FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT-15.VI.AVVENIRE-PROTIV GLOBALIZACIJE

IT-globalizacija-prosvjedi IT-15.VI.AVVENIRE-PROTIV GLOBALIZACIJE ITALIJAAVVENIRE15. VI. 2000."Prosvjednici probudite se: nalazimo se u dvijetisućitoj!""'Globalizacija zaslužuje da bude osporavana: no ne na provincijalni način ili s položaja podčinjenosti.' Paolo Sorbi, sociolog, analitičar društvenih sukoba (svojedobno i jedan od protagonista studentskog pokreta) razočarano gleda na prosvjed, koji je bio između folklorističkog i prijetećeg, dvije tisuće prosvjednika iz 'nezavisnih' udruga koji u Bologni prosvjeduju protiv OESS-a.- Što nije u redu s 'novim nezavisnim'?= To što su stari. Paleomarksisti. Prosvjeduju općenito i neodređeno protiv svega za što vjeruju da je 'globalizacija'.- Bologna nije Seattle: ovaj je sjedište Microsofta, a Bologna je središte pokrajine tortellina.= Ne samo da Bologna nije Seattle, nego OESS nije WTO: WTO jest organ globalizacije. OESS je međunarodni skup koji čak može i poslužiti za borbu protiv mondijalizacije. Između 'međunarodnog' i 'globalnog' velika je razlika.- Dakle, Vi ste protiv 'nezavisnih'?
ITALIJA AVVENIRE 15. VI. 2000. "Prosvjednici probudite se: nalazimo se u dvijetisućitoj!" "'Globalizacija zaslužuje da bude osporavana: no ne na provincijalni način ili s položaja podčinjenosti.' Paolo Sorbi, sociolog, analitičar društvenih sukoba (svojedobno i jedan od protagonista studentskog pokreta) razočarano gleda na prosvjed, koji je bio između folklorističkog i prijetećeg, dvije tisuće prosvjednika iz 'nezavisnih' udruga koji u Bologni prosvjeduju protiv OESS-a. - Što nije u redu s 'novim nezavisnim'? = To što su stari. Paleomarksisti. Prosvjeduju općenito i neodređeno protiv svega za što vjeruju da je 'globalizacija'. - Bologna nije Seattle: ovaj je sjedište Microsofta, a Bologna je središte pokrajine tortellina. = Ne samo da Bologna nije Seattle, nego OESS nije WTO: WTO jest organ globalizacije. OESS je međunarodni skup koji čak može i poslužiti za borbu protiv mondijalizacije. Između 'međunarodnog' i 'globalnog' velika je razlika. - Dakle, Vi ste protiv 'nezavisnih'? = Želim reći: čvrsto prosvjedovanje, pa i javno, protiv globalizacije čini mi se nužnim. (...) No osporavanje mora biti kritičko, zrelo. Mora biti na visini suvremenosti. - Na visini? = Želim reći: ne može se izići na ulice protiv WTO-a i Microsofta u ime Chiapasa, zapovjednika Marcosa i s ikonama Che Guevare. Jer ljudi, prisiljeni birati između SAD-a i Che Guevare, biraju Microsoft, Coca Colu, suvremenost. Predložena alternativa ne može biti 'inferiorna' kulturalnoj razini Amerike. - U kojem smislu? = Treba ponajprije shvatiti da Amerika obnaša vlast na svijetu. SAD je novo Rimsko Carstvo. Ne vlada vojnom silom; vlada uvjeravanjima i manipulacijom idejama. - Namećući 'vrijednosti' i 'kulturu', vjerojatno preko interneta i filma? = Točno. To je kulturalna hegemonija, ne vladanje nad teritorijem. Nevolja je što neovisne udruge imaju vođe koji su bivši, preživjeli: poput tog Farine, bivšeg člana skupine 'Lotta continua', koji vodi centar Leoncavallo. Poznajem ga, on je ideološki jako nazadan. Uvijek mu kažem: ti si na desnici. Tvoje ne mondijalizmu podudara se s onime Pina Rautija koji kaže: mondijalizam je židovska urota. Uostalom postoje i desni 'nezavisni', primjerice 'Organizirani nezaposleni Napulja', primjerice: žele 'stalno radno mjesto' i glasuju za Alleanzu Nazionale. - Društvene udruge nezavisnih nalaze se u neugodnu društvu. = Moram kazati da nezavisni u Padovi (...) pokušavaju prevladati provincijalizam i proto-marksizam tipa Trećeg svijeta, stare ideje 'pobune' koje ni ne okrznu globalne vlasti te ostaju podčinjene. To je put: biti 'protiv' globalizma, sa suvremenijih stajališta od samih globalista. Izazivati SAD znači prihvatiti izazov na prostoru na kojem ga ovaj i postavlja: na prostoru suvremenosti. - Ali kako? = Put je zacrtan u Evangelum Vitae. Gdje Papa naglašava da problem nije u prevladavanju 'američke' demokracije (individualizam, 'jedan čovjek jedan glas') nego u njezinu produbljivanju, ponovnom ustanovljavanju širih prava društvenih subjekata. Ne više samo individualna rasprava; radi se o tome da se bori kako bi se dao glas pravima zajednica, ugroženima od većine." Razgovor je vodio Maurizio Blondet.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙