IT-globalizacija-prosvjedi IT-15.VI.AVVENIRE-PROTIV GLOBALIZACIJE ITALIJAAVVENIRE15. VI. 2000."Prosvjednici probudite se: nalazimo se u dvijetisućitoj!""'Globalizacija zaslužuje da bude osporavana: no ne na provincijalni način ili s
položaja podčinjenosti.' Paolo Sorbi, sociolog, analitičar društvenih sukoba (svojedobno i jedan od protagonista studentskog pokreta) razočarano gleda na prosvjed, koji je bio između folklorističkog i prijetećeg, dvije tisuće prosvjednika iz 'nezavisnih' udruga koji u Bologni prosvjeduju protiv OESS-a.- Što nije u redu s 'novim nezavisnim'?= To što su stari. Paleomarksisti. Prosvjeduju općenito i neodređeno protiv svega za što vjeruju da je 'globalizacija'.- Bologna nije Seattle: ovaj je sjedište Microsofta, a Bologna je središte pokrajine tortellina.= Ne samo da Bologna nije Seattle, nego OESS nije WTO: WTO jest organ globalizacije. OESS je međunarodni skup koji čak može i poslužiti za borbu protiv mondijalizacije. Između 'međunarodnog' i 'globalnog' velika je razlika.- Dakle, Vi ste protiv 'nezavisnih'?
ITALIJA
AVVENIRE
15. VI. 2000.
"Prosvjednici probudite se: nalazimo se u dvijetisućitoj!"
"'Globalizacija zaslužuje da bude osporavana: no ne na
provincijalni način ili s položaja podčinjenosti.' Paolo Sorbi,
sociolog, analitičar društvenih sukoba (svojedobno i jedan od
protagonista studentskog pokreta) razočarano gleda na prosvjed,
koji je bio između folklorističkog i prijetećeg, dvije tisuće
prosvjednika iz 'nezavisnih' udruga koji u Bologni prosvjeduju
protiv OESS-a.
- Što nije u redu s 'novim nezavisnim'?
= To što su stari. Paleomarksisti. Prosvjeduju općenito i
neodređeno protiv svega za što vjeruju da je 'globalizacija'.
- Bologna nije Seattle: ovaj je sjedište Microsofta, a Bologna je
središte pokrajine tortellina.
= Ne samo da Bologna nije Seattle, nego OESS nije WTO: WTO jest organ
globalizacije. OESS je međunarodni skup koji čak može i poslužiti
za borbu protiv mondijalizacije. Između 'međunarodnog' i
'globalnog' velika je razlika.
- Dakle, Vi ste protiv 'nezavisnih'?
= Želim reći: čvrsto prosvjedovanje, pa i javno, protiv
globalizacije čini mi se nužnim. (...) No osporavanje mora biti
kritičko, zrelo. Mora biti na visini suvremenosti.
- Na visini?
= Želim reći: ne može se izići na ulice protiv WTO-a i Microsofta u
ime Chiapasa, zapovjednika Marcosa i s ikonama Che Guevare. Jer
ljudi, prisiljeni birati između SAD-a i Che Guevare, biraju
Microsoft, Coca Colu, suvremenost. Predložena alternativa ne može
biti 'inferiorna' kulturalnoj razini Amerike.
- U kojem smislu?
= Treba ponajprije shvatiti da Amerika obnaša vlast na svijetu. SAD
je novo Rimsko Carstvo. Ne vlada vojnom silom; vlada uvjeravanjima
i manipulacijom idejama.
- Namećući 'vrijednosti' i 'kulturu', vjerojatno preko interneta i
filma?
= Točno. To je kulturalna hegemonija, ne vladanje nad teritorijem.
Nevolja je što neovisne udruge imaju vođe koji su bivši,
preživjeli: poput tog Farine, bivšeg člana skupine 'Lotta
continua', koji vodi centar Leoncavallo. Poznajem ga, on je
ideološki jako nazadan. Uvijek mu kažem: ti si na desnici. Tvoje ne
mondijalizmu podudara se s onime Pina Rautija koji kaže:
mondijalizam je židovska urota. Uostalom postoje i desni
'nezavisni', primjerice 'Organizirani nezaposleni Napulja',
primjerice: žele 'stalno radno mjesto' i glasuju za Alleanzu
Nazionale.
- Društvene udruge nezavisnih nalaze se u neugodnu društvu.
= Moram kazati da nezavisni u Padovi (...) pokušavaju prevladati
provincijalizam i proto-marksizam tipa Trećeg svijeta, stare ideje
'pobune' koje ni ne okrznu globalne vlasti te ostaju podčinjene. To
je put: biti 'protiv' globalizma, sa suvremenijih stajališta od
samih globalista. Izazivati SAD znači prihvatiti izazov na
prostoru na kojem ga ovaj i postavlja: na prostoru suvremenosti.
- Ali kako?
= Put je zacrtan u Evangelum Vitae. Gdje Papa naglašava da problem
nije u prevladavanju 'američke' demokracije (individualizam,
'jedan čovjek jedan glas') nego u njezinu produbljivanju, ponovnom
ustanovljavanju širih prava društvenih subjekata. Ne više samo
individualna rasprava; radi se o tome da se bori kako bi se dao glas
pravima zajednica, ugroženima od većine." Razgovor je vodio
Maurizio Blondet.