REVIZIJA PROGRAMA I UDŽBENIKA

ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - "Revizija povijesnih programa i udžbenika između znanosti i ideologije" naziv je okruglog stola koji je danas održan u Zagrebu u organizaciji Akademije odgojnih znanosti. #L# U uvodnom izlaganju voditelj okruglog stola Ante Bežen je istaknuo da je cilj skupa na temelju dosadašnjeg stanja u praksi s udžbenicima povijesti i brojnim raspravama o tom pitanju steći uvjete za konačnu reviziju udžbenika povijesti u osnovnim i srednjim školama kako bi se uklonili ideološki predznaci iz nastave povijesti. Po Beženovim riječima došlo je vrijeme da se znanost, odnosno povijest i historiografija odvoje od politike, odnosno da ne budu u službi politike. Takvo razmišljanje i praksa jamstvo su i pravog odgoja i obrazovanja, a sve to moći će se postići jedino konsenzusom, ustvrdio je Bežen. Predsjednik Povjerenstva Ministarstva prosvjete za ocjenu aktualnih školskih udžbenika Nikša Stančić je ponovio kako je u nastavku održavanja Prvoga hrvatskog kongresa povjesničara u početku svibnja bio izvrgnut brojnim napadima zbog rada toga povjerenstva. Odbacivši sve te prozivke i napade, rekao je da je na čelu ekipe za koju smatra da je stručna i domoljubna. Ivo Goldstein je kazao kako je Hrvatska u ovome stoljeću prošla pet režima i dodao da ni jedan od njih nije promijenio povijest kao znanost, nego je mijenjano polje političke propagande. Naglasio je kako je sadašnje vrijeme promjene političke vlasti u Hrvatskoj pogodovalo struci, odnosno da su okolnosti za povijest kao struku potpuno otvorene. Zalaže se da se politika koja ima snagu i moć ukloni iz struke, pozivajući da se pruočavaju povijesna zbivanja u potpunosti, što smatra zahtjevom našega stoljeća i vremena. Ive Mažuran se zauzima za znanstveno istraživanje povijesti te predlaže da se znanost općenito, pa tako i povijesna, oslobodi politike. Dodao je da je hrvatska povijest puna neistina i poluistina koje se uporno ponavljaju, ustvrdišvi kako smo narod koji premalo pozna vlastitu povijest. Spomenuo je da u proteklih 80 godina, od vremena uglednog povjesničara Ferde Šišića, nije ništa pošteno učinjeno u pravom proučavanju hrvatske povijesti, potkrjepljujući to činjenicom da se vrlo malo rabe i ne čitaju povijesni izvori. Na okruglom stolu, koji je često prerastao u raspravu, sudjelovali su i Agneza Szabo, Damir Agičić, Ivan Ivas, Branislava Baranović, Ivan Biondić i drugi. (Hina) ta mc