LONDON, 14. lipnja (Hina/AFP/Reuters) - Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International u svojem je godišnjem izvješću za 2000. godinu, koje je objavljeno u srijedu, osudila svjetske vlade jer su dopustile da se neki
očiti problemi pretvore u kršenja ljudskih prava katastrofalnih razmjera.
LONDON, 14. lipnja (Hina/AFP/Reuters) - Organizacija za zaštitu
ljudskih prava Amnesty International u svojem je godišnjem
izvješću za 2000. godinu, koje je objavljeno u srijedu, osudila
svjetske vlade jer su dopustile da se neki očiti problemi pretvore u
kršenja ljudskih prava katastrofalnih razmjera.#L#
Organizacija sa sjedištem u Londonu u izvješću naglašava da se
primjeri kršenja ljudskih prava ne odnose samo na "vruća područja",
već da su svakodnevna praksa u većini zemalja.
"Ni jedan slučaj kršenja ljudskih prava posljednjih godina nije bio
nepredvidiv i neizbježan", kaže Amnesty u svojem izvješću.
Pozivajući međunarodnu zajednicu da se u većoj mjeri posveti
prevenciji, organizacija se u izvješću pita iz kojeg razloga vlade
koriste oružanu silu u ime pravde nakon što su već dopustile da
stanje izmakne kontroli.
"Spriječavanje znači da vlade trebaju osuditi kršenja ljudskih
prava u svojim zemljama-saveznicama, kao i kod neprijatelja", kaže
se u izvješću.
Što se tiče zapadne Europe, Amnesty navodi da su tražitelji azila u
zapadnoj Europi bili cilj brutalnih policijskih napada i prisilnih
deportacija koje ponekad završavaju i fatalno.
Organizacija tvrdi da je prikupila takve informacije o lošim
postupcima prema izbjeglicama tijekom 1999. godine u Austriji,
Belgiji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i Švicarskoj.
U brojnim slučajevima policija je izravno maltretirala izbjeglice,
bilo u prihvatnim centrima, bilo tijekom prisilnih deportacija.
Amnesty također optužuje Rusiju za masovna kršenja ljudskih prava
tijekom vojne operacije u Čečeniji i sumnja da je Moskva "željela
kazniti jednu etničku skupinu u cjelini", kaže se u izvješću.
"Jasan prezir ruskih snaga prema međunarodnom humanitarnom pravu i
diskriminacijsko stajalište vlasti koje su uzele Čečeniju za
cilj...očito znači da je vlada krenula u kampanju čiji je cilj
kazniti jednu etničku skupinu u cjelini", ocjenjuje Amnesty.
Organizacija navodi svjedočenja o bombardiranju civila, napade na
bolnice kao i deportacije u logore.
Amnesty osuđuje i naoružane čečenske skupine koje su se civilima
služili kao ljudskim štitovima.
Napadi Srba na Albance na Kosovu također su predmet osude te
organizacije za zaštitu ljudskih prava.
Amnesty osuđuje i činjenicu da je više od 300.000 djece i
adolescenata mlađih od 18 godina širom svijeta umiješano u oružane
sukobe.
Afrički kontinent nudi tragičnu sliku toj fenomena s više od
120.000 djece koja se bore kao vojnici u sukobima u Angoli,
Burundiju, Gvineji-Bisau, Sijera Leoneu, Somaliji i Sudanu.
Novačenje djece ne prakticiraju samo pobunjeničke skupine nego i
vladine snage na afričkom kontinentu, kaže se u izvješću Amnesty
Internationala.
Najkritičniji slučaj je onaj Sijera Leonea s nekoliko tisuća djece
vojnika koji navodno predstavljaju 10 posto pobunjeničkih snaga.
Procjena UN-a da se u Sijera Leoneu bori 5.400 djece i adolescenta
prilično je podcjenjena, smatra Amnesty.
U Aziji, u oružanim i etničkim sukobima prošle je godine poginulo
nekoliko tisuća civila. Amnesty navodi kao primjer Kinu koja je
prošle godine izvršila najočitija kršenja ljudskih prava u
posljednjem desetljeću.
Sjedinjene Države također su se našle na listi Amnesty
Internationala zbog izvršavanja smrtnih kazni nad mlađima od 18
godina. Ukupno, prošle je godine ta zemlja izvršila 98 smrtnih
kazni.
(Hina) maš br