STABILIZIRANI NOVČANI TOKOVI

STABILIZIRANI NOVČANI TOKOVI Visoke stope rasta novčanih primitaka od 10,6 posto i izdataka od 10,2 posto u ovogodišnjem ožujku, te 19 posto odnosno 15,7 posto u veljači, ublažile su negativan utjecaj novčanih tokova u Hrvatskoj s početka godine i stabilizirale ih na razini prosječnih kretanja u prošloj godini. Takvu ocjenu u Zavodu za platni promet (ZAP) temelje i na podatku da su u prva tri mjeseca ove godine novčani primici poduzetnika-trgovačkih društava iznosili 81 milijardu kuna tj. nominalno 2,5 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, a izdaci 81,2 milijarde kuna odnosno 1,9 posto više. Usprkos tomu, pojačana mjesečna dinamika u ožujku i veljači 2000. nije podigla kumulativnu stopu rasta iznad kretanja indeksa cijena na malo, pa su primici u usporedbi s onima u prvom tromjesečju prošle godine, realno manji za 2,2 posto, a izdaci za 2,8 posto. U ZAP-u napominju kako je negativni trend kretanja novčanih tokova zabilježen u prva tri ovogodišnja mjeseca u usporedbi s istim razdobljem 1999. zabilježen u četiri djelatnosti od njih deset. Riječ je o djelatnosti hotela i restorana gdje su primici bili manji 10,8 posto, a izdaci 11,5 posto dok su u građevinarstvu primici bili manji 7,1 posto a izdaci 9,4 posto. U djelatnostima poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama primici su bili manji šest posto, a izdaci 6,1 posto dok su u poljoprivredi, lovu i uslugama povezanim s njima primici bili manji 3,8 posto a izdaci 3,4 posto. U najzastupljenijoj djelatnosti - trgovini, koja ostvaruje više od trećine primitaka i izdataka svih poduzetnika, novčani su primici porasli nominalno 2,4 posto, a izdaci 2,2 posto. Za 3,9 posto povećani su i novčani primici u prerađivačkoj industriji, na koju se u strukturi ukupnih primitaka poduzetnika odnosi 28,8 posto. Najviše stope rasta u prva tri mjeseca ove godine prema istom razdoblju lani, zabilježene su u području rudarstva i vađenju ruda, u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, u kojima su primici i izdaci nominalno porasli između 6,6 i 15,6 posto. Stopa kretanja ukupnih primitaka poduzetnika od siječnja do ožujka ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine bila je malo ubrzanija od stope kretanja ukupnih izdataka. No, promatra li se po pojedinim vrstama, postoje razlike u dinamici, navode u ZAP-u. Na primitke iz redovitog poslovanja koji ulaze u ukupan prihod odnosilo se čak 88 posto od ukupnih primitaka. Budući da su prihodi iz redovite djelatnosti primarno rezultat gospodarskih aktivnosti i rasta cijena, lagani oporavak u realnom sektoru gospodarstva utjecao njihovo povećanje za pet posto. Vrlo visoka stopa rasta zabilježena je kod sredstava primljenih iz proračuna i fondova, a kod svih ostalih vrsta primitaka zamijećeno je smanjenje, i to od 17 posto kod ostalih primitaka do 0,7 posto kod povrata plasmana i drugih sredstava. U strukturi izdataka porasla su plaćanja za materijal, robu i usluge (na koje se u strukturi izdataka odnosi najveći dio - 50,3 milijarde kuna), izdatke za javnu potrošnju (8,2 milijardi kuna) te za isplaćene neto plaće (4,5 milijardi kuna). Kod tih vrsta izdataka, dinamika je ubrzanija u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci ZAP-a. Za razliku od toga, povrati kredita i pozajmica (2,5 milijardi kuna) te plasmani vlastitih sredstava (659 milijuna kuna) i ostali izdaci (14,9 milijardi kuna) smanjeni su u strukturi izdataka prema stanju u prva tri mjeseca prošle godine, a dinamika je tih izdataka usporenija prema onoj u prošloj godini.