DE-E-INTEGRACIJE-Organizacije/savezi-Obrana NJ 21.VI.-SZ-FEIRA NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG21. VI. 2000.Europska policija za cijeli svijet"'Priča o uspjehu' - puni ponosa su šefovi vlada država EU-a i u portugalskoj Feiri hvalili
svoju zajedničku sigurnosnu politiku jer na tom području nalaze relativno lake odluke. Osim plana o samostalnoj vojnoj politici, pri tomu uvijek dolazi u prvi plan i 'nevojno svladavanje kriza' a time i zanimanje koje za sada u Europi nema baš posebno veliki ugled: policija.Europski čuvari reda - u mnogim zemljama članicama premalo plaćeni, preopterećeni i još na udaru kritike dijelova društva - u vanjskopolitičkom dokumentu o 'Jačanju zajedničke sigurnosne i obrambene politike' postaju čimbenikom 'prvog prioriteta'. Do 2003. Europska unija želi biti kadra uporabiti širom svijeta do pet tisuća policijskih službenika u kriznim regijama. Trebali bi održavati 'elementarni red', sprječavati eskalacije i 'olakšati povratak u mirno, stabilno i održivo stanje'. U roku od 30 dana trebalo bi se moći mobilizirati najmanje tisuću policajaca za takve zahtjevne zadaće, među njima i umirovljene policajce. Odbor u Ministarskom vijeću EU-a i banka podataka već su ustrojeni za taj
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
21. VI. 2000.
Europska policija za cijeli svijet
"'Priča o uspjehu' - puni ponosa su šefovi vlada država EU-a i u
portugalskoj Feiri hvalili svoju zajedničku sigurnosnu politiku
jer na tom području nalaze relativno lake odluke. Osim plana o
samostalnoj vojnoj politici, pri tomu uvijek dolazi u prvi plan i
'nevojno svladavanje kriza' a time i zanimanje koje za sada u Europi
nema baš posebno veliki ugled: policija.
Europski čuvari reda - u mnogim zemljama članicama premalo plaćeni,
preopterećeni i još na udaru kritike dijelova društva - u
vanjskopolitičkom dokumentu o 'Jačanju zajedničke sigurnosne i
obrambene politike' postaju čimbenikom 'prvog prioriteta'. Do
2003. Europska unija želi biti kadra uporabiti širom svijeta do pet
tisuća policijskih službenika u kriznim regijama. Trebali bi
održavati 'elementarni red', sprječavati eskalacije i 'olakšati
povratak u mirno, stabilno i održivo stanje'. U roku od 30 dana
trebalo bi se moći mobilizirati najmanje tisuću policajaca za takve
zahtjevne zadaće, među njima i umirovljene policajce. Odbor u
Ministarskom vijeću EU-a i banka podataka već su ustrojeni za taj
projekt.
Apel Javiera Solane saslušan je dakle i u krugu šefova vlada. Prije
nekoliko je mjeseci vanjskopolitički predstavnik EU-a pred
europskim ministrima unutarnjih poslova i pravosuđa prvi put
formulirao svoju zamisao o europskom policijskom korpusu. Solanina
vizija europskih policajaca koji bi sada trebali brinuti o miru i
redu i u Istočnom Timoru, Guatemali ili El Salvadoru, među
ministrima je najprije naišla na nepovjerenje. Francuski ministar
unutarnjih poslova Jean-Pierre Chevenement držao je da ta
ambiciozna zadaća ne dolikuje 'biću europske policije', koja bi
morala raditi u poznatom socijalnom okružju.
No iskustva na Kosovu smekšala su načelni otpor prema
vanjskopolitičkom konceptu policije. Policajci koji na Balkanu
rade pod mandatom Ujedinjenih naroda, tamo - poslije svršetka rata
- barem drže 'poklopac na loncu u kojem vrije', kako se izrazio
jedan njemački policijski službenik koji djeluje na Kosovu.
No Balkan je i paradni primjer za to da političari ne mogu
jednostavno policajce slati u svijet sa svojim ambicioznim
zadaćama i tamo ih ostaviti same. Bez pravnog sustava koji bi
donekle funkcionirao, bez barem pokušaja uprave koja bi
funkcionirala u kriznim regijama, i najbolja bi policija u tuđini
bila izgubljena.
Toga su u načelu svjesni i europski šefovi vlada. U dokumentu
podijeljenom u Feiri, smioni odgovor glasi: pošaljite iza policije
suce, državne odvjetnike i stručnjake za kažnjavanje! Barem je
retorička dinamika kojom Europska unija želi oštriti svoj
vanjskopolitički profil, golema. Nešto od toga sigurno će dobro
djelovati i na sigurnosnu politiku unutar Europe" - zaključuje
Cornelia Bolesch.