FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

UMRLA ARHITEKTICA ZOJA DUMENGJIĆ

ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Posljednji velikan hrvatske moderne - arhitektica Zoja Dumengjić preminula je jučer u Zagrebu u 96. godini, priopćilo je danas Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA). Zoja Dumengjić bila je prva žena diplomirani arhitekt Tehničkoga fakulteta u Zagrebu, a od kasnih 20-tih godina pa sve do sredine 70-tih godina i jedna od glavnih nositeljica modernističkih i funkcionalističkih načela u arhitekturi.
ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Posljednji velikan hrvatske moderne - arhitektica Zoja Dumengjić preminula je jučer u Zagrebu u 96. godini, priopćilo je danas Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA). Zoja Dumengjić bila je prva žena diplomirani arhitekt Tehničkoga fakulteta u Zagrebu, a od kasnih 20-tih godina pa sve do sredine 70- tih godina i jedna od glavnih nositeljica modernističkih i funkcionalističkih načela u arhitekturi.#L# Zoja Dumengjić rođena je u Odessi 13. prosinca 1904. kao kći ruskoga gnerela Petra Nepenina. Poslije Oktobarske revolucije napustila je Ukrajinu, a u Zagreb je došla 1923., gdje je upisala arhitekturu na Tehničkome fakultetu koju je 1927. i diplomirala kod profesora Ehrlicha i Šena. Nakon završetka studija, od 1928. do 1930. radi u atelijeru arhitekta Ignjata Fischera, graditelja niza vrijednih secesijskih zgrada u Zagrebu. Godine 1930./31. projektirala je i modernističku zgradu Pod zidom 6. Kasnije je često radila s arhitekrima Selimirom Dumengjićem, Zvonimirom Vrkljanom i Đorđem Kiverom. Zdravstvenu arhitekturu Zoja Dumengjić inaugurirala je kao dio profesije. Projektirala je niz zdravstvenih ustanova i bolnica, među kojma je i Škola sestara pomoćnica na Mlinarskoj cesti u Zagrebu iz 1938. - nacjelovitije i najzrelije djelo koje je projektirala prije Drugoga svjetskog rata. Godine 1935. izvela je paviljon zagrebačke Bolnice za zarazne bolesti na Mirogojskoj cesti koji je 1938. objavljen u tada vodećemu pariškom časopisu "L'architecture d'aujoud'hui" što je u to vrijeme bilo i veliko međunarodno priznanje. Među djelima koja je ostvarila nakon Drugoga svjetskog rata su i Bolnica u Biogradu (1946.), Bolnica za TBC u Novom Marofu (1948.), Dječja bolnica za TBC na Strmcu kraj Nove Gradiške (1949.), Opća bolnica u Splitu (1951.-1975.), Medicinski centar u Sisku (1953.) Medicinski centar u Karlovcu - Odjel za TBC (1960.), Opća bolnica u Ogulinu (1975.) te Medicinski centar u Koprivnici (1975). Zoja Dumegjić projektirala je i nekoliko domova zdravlja u Zagrebu te Kutini kao i Zavod za zaštitu zdravlja na Mirogojskoj cesti (1954.) te Centar za psihoterapiju (1960.) i Centar za ginekološki karcinom Petrova u Zagrebu. Poslije Drugoga svjetskog rata radila je i kao projektant Ministarstva narodnoga zdravlja te načelnik Odjela za izgradnju zdravstvenih ustanova, a od od 1954. do 1977. bila je direktor i glavni projektant biroa "Dumengjić". Godine 1979. dobila je nagradu "Viktor Kovačić" za životno djelo, a 1995. laureat je nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo s područja arhitekture. Ispraćaj Zoje Dumengjić bit će 16. svibnja u 11,20 sati na u Krematoriju na zagrebačkome Mirogoju. (Hina) pp/ip mc

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙