ZAGREB, 14. lipnja (Hina)- Amnesty International objavio je Godišnji izvještaj za 1999. koji obuhvaća slučajeve kršenja ljudskih prava u 144 zemlje svijeta, a novinarima su ga danas predstavili članovi Izvršnog odbora Amnesty
Internationala Hrvatske. Osim kršenja ljudskih prava u područjima velikih kriza ili masovnih kršenja ljudskih prava, Izvješće obuhvaća i ona za koja su odgovorne vlade, naoružane oporbene skupine i paravojne skupine u tim zemljama.
ZAGREB, 14. lipnja (Hina)- Amnesty International objavio je
Godišnji izvještaj za 1999. koji obuhvaća slučajeve kršenja
ljudskih prava u 144 zemlje svijeta, a novinarima su ga danas
predstavili članovi Izvršnog odbora Amnesty Internationala
Hrvatske. Osim kršenja ljudskih prava u područjima velikih kriza
ili masovnih kršenja ljudskih prava, Izvješće obuhvaća i ona za
koja su odgovorne vlade, naoružane oporbene skupine i paravojne
skupine u tim zemljama. #L#
Izvještaj dokumentira izvansudska smaknuća u 38 zemalja, sudska
smaknuća u 31 zemlji, slučajeve zlostavljanja u 132 zemlje i
"nestanke" u 37 zemalja, no u Amnesty Internationalu vjeruju da su
stvarne brojke i puno veće. Upozoravaju da, dok različite zemlje
poput SAD-a, Kine, Saudijske Arabije, Kolumbije, Turske i Rusije
nastavljaju zanemarivati i kršiti ljudska prava, pojedine vlade i
međunarodna zajednica zatvaraju oči pred položajem žrtava. Diljem
svijeta tisuće ljudi su mučeni, nepravedno zatočeni, uskraćena su
im osnovna ljudska prava, ističu u Amnesty Internationalu.
Ruska vojna ofenziva u Čečeniji i pojačana kampanja zastrašivanja
Čečena dovela je do totalnog nepoštivanja međunarodnih zakona o
ljudskim pravima i humanitarnog prava. Vrhunac srpskog
zlostavljanja Albanaca na Kosovu dosegnut je za vrijeme NATO-ovih
udara, a kršenja ljudskih prava Srba, Roma i ostalih etničkih
manjina na Kosovu zabilježena su i nakon uspostavljanja UN-ove
uprave i dolaska međunarodnih snaga na to područje. Kršenju
ljudskih prava bili su izloženi i izbjeglice i tražitelji azila.
Amnesty International u 1999. zabilježio je usporavanje povratka
hrvatskih Srba i pojave povremenih izgreda i pritisaka na Srbe koji
su ostali u Hrvatskoj. AI upozorava i na pojavu "pristranih
suđenja" za počinjene ratne zločine u slučajevima Šodolovačke
skupine i Pakračka poljana, kao i pritisaka na novinare u svezi
objavljivanja podataka, npr. o bankovnim računima Ankice Tuđman.
AI ukazuje i na slabljenje suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom u
Haagu, te na slučaj iznude priznanja silom kada je preminuo Šefik
Mujkić. Pozitivnim se ocjenjuju napori za pronalaženje nestalih
osoba.
Prema Amnesty Internationalu u protekloj godini jedno od najgorih
kršenja ljudskih prava zbilo se u Sierra Leoneu kada su civili
pogubljivani, ljudima su amputirane ruke i noge, a česte su bile i
otmice, a vladine su pak snage likvidirale tisuće civila u
Burundiju i Kongu. U zemljama Sjeverne i Južne Amerike bilježe se
slučajevi policijske brutalnosti, zlostavljanja zatvorenika.
U Aziji su oružani i međuetnički sukobi uzrokovali smrt tisuća
civila i olakšali kršenje ostalih ljudskih prava, te je zbog toga
dolazilo do mučenja, nestanaka i samovoljnih pritvaranja. U
različitim zemljama srednjeg Istoka također su prisutni slučajevi
mučenja, samovoljnog pritvaranja, smrti u zatvoru i izvansudskim
smaknućima.
(Hina) dm im