ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter otvorena je večeras u Zagrebu, na Vrhovcu 38. Zbirka sadrži veliki broj djela znamenitog hrvatskog arhitekta i teoretičara arhitekture i oblikovanja, kipara
i slikara Vjenceslava Rihtera. Donacija Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter Gradu Zagrebu odlukom Gradskog poglavarstva dana je 1997. na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti.
ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade
Kareš-Richter otvorena je večeras u Zagrebu, na Vrhovcu 38.
Zbirka sadrži veliki broj djela znamenitog hrvatskog arhitekta i
teoretičara arhitekture i oblikovanja, kipara i slikara
Vjenceslava Rihtera. Donacija Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-
Richter Gradu Zagrebu odlukom Gradskog poglavarstva dana je 1997.
na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti. #L#
U zbirci su brojna djela iz vremena u kojima je autor aktivno
djelovao, a koju je zajedno s kućom donirao Zagrebu kako bi postala
mjestom izlaganja i daljnjeg prikupljanja. Zbirka je zamišljena
kao specifičan izložbeni prostor, čija je jedna od temeljnih zadaća
ostvariti istraživački centar suvremene umjetnosti druge polovice
20. stoljeća.
Zbirka se nalazi u vili koju je sam autor od 1957. nekoliko puta
adaptirao izradivši projekte i uredivši je prema svojem stilu
arhitekture i potrebama života i rada. Gornji je kat stambeni dio, a
prizemlje je prilagođeno izložbenome prostoru. U zatvorenom dijelu
zbirka ima 300, a na otvorenome 1200 četvornih metara. Sama vila
okružena je parkom koji je zamišljen kao budući park skulptura.
Richter (rođen 1917.) jedan je od osnivača grupe EXAT 51
Eksperimentalni atelier), koja je u hrvatsku umjetnost unijela
potpuno nov odnos prema umjetnosti i oblikovanju.
Zbirka Richter, pripala je Muzeju suvremene umjetnosti jer je riječ
o Muzeju koji je već desetljećima međunarodni centar za
konstruktivnu umjetnost, kazao je na svečanom otvorenju voditelj
zbirke Marijan Susovski. Susovski ističe da je Richterova djela
teško razvrstati prema uvriježenim likovnim podjelama, odnosno
odrediti je li neka slika samo slika ili slika i skulptura, odnosno
grafika. Pojedina djela, primjerice, "Prostorna slika" može
istovremeno biti slika, skulptura i arhitektura.
(Hina) ta sšh