DE-FR-E-INTEGRACIJE-Organizacije/savezi NJ 18.V.-DIE WELT-EU, NIJEMCI I FRANCUZI NJEMAČKADIE WELT18. V. 2000.Fischerova vizija na provjeri"U novoj crveno-zelenoj europskoj politici načelni govor ministra vanjskih poslova Fischera ne
bi trebao ostati tek kula u zraku. Berlin će pridodati: na susretu vlada Francuske i Njemačke sutra na večer, obje se strane žele usuglasiti o putu kojim bi Fischerov prijedlog mogao postati konkretnim dijelom već tekućih pregovora o novom sporazumu EU-a. To je u srijedu obznanjeno iz diplomatskoga kruga EU-a.Novi sporazum EU-a trebaju u prosincu zaključiti šefovi država i vlada: za sada je na dnevnom redu ponajprije dioba vlasti između zemalja članica, novo određivanje težine broja glasova u krugu država ('Vijeće'). Uz to se radi o broju povjerenika EU-a i o velikom širenju polja na kojima se u Vijeću može glasovati većinom. Ta je pitanja zadnja reforma sporazuma u Amsterdamu 1996. ostavila otvorenima.Danas na večer žele savezni kancelar Schroeder i ministar vanjskih poslova kod Francuza promicati i više: u novi sporazum EU-a trebala bi se ugraditi neka vrsta vrata kroz koja bi odlučne zemlje idućih
NJEMAČKA
DIE WELT
18. V. 2000.
Fischerova vizija na provjeri
"U novoj crveno-zelenoj europskoj politici načelni govor ministra
vanjskih poslova Fischera ne bi trebao ostati tek kula u zraku.
Berlin će pridodati: na susretu vlada Francuske i Njemačke sutra na
večer, obje se strane žele usuglasiti o putu kojim bi Fischerov
prijedlog mogao postati konkretnim dijelom već tekućih pregovora o
novom sporazumu EU-a. To je u srijedu obznanjeno iz diplomatskoga
kruga EU-a.
Novi sporazum EU-a trebaju u prosincu zaključiti šefovi država i
vlada: za sada je na dnevnom redu ponajprije dioba vlasti između
zemalja članica, novo određivanje težine broja glasova u krugu
država ('Vijeće'). Uz to se radi o broju povjerenika EU-a i o
velikom širenju polja na kojima se u Vijeću može glasovati većinom.
Ta je pitanja zadnja reforma sporazuma u Amsterdamu 1996. ostavila
otvorenima.
Danas na večer žele savezni kancelar Schroeder i ministar vanjskih
poslova kod Francuza promicati i više: u novi sporazum EU-a trebala
bi se ugraditi neka vrsta vrata kroz koja bi odlučne zemlje idućih
godina mogle koračati u smjeru Fischerove 'Europske federacije'.
Konkretno: u sporazumu bi se 15 država članica moglo obvezati da će
do određenog roka početi pregovore o konačnom obliku EU-a. Time bi
bila izrečena politička volja i stvoren pritisak roka koji je u
prošlosti bio nužan za svaki napredak EU-a. Osim toga saveznoj je
vladi očito na umu da još u tekućoj reformi postigne čak i urednu
'federacijsku klauzulu'. Ona bi zemljama koje Fischerove zamisli
žele ostvariti brže od drugih - ali ne moraju, poslužila kao pravna
baza.
Da bi sporazum bio pravovaljan, mogla bi se 'oživjeti' klauzula
koju su države Beneluxa isposlovale u početnoj fazi Europske
zajednice. Po njoj su mogle zadržati svoje tada napredno stajalište
o zajedničkoj politici, iako ostali Europljani još nisu bili tako
daleko. Tijekom godina europsko jedinstvo nadišlo je tu takozvanu
'federacijsku klauzulu', tako da danas više nema nikakvo političko
značenje.
Na susretu u blizini Pariza će predsjednik države Chirac, premijer
Jospin i ministar vanjskih poslova Vedrine još jedanput naglasiti
svoju potporu berlinskom prodoru. 'Bit će to signal svima koji
misle da njemačko-francuski motor zapinje', rečeno je u vladinim
krugovima. Fischerov govor ionako je tijesno usklađen s Parizom,a
odlučujući poticaj dao mu je francuski ministar vanjskih poslova
Vedrine početkom godine u razgovoru u četiri oka.
Također se očekuje da Berlin i Pariz u petak poduzmu dugo očekivani
zajednički potez za aktualnu reformu sporazuma EU-a: diplomati EU-
a ambiciozne zahtjeve za proširenje većinskih odluka drže
vjerojatnima. Oni slove kao okretna i uporišna točka neposredne
budućnosti EU-a. Bez većinskih odluka kao pravila, EU bi uz brzo
rastući broj članova utonuo u nesposobnost za djelovanje.
Za francusku vladu to je i zadnja prigoda za zajednički katalog
zahtjeva s Nijemcima. 1. srpnja preuzimaju predsjedavanje EU-om na
pola godine i tada će biti manje ili više prisiljeni na neutralno
vođenje poslova i pregovora. 'Tada više neće biti nikakvih
zajedničkih papira s Parizom', rečeno je u Bruxellesu" - izvješćuje
Nikolaus Blome.