BDP 20,2 MILIJARDE DOLARA

BDP 20,2 MILIJARDE DOLARA Nakon realnog pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,3 posto lani, u Hrvatskoj se ove godine očekuje rast BDP-a od najmanje 2 posto. Tome u prilog ide podatak da je u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju sa rastom od 1,6 posto, prekinut niz pada BDP-a iz prethodna četiri tromjesečja. S obzirom na povećanje industrijske proizvodnje u prvom ovogodišnjem kartalu za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, može se očekivati pozitivna stopa rasta BDP-a u prvom tromjesečju ove godine. Doduše, podaci statistike upozoravaju da se u travnju industrijska proizvodnja ponovno usporava, što je osjetno smanjilo taj postotak povećanja pa je ukupno u prva četiri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja bila za 1,5 posto veća u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Inače, nominalni hravatski bruto domaći proizvod (u tekućim cijenama) iznosio je u 1999. godini 143,5 milijardi kuna, procjena je Državnog zavoda za statistiku. Koristeći prosječni godišnji tečaj američkog dolara u prošloj godini (1 USD = 7,11244 kuna), nominalni BDP u prošloj je godini, izražen u USD, iznosio 20,2 milijarde dolara. Ta je vrijednost nominalnog BDP-a otprilike na razini iz 1997., a manja nego u 1998., kada je BDP iznosio 21,8 milijardi dolara. Uz pretpostavku da Hrvatska ima oko 4,5 milijuna stanovnika, BDP po stanovniku iznosio je u prošloj godini nešto manje od 4.500 dolara, navode iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (u publikaciji Gospodarska kretanja). Realni je pak BDP lani bio 0,3 posto manji nego u godini prije, čime je prekinuto višegodišnje razdoblje (1994. do 1998.) u kojem je realni BDP bilježio pozitivne godišnje stope rasta. Ohrabruje podatak o porastu realnog BDP-a od 1,6 posto u posljednjem tromjesečju prošle godine u usporedbi s istim razdobljem 1998. To je., nakon trećeg tromjesečja 1998., prvi kvartal u kojem je ostvarena pozitivna stopa rasta, i time prekinut pad realnog BDP-a iz prethodna četiri tromjesečja (u zadnjem kvartalu 1998. pad za 4,2 posto, u prvom prošlogodišnjem tromjesečju 1,5 posto, drugom 0,6 posto te trećem 0,8 posto). Smanjenje bruto domaćeg proizvoda u prošloj je godini uzrokovano smanjenjem osobne potrošnje od 3 posto, smanjenjem investicija u fiksni kapital od 5,9 posto kao i blagim padom izvoza robe i usluga 0,2 posto te državne potrošnje 0,1 posto. Analitičari Hrvatske narodne banke (u svibanjskom Biltenu HNB-a) napominju kako je svojim smanjenjem od od 3,9 posto uvoz robe i usluga dao pozitivan doprinos kretanju BDP-a. Zbog velikog udjela u strukturi BDP-a osobna potrošnja i uvoz roba i usluga presudno su odredili stopu promjene BDP-a. Analize pak kretanja realne bruto dodane vrijednosti po područjima (Nacionalne klasifikacije djelatnosti) pokazuju pozitivne stope u poljoprivredi i šumarstvu za 1,7 posto, industriji 1,2 posto, financijskom posredovanju i poslovanju nekretninama 1,8 posto i u javnom sektoru 2,7 posto. Istodobno negativne stope prošle su godine zabilježene u građevinarstvu sa padom od 7,7 posto, hotelim i restoranima 4,4 posto, trgovini 4,2 posto i u djelatnosti prijevoza 3,4 posto.