ostalo 80 milijuna kuna. Tržišni sudionici koji nisu uspjeli izmiriti svoje potrebe riješili su ih putem lombardnih kredita HNB-a. Kamatna stopa u noćnom prometu dosegnula je u ponedjeljak 7,34 posto, a u utorak 8,12 posto godišnje. Usporedbe radi, u petak je bila tek četiri posto. Kako je rasla prekonoćna kamatna stopa, tražila se i viša dnevna. Naime, budući da je i u dnevnom prometu ponuda slabila, a potražnja rasla, ponuđači viškova tražili su višu kamatu. Tako je prosječna dnevna kamatna stopa u odnos na tjedna dana ranije porasla 1,45 postotnih bodova, na 9,60 posto godišnje. Dio potražnje u dnevnom trgovanju ostaje nepodmiren, budući da ponuđači ili nemaju odobrenje za plasman ili su već u okviru dozvoljenih minusa. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji HNB-a održanoj u srijedu upisani su zapisi u iznosu od 76,6 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,98 posto, upisani su zapisi u iznosu od 60,6 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,00 posto, upisani su zapisi u iznosu od 16 milijuna kuna. Od 21. lipnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,232 milijarde kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 26. lipnja. Prihvaćene su sve pristigle ponude u iznosu od oko 10,235 milijuna kuna. Pritom je prosječna kamata iznosila 6,50 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 19. do 21. lipnja (cijene u kunama) Dionica? Najniža cijena? Najviša cijena? Zadnja cijena? Ukupan promet? ? Dalmatinska banka? 215? 218? 215? 84.520? ? Pliva? 419? 459,99? 450? 3.391.919? ? Podravka? 139? 140? 140? 438.012? ? Viktor Lenac? 79,50? 82? 80? 75.545? ? Zagrebačka banka 0? 1.400? 1.415? 1.400,01? 8.574.648? ? Arenaturist? 60,01? 64,5? 63,4? 37.815? ? Elka? 58? 58,04? 58? 11.602? ? Istraturist? 44? 44? 44? 6.072? ? Jadranturist? 37? 37? 37? 15.318? ? Končar? 58,03? 60? 59? 67.405? ? Kraš? 210? 221? 221? 32.364? ? Našicecement? 480? 480? 480? 96.000? ? Privredna banka? 85? 90? 90? 67.119? ? Riječka banka? 171? 200? 189? 978.488? ? Riviera? 83? 84,1? 84? 50.829? ? Splitska banka? 84? 84? 84? 7.392? ? Sunčani Hvar? 21,03? 23? 21,03? 11.671? ? Štedionica Sonic? 1.700? 1.700? 1.700? 3.400? ? Zagrebačka banka E? 860? 1.199? 1.100? 1.776.956? ? Zagrebačka pivovara? 665? 670? 665? 16.700? ? ? ? ? ? 15.743.775? ? Na Zagrebačkoj burzi od ponedjeljka do srijede ovoga tjedna ostvaren je promet od 15,74 milijuna kuna, a najveći dio ostvaren je u trgovini redovnim dionicama Zagrebačke banke, 8,57 milijuna kuna, Plive, 3,39 milijuna kuna, te Zagrebačke banke serije E, 1,78 milijuna kuna. Bilo je aktivno 20 dionica, od kojih je 10 poskupilo, a osam pojeftinilo. Najveći dobitnik u ovom su razdoblju bile dionice Štedionice Sonic, kojima je cijena skočila čak 88,89 posto, dok su najviše izgubile na vrijednosti dionice Sunčanog Hvara, 24,89 posto. Među bankarskim dionicama najviše su poskupile dionice Zagrebačke banke serije E, 30,95 posto. Poskupile su i dionice Privredne banke, 5,88 posto, te Riječke banke, 3,85 posto i Dalmatinske banke, 1,9 posto. Cijene dionica Splitske banke spustile su se 3,45 posto, a na vrijednosti su izgubile i redovne dionice Zagrebačke banke, 1,41 posto. Uz Sunčani Hvar, među turističkim dionicama izgubile su na cijeni i dionice Jadranturista, 2,63 posto, te Arenaturista, 0,17 posto. Porasle su cijene Riviere, 2,44 posto i Istraturista, 2,33 posto. Značajnije su ojačale i dionice Kraša, 16,32 posto, dok su nasuprot tome, cijene Podravke pale 4,76 posto. Istodobno, cijene Plive su ojačale 2,27 posto, Viktora Lenca 6,66 posto, dok su cijene Končara pale 1,67 posto, a Zagrebačke pivovare 5 posto. Vrijednost indeksa CROBEX porasla je 4 boda, pa iznosi 883,3 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 19. do 21. lipnja (cijene u kunama) Dionica? Najniža cijena? Najviša cijena? Zadnja cijena? Ukupan promet? ? Aci Opatija? 550,07? 550,07? 550,07? 13.201? ? Riviera? 81? 82? 82? 68.480? ? Suzy? 195,39? 195,39? 195,39? 47.675? ? PIF Dom? 18,99? 19,50? 18,99? 623.984? ? PIF Expandia? 20,00? 20,52? 20,00? 674.852? ? PIF Pleter? 10,10? 10,15? 10,10? 204.054? ? PIF Slavonski? 8,07? 9,40? 8,07? 104.000? ? PIF Sunce? 8,25? 8,42? 8,25? 97.029? ? PIF Sred. nac.? 13,71? 14,02? 13,99? 219.138? ? PIF Velebit? 12,80? 13,50? 12,80? 282.073? ? ? ? ? ? 2.334.488? ? Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica u prva tri dana ovoga tjedna promet je dosegnuo 2,33 milijuna kuna. Najveći udio u prometu imale su dionice PIF-ova Expandije, 674, i Doma, 623 tisuće kuna. Bilo je aktivno 10 dionica, pri čemu su dionice svih PIF-ova izgubile na vrijednosti. Tek su dvije dionice, i to tvrtki Aci Opatije i Riviere dobile na vrijednosti. Dionice Acija poskupile su 5,78 posto, a Riviere 2,50 posto. Dionice Suzy-a su izgubile 1,11 posto na cijeni. Najviše su među dionicama PIF-ova pojeftnile dionice Expandije, čak dvije kune. Značajno je smanjena i cijena dionica Pletera, 1,25 kuna, Doma, 1,22 kune te Velebita, 1,2 kune. Dionice Slavonskog fonda pojeftinile su 1,63 kune. Snižena je i cijena dionica Sunca, 62 lipe, te Središnjeg nacionalnog fonda, 27 lipa. Vrijednost indeksa Vin u tome je razdoblju pala 22,2 boda, pa iznosi 372,2 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks? 15. lipnja? 21. lipnja? Promjena u %? ? New York/DJIA? 10.714,82? 10.497,74? -2,03? ? Tokyo/Nikkei? 16.338,70? 17.210,08? 5,34? ? London/FTSE-100? 6.490,80 ? 6.477,80? -0,20? ? Frankfurt/DAX 30? 7.328,62 ? 7.100,09? -3,12? ? Prodaja dionica tzv. tradicionalnih kompanija na Wall streetu obilježila je proteklih tjedan dana poslovanje najveće svjetske burze. Prodaja je bile potaknuta ocjenom ulagača da će porast kamatnih stopa u SAD-u utjecati na lošije poslovne rezultate tvrtki. Potvrdile su to i najave niza banaka, među kojima je naveći gubitnik bila Wachovia Corp, da će u drugom tromjesečju poslovati s manjih profitom. Uz bankarske dionice, najviše su pale cijene ostalog financijskog sektora (primjerice American Expressa), proizvođača automobila, mašinogradnje i naftnih kompanija. Indeks Dow Jones tako je izgubio u tom razdoblju 2,03 posto svoje vrijednosti. Vjerojatno bi izgubio i više da ulagači nisu započeli kupovinu tehnoloških i telekom dionica. Najveći dobitnici bili su Microsoft, Intel, Hewlett-Packard i IBM. Po ocjeni analitičara, te dionice imaju još dovoljno poticaja i prostora za jačanje njihovih cijena. Naravno, tržište i nadalje očekuje odluku Feda o razini kamatnih stopa. Po podacima američkog Ministarstva trgovine, u travnju je zabilježen blagi pad deficita vanjskotrgovinske bilance u usporedbi s ožujkom, no Fed se i nadalje pribojava inflatornih pritisaka, jer ocijenjuje da postoji velika potražnja za uvoznom robom. Tokijska burza u tom razdoblju nije pratila trendove na njujorškoj burzi, ponajprije stoga što su poticaj rastu cijena dionica dale procjene tamošnjeg tiska da će u nedjelju na općim izborima pobijediti trenutno vladajuća koalicija s Liberalnom demokratskom strankom na čelu. Ulagači, ponajprije oni u tehnološke dionice, od kojih je većina inozemnih, odahnuli su te započeli kupovine. Oni su inače, najosjetljiviji na i najmanji znak političke nestabilnosti i prvi se povlače s tržišta. Najviše su rasle cijene Sony Corp i NTT DoCoMo. Indeks Nikkei ojačao je u proteklih sedam dana 5,34 posto. Na europskim burzama sudionici su uglavnom pomno pratili zbivanja na Wall streetu. Po ocjeni analitičara, indeks FTSE neće premašiti 7.000 bodova sve dok Fed ne odluči hoće li američke kamatne stope rasti ili ostati na sadašnjih 6,5 posto. Uz to, sredinom ovoga tjedna zabilježena je i korekcija cijena tehnoloških i telekom dionica, koja je uslijedila nakon njihovog oštrog rasta zadnjih nekoliko dana. Značajnije su porasle jedino cijene medijskih tvrtki, nakon najava o potencijalnom spajanju Saaatchi&Saatchi i Publica te 34 mlrd dolara vrijednog udruživanja Vivendija, Canal plusa i Seagrama. Indeks Londonske burze FTSE oslabio je 0,20 posto, a Frankfurtske Dax 3,12 posto. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta ? 15. lipnja? 21. lipnja? Promjena u %? ? Euro/USD? 0,9544? 0,9440? -1,09? ? Euro/JPY? 101,63? 99,61? -1,99? ? USD/JPY? 106,49? 105,58? -0,85? ? Na deviznim tržištima u proteklih je tjedan dana tečaj eura oslabio prema dolaru zbog dobitonosnih prodaja, nakon što je početkom tjedna zamalo dostignuo najvišu razinu u posljednja dva mjeseca, odnosno psihološki važnu granicu od 0,97 dolara. Korekciju njegova tečaja nije zaustavila ni izjava predsjednika Europske središnje banke Wima Duisenberga u utorak kako očekuje da gospodarski rast u EU tijekom 2001. godine daleko nadmaši onaj u SAD-u. Krajem prošloga tjedna i guverner francuske središnje banke je ocijenio da tečaj eura ima dobar potencijal za rast. Čak ni podatak njemačkog IFO instituta o rastu indeksa poslovne klime u Njemačkoj u svibnju na 102,1 nije spriječio pad tečaja prema američkoj valuti, jer su trgovci očekivali neznatno viši indeks, tj. 102,7. Nasuprot tome, japanska valuta je znatnije ojačala prema američkoj i europskoj. Tržište očekuje rast kamatnih stopa u Japanu, budući to najavljuju visoki dužnosnici tamošnjeg Ministarstva financija i Bank of Japan, jer ubrzava gospodarski rast. Ipak, u srijedu je jedan visoki dužnosnik Ministarstva financija upozorio da najnovije jačanje jena daleko premašuje sadašnji gospodarski rast i nema pravog temelja. Američki dolar, pak, slabi prema jenu, jer su tržišni sudionici uvjereni kako je završeno razdoblje daljnjeg rasta kamatnih stopa u SAD-u, dok u Japanu tek predstoji. Njegovu tečaju nije pomogao ni rekordan deficit vanjskotrgovinske bilance, nešto viši od 30 mlrd dolara u travnju, kao ni rekordan deficit u bilanci plaćanja, koji je u prvom tromjesečju dosegnuo čak 102,3 mlrd dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 16. do 22. lipnja 2000. Valuta? Tečaj? Tečaj? Promjena ? ? i jedinica? 16. svibnja? 22. svibnja? u %? ? Euro 1? 7,6565? 7,6461? -0,13? ? DEM 1? 3,9147? 3,9094? -0,13? ? USD 1? 8,0493? 8,0358? -0,16? ? GBP 1? 12,1151? 12,1560? 0,33? ? JPY 100? 7,5637? 7,6270? 0,83? ? ATS 1? 0,5564? 0,5556? -0,14? ? ITL 100? 0,3954? 0,3948? -0,15? ? CHF 1? 4,9003? 4,9256? 0,51? ? SIT 100? 3,7090? 3,6982? -0,29? ? Na tečajnici HNB-a njemačka marka slabi četvrti tjedan zaredom, izgubivši u tom razdoblju 0,48 posto prema kuni. Najveći dobitnik bio je japanski jen, koji je u dva tjedna dobio na vrijednosti 0,93 posto. Američki je dolar, pak, ponovno izgubio na vrijednosti, ovoga tjedna 0,16 posto. Tečaj švicarskog franka jača već dva tjedna. Ukupno je porastao 0,59 posto. Porasla je ovoga tjedna i cijena britanske funte, 0,33 posto. Najveći gubitnik je slovenski tolar, čiji tečaj je u četiri tjedna izgubio 1,29 posto. Cijene eura, austrijskog šilinga i talijanske lire pale su u tom razdoblju, kao i njemačke marke, oko 0,48 posto. 7. VLADA: OBJEDINJAVANJE DRŽAVNOG PORTFELJA Objedinjavanje državnog portfelja, promjene u tehnici prodaje te olakšice za male dioničare osnovni su prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o privatizaciji koje je u srijedu na sjednici utvrdila Vlada. Vlada je Saboru uputila i prijedlog izmjena Zakona o proračunu koje se odnose na Državnu riznicu. Predloženim izmjenama Zakona o privatizaciji u jedinstven državni portfelj ušle bi dionice i udjeli koje imaju Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), zavodi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te javna poduzeća, ustanove i trgovačka društva kojih je vlasnik, odnosno osnivač Republika Hrvatska. Tim bi portfeljem gospodario HFP, a za prodaju bi bio nadležan Upravni odbor HFP-a. Predsjednik Fonda Hrvoje Vojković posebno ističe promjene u tehnici prodaje. Do sada se prodaja državnog portfelja obavljala po nominalnoj vrijednosti što nije dalo očekivane rezultate. Stoga se kao osnovni kriterij prodaje uvodi tržišna vrijednost. Predlažu se i nove olakšice za male dioničare, jer je, naglašava Vojković, oko sto tisuća malih dioničara (od ukupno njih 620.000), zbog loše gospodarske situacije i obezvrijeđenog portfelja, prestao otplaćivati dionice koje su upisali s popustom. Tako bi se na neotplaćene iznose upisanih dionica odobrio popust od 80 posto, a dodatnih još 50 posto u slučaju jednokratne otplate. To pravo imali bi i oni koji će tek zaključiti ugovore, a mali dioničari kojima je ugovor raskinut zbog neplaćanja mogli bi ponovno zatražiti sklapanje ugovora, pod uvjetom da su te dionice još u portfelju HFP-a. Vladin prijedlog uvodi i neke nove oblike prodaje dionica i udjela u vlasništvu države. Uvodi se tako i konačna javna prodaja, a na taj bi se način prodavale dionice i udjeli male vrijednosti, udjeli u prezaduženim i insolventnim, kao i poduzećima koja je Fond do sada bezuspješno prodavao. Te bi se dionice i udjeli prodavali uz simboličnu početnu cijenu od jedne kune, iako ta cijena može na kraju biti i veća. Ministar javnih radova Radimir Čačić najavio je da će se idući tjedan izići s pilot projektom prodaje 16 posto portfelja HFP-a. Vlada je sa sjednice, kojom je zbog odmora premijera Ivice Račana predsjedavao njegov zamjenik Goran Granić, u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o proračunu kojima bi se Državna riznica organizirala kao upravna organizacija u Ministarstvu financija. Vlada bi do 30. rujna ove godine trebala donijeti program zatvaranja računa proračunskih korisnika radi uspostave jedinstvenog računa riznice, a u cijelosti bi riznica trebala početi djelovati najkasnije od 1. srpnja iduće godine. Uvođenje jedinstvenog računa riznice vodilo bi i boljem upravljanju proračunskim novcem, a procjenjuje se da to može biti i do pet posto proračuna, istaknuo je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. Glavni državni rizničar i njegovi pomoćnici ušli bi u red državnih dužnosnika, predlaže se izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Vladin je prijedlog u državne dužnosnike uključiti i predstojnike ureda, ravnatelje agencija, direkcija i zavoda Vlade. Za koordinaciju poslova vezanih uz Internet, za Vladine potrebe, uredbom je osnovan Ured za internetizaciju. Vlada je odlučila da boravišna pristojba u idućoj godini bude kao i ovogodišnja, odnosno da ovisno o razredu turističkog smještaja i razdoblja po osobi i noćenju iznosi od 2 do 7 kuna. 8. PRODAJA BRODOREMONTOVIH DIONICA ZA JEDNU KUNU Hrvatska je Vlada na sjednici u srijedu donijela odluku o prodaji pod posebnim uvjetima, za jednu kunu, 50.209 dionica tvrtke Brodoremont Zadar d.d., Kali, nazivne vrijednosti nešto veće od 15 milijuna kuna. Te dionice čine 60,39 posto temeljnog kapitala društva, a u vlasništvu su Hrvatskog fonda za privatizaciju (49,49 posto) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (10,9 posto). Uvjet za prodaju je da kupac predloži program podmirivanja ukupnih obveza "Brodoremonta" u iznosu od 18,8 milijuna kuna. Budući kupac mora predložiti program podmirivanja ukupnih obveza Brodoremonta Zadar prema državnom proračunu, dobavljačima i zaposlenicima. Sve dospjele obveze prema zaposlenicima budući kupac mora podmiriti na način da isplati jednu plaću u roku od 15 dana, ostatak sukcesivno u roku od 45 dana, a prema ostalim vjerovnicima čija su potraživanja dospjela na naplatu sukcesivno u roku od 120 dana, od dana stupanja na snagu kupoprodajnog ugovora. Budući kupac Brodoremontovih dionica mora preuzeti i obvezu da će svi zaposleni zadržati zaposlenje u roku od jedne godine, uz program zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenih. U slučaju da je kupac spreman podmiriti manje od zatečenog iznosa obveza, HFP je ovlašten da o tome vodi pregovore, ali najviše do 15 postotnog smanjenja tih obveza, koje se u tom slučaju moraju proporcionalno raspodijeliti na sve vjerovnike (državni proračun, dobavljači, zaposlenici). 9. SABOR: ZA REVIZIJU SU SVI, NO RAZLIKUJU SE U PRISTUPU U pretvorbi i privatizaciji bilo je mnogo pogrešaka i nepravilnosti koje mjerodavna tijela nisu u dovoljnoj mjeri sudski gonila i zato treba provesti reviziju, rekao je u srijedu ministar gospodarstva Goranko Fižulić na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora obrazlažući Vladin prijedlog zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije. Pretvorba i privatizacija nisu postigle očekivani pozitivan utjecaj na gospodarstvo, nije ih prihvatila većina građana, što pokazuje ispitivanje javnog mnijenja, rekao je Fižulić. U raspravi su se svi zastupnici u Zastupničkom domu Sabora suglasili da je revizija pretvorbe i privatizacije potrebna. No, neki drže da bi se ona trebala provesti u svim bivšim društvenim poduzećima, kako to predlaže HDZ, dok drugi smatraju da bi se revizija trebala obaviti u onim poduzećima za koje se sumnja da je bilo nezakonitosti, kako predlaže Vlada. 10. LINIĆ I CRKVENAC NUDE DRŽAVNE OBVEZNICE U JAPANU Izaslanstvo hrvatske Vlade predvođeno potpredsjednikom Slavkom Linićem i ministrom financija Matom Crkvencem boravit će od 19. do 23. lipnja u Japanu gdje će potencijalnim investitorima prezentirati mogućnosti ulaganja u hrvatske državne obveznice. Tijekom boravka održat će se i sastanci s japanskim ministarstvom financija Japana, središnjom bankom, ministarstvom industrije te bankom za međunarodnu suradnju, priopćio je u petak vladin Ured za odnose s javnošću. Ugovoreni su i sastanci s komercijalnim i investicijskim bankama čije se sudjelovanje očekuje u plasmanu obveznica, i to: Daiwa SBCM, Fuji bank, Industrial Bank of Japan, Bank of Tokyo Mitsubishi, Kokusai Securities, Nomura Securities, Merill Lynch, Nikko Salomon Smith Barney i Deutsche bank. Uspješnim plasmanom Euroobveznica Republike Hrvatske ostvarenim u ožujku ove godine u iznosu EUR 500.000.000,00 ostvarena je gotovo polovica prihoda financiranja utvrđenih Državnim proračunom za 2000. godinu. Za daljnje ostvarenje utvrđenog računa financiranja optimalnom se pokazala mogućnost izdavanja Samuraj obveznica, budući po ročnosti, cijeni i adekvatnom iznosu, te nužnoj dinamici otplata nudi najpovoljnije uvjete zaduživanja. Ministarstvo financija prikupilo je ponude najeminentnijih investicijskih banaka za plasman obveznica na japanskom tržištu kapitala, i to: Daiwa SBCM, Nomura, Merill Lynch, Nikko SSB, Kokusai Securities, Morgan Stanley i Industrial Bank of Japan. Evaluacijom ponuda najpovoljnijom je ocijenjena ponuda Daiwe SBCM koja uz najpovoljnije uvjete zaduženja pruža sigurnost u uspješan plasman Samuraj obveznica, te će ova tvrtka biti glavni menager plasmana hrvatskih državnih obveznica na japanskom tržištu. Prema unaprijed iskazanom zanimanju i najavama s japanskog tržišta, Hrvatska računa na vrlo uspješan plasman sedmogodišnjih državnih obveznica u iznosu od oko 30 milijardi YEN-a (oko 280 milijuna USA $). 11. POTPISANA DEKLARACIJA O SURADNJI HRVATSKE S EFTOM Potpisivanje Deklaracije o suradnji EFTA-e i Republike Hrvatske u Zuerichu prvi je korak u postizanju Sporazuma o slobodnoj trgovini Hrvatske s ovom ekonomskom integracijom. Nakon toga do ljeta bi trebao biti osnovan zajednički Odbor, pregovori o slobodnoj trgovini započet će u rujnu, a završetak se očekuje do kraja godine. Sporazum o slobodnoj trgovini EFTA-e (Švicarske, Norveške, Islanda i Liechteinsteina) i RH, kako najavljuje Ministarstvo gospodarstva u priopćenju od utorka, počeo bi se primjenjivati početkom 2001. godine. Deklaraciju o suradnji u ime Republike Hrvatske u ponedjeljak je u Zuerichu potpisao ministar gospodarstva RH Goranko Fižulić, dok su u ime EFTA-e Deklaraciju potpisali: Pascal Couchepin, ministar za ekonomske odnose Švicarske Konfederacije, Halldov Asgrimsson, ministar vanjskih poslova i ministar vanjske trgovine Republike Island, Andrea Will, ministrica vanjskih poslova Kneževine Liechtenstein i Olaf Soleng, ministar trgovine i industrije Norveške. Kao način ostvarenja glavnog političkog i gospodarskog cilja - pristupa Europskoj uniji (EU) - hrvatska Vlada u svom Gospodarskom programu, podsjeća se u priopćenju, kao prioritet navodi izgrađivanje institucionalnih i ugovornih odnosa sa EU i drugim integracijama i državama koje imaju uređene i preferencijalne odnose s EU - između ostalih i EFTA i CEFTA. Sporazum o suradnji s EFTA-om, pojašnjava se, bio bi asimetričan u korist Hrvatske jer bi značio slobodan pristup tržištu zemalja EFTA-e, a posredno i Europske unije, što je ujedno i glavni hrvatski vanjskopolitički cilj. To bi, napominju iz Ministarstva, pridonjelo i otvorenosti Hrvatske za strana ulaganja. Hrvatska ima izuzetan interes za izvoz svojih roba u zemlje članice EFTA-e i to posebice tekstilnih proizvoda, namještaja i strojeva. Inače, EFTA - Europsko udruženje za slobodnu trgovinu osnovana je 4. siječnja 1960.. Zemlje osnivači bile su: Austrija, Danska, Norveška, Portugal, Švedska, Švicarska i Velika Britanija, kasnije su se pridružile Finska, Island i Liechteinstein. Ulaskom najvećeg dijela članica u Europsku uniju, EFTA-u danas čine Švicarska, Norveška, Island i Liechteinstein. Od 1. siječnja 1993. na snazi je sporazum između EU i EFTA-e kojim je osnovan tzv. Europski ekonomski prostor (European Economic Area - EEA), kojem su pristupile sve članice EFTA-e osim Švicarske. 12. RADNA SKUPINA ZA PRIJEM HRVATSKE U WTO 21. LIPNJA Hrvatsko izaslanstvo predvođeno mr. Nevenom Mimicom, zamjenikom ministra gospodarstva i voditeljem izaslanstva Republike Hrvatske za pristup Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), sudjelovat će u Ženevi 21. lipnja na osljednoj sjednici Radne skupine WTO-a za prijem RH. Na sjednici Radne skupšine, članice WTO-a prihvatit će završno izvješće o prijemu Republike Hrvatske, te nacrt Protokola o pristupu u tu organizaciju, zajedno s dogovorenim carinskim koncesijama za robu i specifičnim obvezama u trgovini uslugama usklađenim u dvostranim pregovorima s 19 članica. Time će i formalno završiti postupak pregovaranja i biti potvrđeni rezultati bilateralnih i multilateralnih pregovora o ulasku u WTO, ističu iz Ministarstva gospodarstva. 13. RAČAN NA MEĐUNARODNOM SKUPU O KORUPCIJI Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan izjavio je u ponedjeljak da je hrvatska vlast svjesna problema orupcije te smatra važnim međunarodno povezivanje u svrhu suprotstavljanja tom problemu. Demokratska vlast izabrana početkom ove godine svjesna je problema korupcije, pranja novca, organiziranog kriminala koji je tako velik da zaslužuje da se ova vlast na organizirani način bavi tim pitanjem i pronalazi efikasna rješenja tih problema, rekao je Račan u Dubrovniku na početku međunarodnog seminara "Unapređenje razmjene podataka u suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala". Seminar se u sklopu programa za borbu protiv kriminala "Octopus 2" Europske komisije održava danas u Dubrovniku u organizaciji Vijeća Europe, Europske komisije i Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave RH. Prema Račanovim riječima, iznimno je važno povezivanje na međunarodnom planu radi dragocjenih iskustava kao i razmjene informacija o svim tim problemima kako bi im se uspješnije suprotstavili. "Proteklih smo godina u Hrvatskoj imali privatizaciju koju je obilježila korupcija i pljačka što je, razumljivo, izazvalo veliko nezadovoljstvo građana ove zemlje", naglasio je Račan, dodajući kako je na hrvatskoj Vladi zadaća pokazati kako je relativno brzo moguće imati vlast lišenu korupcije koja će se organizirano boriti protiv organiziranog kriminala. Prema riječima ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića Hrvatska se nalazi na vrhu ljestvice 35 zemalja po korumpiranosti. Slaba nam je utjeha to što su ispred nas Jugoslavija, Albanija i Rusija, smatra Ivanišević. 14. VEĆI DIO LANJSKE DOBITI KRAŠA ZA DIVIDENDE Prehrambena industrija Kraš prošlu je poslovnu godinu završila s neto dobiti od 19,87 milijuna kuna, dok je neto dobit Kraš matice iznosila 19,47 milijuna kuna. Odlukom Glavne skupštine društva koja je održana u subotu neto dobit rasporedit će se u zakonske i ostale rezerve te u dividendu. Iznos od 15,9 milijuna kuna rasporedit će se za dividende, što iznosi 12 kuna po dionici, a dioničarima će biti isplaćena do kraja godine, doznaje se u Krašu. U odnosu na 1998. godinu udio Kraša u konditorskoj industriji Hrvatske povećan je 0,6 posto, dok je prihod od prodaje, ukupna imovina te dobit prije oporezivanja povećan 19,1 posto. Istodobno, neto dobit porasla je 20,9 posto, a odnos neto dobiti i vlasničke glavnice povećan je 16,1 posto. Kako su istaknuli u tvrtki, u ovoj godini Kraš planira proizvesti 22.900 tona proizvoda, što je 8,1 posto više nego u prošloj godini. Istodobno, predviđa se i povećanje prodaje za 8,4 posto. Također će se nastaviti sa daljnjim jačanjem tržišnih pozicija vodećih marki proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu. Nastavit će se i sa racionalizacijom svih poslovnih funkcija, što bi trebalo rezultirati redukcijom troškova poslovanja i povećanjem konkurentske sposobnosti Kraša. 15. VTV: DOBIT ZA POKRIĆE GUBITKA IZ PRETHODNIH GODINA Na redovnoj glavnoj skupštini Varaždinskog tržišta vrijednosnica (VTV) usvojena su financijska izvješća i godišnji obračun Društva za 1999. godinu te prijedlog o raspoređivanju dobiti na način da se pet posto rasporedi na zakonske rezerve, a ostatak na smanjenje gubitka iz prethodne godine. Za predsjednika Skupštine Društva ponovno je imenovan Ratko Zadravec. Na skupštini je, među ostalim, razriješena Uprava Društva za poslovnu 1999. godinu. Ujedno su razriješeni dužnosti i svi članovi Nadzornog odbora Društva za prošlu poslovnu godinu i izabrani novi. Prije početka rada Skupštine dodijeljena su priznanja društvima sa najvećim ostvarenim prometom tijekom 1999. godine. Priznanje za prvo mjesto dobilo je društvo za poslovanje s vrijednosnim papirima Erste vrijednosni papiri d.o.o., na drugom je mjestu I.C.F. d.o.o., dok je na trećem mjestu društvo Dalbank vrijednosnice d.o.o. 16. HBOR DOBIO ISTI REJTING KAO I HRVATSKA Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) dobila je od vodećih svjetskih rejting agencija Standard & Poor's i Moody's dugoročni investicijski kreditni rejting BBB- i Baa3, identičan onom kojeg ima i Republika Hrvatska, objavljeno je u petak na konferenciji za novinare u HBOR-u. Dobijanje kreditnog rejtinga značajno je za svaku, a posebno za financijsku ustanovu i banku, jer to znači priznanje njezinom radu, rekao je Anton Kovačev, predsjednik uprave HBOR-a. Napominje kako u slučaju HBOR-a taj rejting potvrđuje i njezinu ulogu državne investicijske banke te jamstva koje država daje za praktički sve obveze HBOR-a. Nažalost, pojedinačna institucija ne može dobiti bolji rejting nego što ga ima Hrvatska, napomenuo je Kovačev. Sadašnji dobiveni rejting, po ocjeni Standard&Poor's i Moody's, nosi i negativni predznak, koji je vezan uz ocjenu rejtinga koji su te dvije agencije dale Hrvatskoj u prošloj godini, pojasnio je Kovačev. Taj, kako se službeno tumači, negativni smjer kretanja rejtinga znači da Standard & Poor's i Moody's očekuju u iduće tri godine moguće smanjenje kreditnog rejtinga za Hrvatsku, odnosno i za HBOR. Predsjednik Uprave HBOR-a smatra da se ta i takva predviđanja "neće ostvariti" posebice zbog mjera koje je dosad poduzela i koje najavljuje nova hrvatska Vlada. Iz HBOR-a su najavili i kako tijekom ove godine (možda početkom srpnja, ali najvjerojatnije u rujnu), planiraju izdati novu emisiju euro obveznica, u visini od 100 milijuna eura, sa minimalnim rokom dospijeća pet godina. Mandat za obavljanje tog posla dodijeljen je američkoj banci CHASE Manhattan. HBOR trenutačno radi i na završetku dokumentacije za cjelokupni program zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala pod nazivom EMTN program (Euro Medium Term Note) u organizaciji Deutsche bank iz Londona. Taj program predstavlja osnovu za pojedinačna izdanja dužničkih vrijednosnih papira u svim predvidivim valuutama u narednih nekoliko godina, a njegova je ukupna vrijednost 500 milijuna eura. 'Program će omogućiti HBOR-u da u puno kraćem roku (jedan do dva tjedna) izda emisiju obveznica, a posjedovanje tog novog produkta - koji je dosad bio rezerviran samo za najbolje financijske institucije - rijetkost je u ovom dijelu Europe, istaknula je Ana Ivančić, direktorica Sektora međunarodnih poslova u HBOR-u. 17. PRORAČUNSKI DEFICIT U PRVA ČETIRI MJESECA 468,7 MIL. KN Ukupni prihodi hrvatskog državnog proračuna u prva četiri mjeseca ove godine iznosili su 14,2 milijarde kuna, odnosno 19,5 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, dok su istodobno ukupni proračunski rashodi iznosili 14,64 milijardi kuna ili 6,3 posto više. Proizlazi da je u prva četiri mjeseca ove godine zabilježen manjak proračuna od 468,7 milijuna kuna, podatci su Ministarstva financija. Travanjski su prihodi proračuna iznosili ukupno 3,042 milijarde kuna ili 13,1 posto manje nego u istom mjesecu 1999. godine. Taj je podbačaj ukupnih prihoda uglavnom posljedica 11,7 posto manjih poreznih prihoda nego u istom mjesecu prošle godine ali i izuzetno malih neporeznih prihoda koji su u promatranom mjesecu iznosili tek 64,2 milijuna kuna (60,9 posto manje nego u travnju 1999.), istaknuli su u Ministarstvu financija. Međugodišnji pad poreznih prihoda bio je najveći kod prihoda od poreza na dobit (48,1 posto) budući je lani u travnju uplaćeno 486,8 milijuna kuna dok je ove godine uplaćeno 252,4 milijuna kuna. Takvo ostvarenje poreza na dobit bilo je i očekivano s obzirom na pad ekonomske aktivnosti u 1999. godini te uslijed visoke stope zaštitne kamate koja iznosi 11,2 posto. Prihodi od poreza na dohodak su iznosili 282,8 milijuna kuna tj. 30 posto manje nego u ožujku, što je posljedica primjene većeg osobnog odbitka (1250 kuna) pri obračunu poreza. Porezom na dodanu vrijednost u travnju je prikupljeno 1,5 milijardi kuna ili 5,2 posto manje u usporedbi s travnjem 1999. godine. Trošarinama je tijekom travnja prikupljeno 452,7 milijuna kuna kao i u lanjskom travnju. Kako su istaknuli u Ministarstvu financija, taj podatak nije zadovoljavajući ukoliko se uzme u obzir da je tijekom prošle godine došlo do dvostrukog povećanja trošarina na duhan i jednokratnog povećanja trošarina na naftne derivate. Rashodi državnog proračuna tijekom travnja iznosili su 3,552 milijardi kuna, što je 0,8 posto manje nego u travnju prošle godine. Pritom je najviše utrošeno na bruto plaće proračunskih korisnika - 1,254 milijardi kuna, ali 6,5 posto manje nego u ožujku (uslijed pet postotnog smanjenja bruto osnovice). Na ostale kupovine dobara i usluga utrošeno je 633,5 milijuna kuna. Subvencije su tijekom travnja iznosile 166,3 milijuna kuna, a tekući transferi 968,25 milijuna kuna. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje transferirano je 145,1 milijuna kuna, a za sredstva dječjeg doplatka 101,3 milijuna kuna. Ukupno je, istaknuli su u Ministarstvu financija, izvanproračunskim fondovima transferirano 817,4 milijuna kuna ili 38,26 posto od planiranog. Ukupni manjak državnog proračuna Republike Hrvatske u travnju je iznosio 509,7 milijuna kuna. Tijekom travnja država se zadužila kod Hrvatske narodne banke u iznosu od 300 milijuna kuna, a u istom mjesecu otplaćeno je 838,5 milijuna kuna glavnice na kredite stranih komercijalnih banaka. 18. STATISTIKA U Hrvatskoj u svibnju 351 tisuća nezaposlenih - Zadnjeg dana svibnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je 351 tisuća nezaposlenih osoba, što je 1,5 posto manje nego u prethodnom mjesecu te 11,4 posto više nego u svibnju prošle godine. U ukupnom broju nezaposlenih osoba u svibnju je 95,8 tisuća osoba ili 27,3 posto tražilo posao prvi put, što je 8,3 posto više nego u isto lanjsko doba. Preostalih 255,2 tisuće osoba imalo je prethodno radno iskustvo. Najveći ih je broj radilo u prerađivačkoj industriji, 68,7 tisuća ili 26,9 posto, zatim u trgovini na veliko i malo, 48,5 tisuća ili 19 posto, hotelima i restoranima 33 tisuće ili 12,9 posto te u građevinarstvu 27,4 tisuće ili 10,7 posto. Tijekom svibnja Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje prijavilo 17,6 tisuća novih osoba, 21,7 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Od toga je 13,6 tisuća imalo prethodno radno iskustvo, a najveći je broj na evidenciju Zavoda došao iz prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposlilo se 12 tisuća osoba, 34,2 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 9,5 tisuća ili 79,5 posto, a najviše ih se zaposlilo u hotelima i restoranima 3,2 tisuće ili 26,9 posto te u prerađivačkoj industriji, 2,3 tisuće ili 18,8 posto. Krajem svibnja u Zavodu je bilo evidentirano 184,3 tisuće nezaposlenih žena, 11,2 posto više nego u svibnju lani. Njihov je udio u evidentiranoj nezaposlenosti u promatranom razdoblju smanjen s 52,6 posto na 52,5 posto. Najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe stare od 20 do 24 godine (20 posto), zatim od 25 do 29 godina (15,3 posto) te od 30 do 34 godine (13 posto). Najveće povećanje od 24,2 posto u odnosu na svibanj lani zabilježeno je u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina), a najmanje u najmalađoj dobnoj skupini (15 do 19 godina) od tri posto. Struktura nezaposlenih po stručnoj spremi nije se promijenila u odnosu na svibanj prošle godine te je udio osoba sa KV i VKV spremom najveći. Njihov je udio porastao s 34,2 posto na 34,6 posto. Najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju osobe s višom (3,1 posto) i visokom stručnom spremom (3,9 posto), što je dugoročna pojava. Evidentirana nezaposlenost povećana je i u svim županijama. Najveći je rast nezaposlenosti zabilježen u Krapinsko- zagorskoj (27,5 posto) i Zagrebačkoj županiji (20,7 posto), a najmanji u Šibensko-kninskoj (4,6 posto) i Dubrovačko- neretvanskoj županiji (4,8 posto). Tijekom svibnja Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje prijavljeno ukupno 15,7 tisuća slobodnih radnih mjesta, 28,2 posto više nego u istom mjesecu lani. Prema izvještajima o zasnivanju radnoga odnosa dostavljenim službama za zapošljavanje, u svibnju je realizirana 10,1 tisuća potreba za radnicima, 26,6 posto više nego u svibnju lani. Broj popunjenih radnih mjesta povećan je za sve kvalifikacijske skupine. Rast industrijske proizvodnje u svibnju 1,1 posto - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u svibnju bila 1,1 posto veća u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, a u razdoblju siječanj-svibanj ove godine uvećana je za 1,4 posto prema istom lanjskom razdoblju. Prema podacima državnog zavoda za statistiku, industrijska je proizvodnja u svibnju u usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom prošle godine veća za 3,5 posto. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, u svibnju je prema istom mjesecu lani najviše porasla proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 7,2 posto. Kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježen je rast proizvodnje od 5,5 posto, a kod trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,2 posto. Pad proizvodnje zabilježen je kod energije, 8,7 posto te kapitalnih proizvoda, za 9,7 posto.U razdoblju od siječnje do kraja svibnja u usporedbi s istim lanjskim razdobljem rast proizvodnje zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda, osim energije i to za 8,4 posto te kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 7,8 posto. Istodobno, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je 1,7 posto, kapitalnih proizvoda 7,6 posto te energije 3,2 posto. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najviše je porasla proizvodnja u prerađivačkoj industriji, 3,3 posto prema svibnju lani te dva posto u odnosu na prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. U djelatnosti rudarstva i vađenja u prvih je pet mjeseci proizvodnja porasla 8,9 posto, dok je kod opskrbe električnom energijom, plinom i vodom zabilježen pad proizvodnje od 3,3 posto. 19. POSEBAN PRILOG Pregled kamatnih stopa banaka i štedionica za lipanj 2000. 1/ Kamatne stope u poslovanju s građanima Kamatne stope na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) banke/štedionice kamatna stopa ----------------------------------------------- Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska banka 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00 Jadranska banka 2,00 Kaptol banka 1,00 Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00-2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 4,00 Podravska banka 1,00-1,50 Požeška banka 3,00-5,00 Privredna banka 1,00 Raiffeissen banka 2,00 Riadria banka 2,00-3,00 Riječka banka 1,50-2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank do 3,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba-Pomorska banka Split 2,00 Štedionica Dora 2,00 ------------------------------------------------ Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,75- 4,25- 4,75- 5,25- 5,75- 6,25- 7,75 8,25 8,75 9,25 9,75 10,25 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 9,80 10,00 10,20 10,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 10,00 - Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-4,0 3-5 4-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 11,00 Istarska banka 8,00 9,00 11,00- 13,00- 13,00- 13,00- 12,50 14,50 14,50 14,50 Istarska kred.banka Umag 8,00 9,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Jadranska banka 7,50 9,50 12,00 14,00 15,00 16,00 Kaptol banka 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 - Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 12,00 Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 Međimurska banka 6,00 11,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 12,00 13,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka 8,25 9,15 10,25 11,25 11,75 12,25 Raiffeisenbank Austria 6,50 8,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Riadria banka 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 13,00 Riječka banka 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 12,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 8,00 9,00 10,00 11,50 12,00 12,50 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 9,50 9,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,50- 9,50- 11,00- 11,50- 12,25- 12,50- 9,00 10,30 11,80 12,30 13,05 13,30 Zagrebačka banka 7,00 8,00 10,00 11,50 12,00 12,50 ZABA-Pomorska banka Split 7,00 8,00 10,00 11,50 12,00 12,50 Štedionica Dora 6,00 9,00 10,00 12,00 12,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,50 1,00 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 2,00 1,75 2,00 0,50 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,50 1,50 2,50 1,50 1,00 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 1,00 1,00 2,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Sisačka banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Slavonska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 0,50 1,00 Splitska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 0,50 1,00 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 ZABA-Pomorska b.Split 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 3,00- 4,25- 5,00- 6,00- - - 5,00 6,50 7,00 8,00 Bank Austria - 2,00- 2,50- 3,25- 3,50- 3,75- 2,75 3,50 4,25 3,75 4,00 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,00 5,00 5,50 7,50 8,00 8,50 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 3-4,5 3,5-5 4-6 5-7 5-7 5-7 Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00 3,50 4,25- 5,50- 5,80 dogovor 5,00 6,10 6,40 Istarska banka 4,00 5,00- - 6,00- 6,00- 7,50- 9,00 10,00 10,00 11,50 Istarska kreditna 3,20- 3,80- 5,10- 5,40- 6,10- 6,10- banka Umag* 5,00 6,10 6,30 6,50 7,50 7,50 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,50 5,00 5,40 7,10 8,00 - Karlovačka banka* 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- 6,25- 6,50- 4,00 5,00 6,00 7,00 7,25 7,50 Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Nava banka* 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do10,00 Partner banka* 4,00 5,00 6,50 8,00 8,00 8,00 Podravska banka 2,50 3,50 6,00 6,50 6,80 7,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka* 2,30- 2,40- 3,40- 4,30- 4,90- 5,40- GORNJA GRANICA KAMATNE STOPE PREMA DOGOVORU Raifeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50- 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,80 6,50 6,80 7,00 7,60 8,60 Riječka banka* 2,70- 3,00- 4,00- 4,70- 5,20- 5,70- 3,50 5,00 5,20 5,60 6,40 7,00 Sisačka banka* 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 2,50 2,75 3,50 4,50 5,00 dogovor Splitska banka* 3,00- 3,50- 4,00- 4,80- 5,30- 5,80- 4,50 5,20 5,70 6,30 6,90 7,30 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,20- 2,40- 2,60- 3,80- 4,25- 4,70- 3,05 4,25 4,70 5,15 5,65 6,15 ZABA-Pomorska 2,20- 2,40- 2,60- 3,80- 4,25- 4,70- banka Split* 3,05 4,25 4,70 5,15 5,65 6,15 Štedionica Dora 3,00 5,00 7,50 10,00 11,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Kamatne stope na oročene USD depozite građana(% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 4,80- 4,75- 6,40- 6,60- - - 5,75 7,00 7,25 8,00 Bank Austria - 2,75- 3,50- 3,75- 4,00- - 3,50 4,25 4,50 4,50 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,00 4,80 5,40 7,40 7,80 8,40 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 4-5,5 4,5-5,5 5-6,5 6-7,5 6-7,5 6-7,5 Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 dogovor Istarska banka 5,00 6,00- - 7,00- 7,50- 8,00- 10,00 11,00 11,50 12,00 Istarska kreditna 5,00- 5,70- 6,10- 6,50- 6,90- 6,90- banka Umag 5,60 6,10 6,50 6,90 7,40 7,40 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,75 7,00 Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do10,00 Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 2,50 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka 4,15- 4,75- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- GORNJA GRANICA KAMATNE STOPE PREMA DOGOVORU Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00- 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 6,35 7,95 8,20 8,65 8,85 9,20 Riječka banka 4,60- 5,00- 5,30- 6,20- 6,70- 7,10- 5,50 7,00 7,20 7,50 8,00 8,50 Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 4,50 4,75 5,00 6,00 6,50 dogovor Splitska banka 3,80- 4,20- 4,60- 6,00- 6,30- 6,50- 5,00 5,50 6,00 7,50 7,80 8,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 5,50- 5,75- 5,75- 4,50 5,25 5,80 6,30 6,55 6,55 Zagrebačka banka 4,50- 4,70- 4,90- 6,10- 6,55- 7,00- 5,35 6,55 7,00 7,45 7,95 8,45 ZABA-Pomorska 4,50- 4,70- 4,90- 6,10- 6,55- 7,00- banka Split 5,35 6,55 7,00 7,45 7,95 8,45 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 2/ Kamatne stope u poslovanju s pravnim osobama Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banke kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,00-6,00 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 1,50-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 Požeška banka 2,00 Privredna banka 1,50 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 1,50 Riječka banka 1,50 Sisačka banka 3,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 1,25 Zaba- Pomorska banka Split 1,25 ----------------------------------------------- Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (%godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovor Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5-8 6-9 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank prema dogovoru Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 prema dogovoru Međimurska banka 6,00 11,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Privredna banka kamatna stopa se izračunava u odnosu na jednomjesečni ZIBOR,a prema roku oročenja Raiffeisenbank Austria 6,00- 6,25- 6,50- 6,75- 6,75- 6,75- 6,75 7,00 7,125 7,25 7,26 7,27 Riadria banka 8,00 8,50 9,00 10,00 - - Riječka banka 8,00 9,50 10,00 11,00 12,00 12,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 10,00 10,00 Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 11,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 9,50 10,50 11,50 11,50 11,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,32 1,32 2,05 1,32 0,95 1,88 Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,09 1,09 1,00 1,09 0,72 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 ZABA-Pomorska b. Split 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Čakovečka banka 6,00 8,00 9,00 Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50* 3,75* 4,00* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno ZABA- Pomorska b.Split kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00* 5,25* 5,50* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno ZABA-Pomorska b.Split kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM