IT-E-integracije IT-12.6.STAMPA IT-UJEDINJAVANJE EUROPE ITALIJALA STAMPA12. VI. 2000.Talijanski projekt za popravljanje Europe "Kaže se da u Italiji nema velikoga interesa za veliku raspravu o budućnosti Europske unije, koja drugdje
(u Berlinu, Parizu, i Londonu) uključuje vlade i stranke, gospodarski svijet i novinare. Kao djelomično opovrgavanje toga u Rimu je predstavljen 'radni dokument' o glavnim temama reforme EU-a (predviđene za kraj godine na skupu na vrhu u Nizzi). Priredila ga je skupina od deset osoba iz diplomacije, sa sveučilišta, industrije, predvođena veleposlanikom Cesidiom Guazzaronijem, bivšim europskim povjerenikom, jednim od naših najvećih stručnjaka za integraciju. Što kaže, što predlaže 'skupina desetorice', u tom dokumentu od 40 stranica? Kaže da je s krajem stoljeća, uoči širenja na istok, na zemlje kandidate s istoka i juga, Europska unija pozvana na jednu odlučnu autokorekciju svojih pravila, kako bi se mogla nadati da će djelovati kao nov i samostalan politički, a ne samo gospodarski, realitet. Daje niz prijedloga za promjene, koje ću pokušati ukratko iznijeti. Redefiniranje Povjerenstva, s jednim članom iz svake zemlje, no s većim ovlastima za predsjednika i njegov 'uži odbor'.
ITALIJA
LA STAMPA
12. VI. 2000.
Talijanski projekt za popravljanje Europe
"Kaže se da u Italiji nema velikoga interesa za veliku raspravu o
budućnosti Europske unije, koja drugdje (u Berlinu, Parizu, i
Londonu) uključuje vlade i stranke, gospodarski svijet i novinare.
Kao djelomično opovrgavanje toga u Rimu je predstavljen 'radni
dokument' o glavnim temama reforme EU-a (predviđene za kraj godine
na skupu na vrhu u Nizzi). Priredila ga je skupina od deset osoba iz
diplomacije, sa sveučilišta, industrije, predvođena
veleposlanikom Cesidiom Guazzaronijem, bivšim europskim
povjerenikom, jednim od naših najvećih stručnjaka za integraciju.
Što kaže, što predlaže 'skupina desetorice', u tom dokumentu od 40
stranica? Kaže da je s krajem stoljeća, uoči širenja na istok, na
zemlje kandidate s istoka i juga, Europska unija pozvana na jednu
odlučnu autokorekciju svojih pravila, kako bi se mogla nadati da će
djelovati kao nov i samostalan politički, a ne samo gospodarski,
realitet. Daje niz prijedloga za promjene, koje ću pokušati ukratko
iznijeti. Redefiniranje Povjerenstva, s jednim članom iz svake
zemlje, no s većim ovlastima za predsjednika i njegov 'uži odbor'.
Proširivanje, kod glasovanja u vijeću ministara EU-a, većinskog
glasovanja, uzimajući u obzir demografsku težinu pojedinih zemalja
i ostavljavajući za jednoglasno glasovanje mali i ograničeni broj
pitanja. Prijelaz sa sadašnjega turnusnog predsjedanja do šest
mjeseci (prekratko) na osamnaest mjeseci, predsjedanje
kolektivnog tipa, no kojega bi koordinirala zemlja s najvećim
stanovništvom. Jačanje uloge europskog parlamenta, no u uskoj vezi
s nacionalnim parlamentima. Potreba da se jednoj skupini zemalja
članica (možebitno trećini od ukupnog broja) dopusti nastaviti, na
svim područjima, uključujući i vanjsku politiku i obranu, prema
užim i bržim oblicima integracije, bez mogućnosti nacionalnih veta
(prirodno, ostavljajući otvorena vrata bilo kome tko bi se u bilo
kojemu trenutku želio pridružiti). Stvaranje ustanove 'za
zaštitu', pored Središnje europske banke, jedinstvene valute kao
pravog i priznatog političkog tijela 'gospodarske vlade'. Na
kraju, sastavljanje (već se provodi) Povelje temeljnih prava
europskih građana koja bi obvezala, osim sadašnjih članica EU-a, i
zemlje kandidate, kako bi se izbjegli novi 'austrijski slučajevi'
(ili 'slučajevi Haider'). (...)", piše Aldo Rizzo.