ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Donacijom 200 knjiga o srednjovjekovnoj prošlosti Dalmacije, izraelski mediavelist prof. Maren Frejdenberg pružio je Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku vrijednu pomoć i doprinos
osnutku Instituta za sefardsku povijest i kulturu, rečeno je u ponedjeljak u ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu.
ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Donacijom 200 knjiga o
srednjovjekovnoj prošlosti Dalmacije, izraelski mediavelist
prof. Maren Frejdenberg pružio je Međunarodnom središtu hrvatskih
sveučilišta u Dubrovniku vrijednu pomoć i doprinos osnutku
Instituta za sefardsku povijest i kulturu, rečeno je u ponedjeljak
u ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu.#L#
Donaciju je u ruke rektora Sveučilišta u Zagrebu Branka Jerena
uručio pomoćnik ministra vanjskih poslova Mislav Kukoč koji je
podsjetio na Frejdenbergovu "izrazitu naklonost prema hrvatskom
narodu".
"Za najtežih razaranja Dubrovnika (Frajdenberg) je izraelskoj
javnosti osvjetljavao hrvatsku poziciju" prosvjedujući protiv
velikosrpske agresije, rekao je Kukoč, dok je rektor Jeren kazao
kako je "riječ o 200 knjiga, ali briljanata".
Rođen u Moskvi 1924., Frejdenberg je 50-tih godina počeo proučavati
srednji vijek u Hrvatskoj i povijest dalmatinskih gradova. Godine
1996. objavio je knjigu "Dalmatinski gradovi u XIII. i XIV.
stoljeću", a prije dvije godine djelo "Židovi na Balkanu".
Bio je zgrožen kulturocidom u što se osvjedočio kao sudionik
znanstvenog skupa u Dubrovniku, podsjetila je direktorica
Međunarodnog središta Hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku Ivana
Burđelez, kazavši kako je 1991. u tome gradu izgorjela sveučilišna
zgrada s 30.000 knjiga.
Dubrovački je centar apelirao na kolege iz cijelog svijeta moleći
pomoć kako bi oformio Judaicu - biblioteku koja će poslužiti
budućim istraživačima. Odazvali su se Španjolci ali i znanstvenici
drugih zemalja, no ovih 200 knjiga predstavlja "prvu veliku
donaciju", podsjetila je Burđelez.
Sefardi, južnoeuropski Židovi, prognani krajem 15. stoljeća iz
Španjolske, raselili su se po zemljama Mediterana (sjever Afrike,
Turska, Izrael) a u balkanskim zemljama od Jadrana do Crnog mora.
Brojna se zajednica nastanila u Bosni.
Nažalost, nedovoljno su proučavani i u našoj i svjetskoj
historiografiji. No u hrvatskim arhivima (u Dubrovniku, Splitu i
Zadru) još su brojni neistraženi dokumenata o Židovima u Hrvatskoj
i cijelom Mediteranu dok dubrovačka Sinagoga čuva neprocjenjivo
bogatstvo religioznih predmeta. Sve su to preduvjeti za osnutak
Muzeja Judaike, koji bi bio drugi po vrijednosti u Europi poslije
Praga. Institut za sefardsku povijest i kulturu bio bi jedini takve
vrste u jugoistočnoj Europi.
Pet stoljeća sefardske kulture vrijedno je proučavanja u povijesti
židovske ali i hrvatske kulture, podsjetila je Burđelez kazavši
kako su Sefardi ostavili znatnog traga u gospodarskoj i kulturnoj
povijesti Hrvatske.
Frajdenberg je bio jedan od sudionika I. simpozija u Dubrovniku
(1986.) na temu "Društvena i kulturna povijest Židova na istočnoj
jadranskoj obali". Ovogodišnji, treći po redu skup (od 28. do 30.
kolovoza u Dubrovniku) bavit će se poviješću 17. stoljeća, no
poseban blok bit će posvećen i Drugom svjetskom ratu i Holokaustu.
(Hina) rt br