PARIZ, 1. lipnja (Hina/AFP) - Francuska i Njemačka postigle su načelni dogovor o reformama europskih institucija, koji, među inim, predviđa davanje veće težine njemačkom glasu u odlukama Europskog vijeća, piše u četvrtak francuski
dnevnik Le Monde.
PARIZ, 1. lipnja (Hina/AFP) - Francuska i Njemačka postigle su
načelni dogovor o reformama europskih institucija, koji, među
inim, predviđa davanje veće težine njemačkom glasu u odlukama
Europskog vijeća, piše u četvrtak francuski dnevnik Le Monde.#L#
Pozivajući se na njemačke izvore, Le Monde iz Berlina piše da
sporazum još trebaju potvrditi ministri vanjskih poslova dviju
zemalja Joschka Fischer i Hubert Vedrine. Sporazum o glavnim
točkama postignut je prije nekoliko dana tijekom susreta njemačkog
državnog tajnika za europske poslove Christopha Zoepela i njegova
francuskog kolege Pierrea Moskovicia, piše list.
Le Monde piše da je dogovor postignut o različitim pitanjima koje
Francuska namjerava riješiti tijekom svoga predsjedanja Europskom
unijom od 1. srpnja. Ta institucionalna reforma, koja je nužni
preduvjet za proširenje EU-a, odnosi se na četiri ključna pitanja
koja su ostala neriješena tijekom prethodnih pregovora o
Amsterdamskom sporazumu.
Riječ je o novom ponderiranju glasova unutar Vijeća ministara, o
povećanju broja pitanja o kojima će se odlučivati kvalificiranom
većinom, o pojačanoj suradnji te o smanjenju broja članova Europske
komisije. Osim toga, dodaje list, dvije su se zemlje dogovorile i o
broju zastupnika u Europskom parlamentu i o uporabi njemačkog
jezika, ali razlike ostaju oko buduće povelje o temeljnim pravima.
PONDERIRANJE GLASOVA: Francuska je prihvatila da njemački glas
vrijedi više od njezina, talijanskog i britanskog. U predstojećem
razdoblju kada će se sve više odluka donositi kvalificiranom
većinom, Njemačka, s 82 milijuna stanovnika, inzistira da odluke
Vijeća ministara imaju jaču demokratsku legitimaciju. Kako bi se to
postiglo, predloženo je više modela.
GLASOVANJE KVALIFICIRANOM VEĆINOM: Postat će pravilo da se odluke
donose kvalificiranom većinom, odlučivanje konsenzusom postat će
iznimka. Jednoglasno odlučivanje ostalo bi u četiri područja:
odluke za koje je potrebna ratifikacija u nacionalnim
parlamentima, odluke koje imaju ustavni karakter, odluke koje se
tiču obrane te odluke koje bi dovodile do "zastoja" europskih
integracija i dovodile u pitanje acquis communautaire i unutarnje
tržište.
POJAČANA SURADNJA: Francuska i Njemačka ocjenjuju da one zemlje
koje pojačanom suradnjom žele otići dalje u europskim
integracijama u raznim područjima, ne bi trebale biti ometane
pravom veta onih zemalja koje u tome ne žele sudjelovati. Taj veto
mora nestati, uključujući i onaj na području vanjske politike
EUROPSKA KOMISIJA: Broj povjerenika ubuduće bi trebao biti manji od
sadašnjih 20. Svaka zemlja bi predlagala jednog kandidata, a
predsjednik Komisije bi ih birao.
EUROPSKI PARLAMENT: Maksimalan broj zastupnika bio bi 700, svaka
zemlja imala bi pravo na najmanje četiri zastupnika.
NJEMAČKI JEZIK: Francuzi podupiru uporabu njemačkog jezika u
Europskoj uniji, ali engleski i francuski ostaju jedini jezici u
pitanjima vanjske politike i sigurnosti.
(Hina) sv br