ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - U Hrvatskoj je čak 23,2 posto stanova bez kupaonice, a bez zahoda 18,6 posto stanova. Govore to podatci Državnog zavoda za statistiku po kojima je u 1998. godini od ukupno 1.633.430 stanova u Hrvatskoj
zahod imalo 1.330.303 stana (znači bez njega je 303.127), a kupaonicu 1.254.581 stan (bez nje 387.849).
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - U Hrvatskoj je čak 23,2 posto stanova
bez kupaonice, a bez zahoda 18,6 posto stanova. Govore to podatci
Državnog zavoda za statistiku po kojima je u 1998. godini od ukupno
1.633.430 stanova u Hrvatskoj zahod imalo 1.330.303 stana (znači
bez njega je 303.127), a kupaonicu 1.254.581 stan (bez nje
387.849).#L#
Kvaliteta stanovanja ipak se bitno poboljšava uzmu li se u obzir
samo stanovi u gradovima u kojima je nešto više od polovice, točnije
56,1 posto svih stanova. Naime, od 916.764 gradskih stanova zahod
je imalo 877.014, a kupaonicu 834.930 stanova. Prema tome, bez
zahoda je bilo 4,4 posto stanova (39.750), a bez kupaonice 8,9 posto
(81.834).
Podatci pak o opremljenosti instalacijama, izuzme li se centralno
grijanje, ne govore o tako velikoj razlici o kvaliteti stanovanja
na selu ili gradu. Električnu energiju ima 98,7 posto svih stanova
(99,2 posto u gradovima), vodovod 86,9 posto (u gradovima 96,8
posto), dok centralno grijanje ima ukupno 25,3 posto svih stanova,
a 35,5 posto u gradovima.
Podatci o stambenom fondu za 1998. godinu procjene su Državnog
zavoda za statistiku. Statistički podatci daju se za tri prošla
popisa stanovništva (1971., 1981. i 1991.), a nakon toga izračun
stambenog fonda čine podaci kojima se dodaje broj novoizgrađenih
stanova, a oduzima broj srušenih ili onih koji su prenamijenjeni u
nestambeni prostor. Za izračun u obzir uzimaju samo stanovi
namijenjeni stalnom stanovanju (nastanjeni i nenastanjeni), a ne
stanovi za odmor jer se oni smatraju potencijalnim fondom.
Statističari napominju da su u izračunima moguće i pogreške, dok će
se odstupanje od stvarnog stanja moći preciznije utvrditi tek
idućim popisom.
Prema statističkim podacima od posljednjeg popisa 1991., kada je u
Hrvatskoj bilo 1.586.015 stanova, ukupan je broj stanova do kraja
1998. porastao za 2,99 posto. Više ja pak novih stanova u gradovima,
gdje je broj od 885.980 iz 1991. povećan na 916.764 kraja 1998., ili
za 3,47 posto.
Prema statistici, Hrvati najčešće žive u dvosobnim stanovima.
Takvih je, naime, više od trećine ukupnog broja, odnosno 35,1 posto
(573.807), dok je u gradovima njihov udio još i veći - 38,1 posto
(349.283). Približan je u ukupnom broju i u gradovima udio
trosobnih stanova (27,5, odnosno 27 posto), a slijede potom
jednosobni i garsonjere (14,9, odnosno 17,2 posto u gradovima).
Najmanje je pak većih stanova, a njihov je udio veći u izvangradskim
naseljima. Tako je u Hrvatskoj ukupno 13 posto četverosobnih
stanova, dok u gradovima njihov udio pada na 10,6 posto. U ukupnom
stambenom fondu udio peterosobnih stanova je 9,4 posto. No, u
gradovima taj udio pada na tek 6,9 posto, odnosno njihov je broj
(62.135) gotovo 2,5 puta manji od broja jednosobnih (157.828).
Statistika, inače, stan definira kao građevinsku cjelinu
namijenjenu stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s
pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, kupaonica, zahod ili
sl.) ili bez pomoćnih prostorija, a može imati jedan ili više
posebnih ulaza sa stubišta, ili izravno s ulice ili dvorišta.
(Hina) bn ds