FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 9. V. DS:PRVIH STO DANA HR.VLADE

AT-HR-VLADA-POLITIKA-IZBORI-Izbori-Političke stranke-Vlada-Politika AU 9. V. DS:PRVIH STO DANA HR.VLADE AUSTRIJADER STANDARD9. V. 2000.Koalicija osvojila i Zagreb"Točno u vrijeme svođenja bilance prvih stotinu dana vladavine, stranke vladajuće hrvatske koalicije slave još jednu pobjedu: na izborima za zagrebačku gradsku skupštinu osvojile su zajedno više od 80 posto glasova. Nekada premoćna režimska stranka HDZ, koju je vodio pokojni predsjednik Franjo Tuđman, osvojila je 11,6 a Demokratski centar, stranka HDZ-ovih otpadnika pod vodstvom bivšeg ministra vanjskih poslova Mate Granića, 6,7 posto glasova.Status najjače stranke osvojili su socijaldemokrati pod vodstvom novog premijera Ivice Račana ali su, mjereno po očekivanjima, zabilježili relativno slab rezultat od 21 posto osvojenih glasova. Drugo mjesto osvojila je Hrvatska narodna stranka s 19 posto glasova, ostvarivši time najbolji izborni rezultat nakon svog osnivanja. HNS, koja je stekla reputaciju stranke centra, profitirala je očito od popularnosti svoga nekadašnjeg čelnog predsjednika Stipe Mesića, sadašnjega hrvatskog predsjednika.Izbori su bili nužni zato što su svi zastupnici vladajućih stranaka u zagrebačkoj gradskoj skupštini vratili svoje mandate. (...)
AUSTRIJA DER STANDARD 9. V. 2000. Koalicija osvojila i Zagreb "Točno u vrijeme svođenja bilance prvih stotinu dana vladavine, stranke vladajuće hrvatske koalicije slave još jednu pobjedu: na izborima za zagrebačku gradsku skupštinu osvojile su zajedno više od 80 posto glasova. Nekada premoćna režimska stranka HDZ, koju je vodio pokojni predsjednik Franjo Tuđman, osvojila je 11,6 a Demokratski centar, stranka HDZ-ovih otpadnika pod vodstvom bivšeg ministra vanjskih poslova Mate Granića, 6,7 posto glasova. Status najjače stranke osvojili su socijaldemokrati pod vodstvom novog premijera Ivice Račana ali su, mjereno po očekivanjima, zabilježili relativno slab rezultat od 21 posto osvojenih glasova. Drugo mjesto osvojila je Hrvatska narodna stranka s 19 posto glasova, ostvarivši time najbolji izborni rezultat nakon svog osnivanja. HNS, koja je stekla reputaciju stranke centra, profitirala je očito od popularnosti svoga nekadašnjeg čelnog predsjednika Stipe Mesića, sadašnjega hrvatskog predsjednika. Izbori su bili nužni zato što su svi zastupnici vladajućih stranaka u zagrebačkoj gradskoj skupštini vratili svoje mandate. (...) Još nije jasno tko bi trebao postati gradonačelnikom glavnog grada Hrvatske. Pravo na predlaganje kandidata pripada socijaldemokratima kao vjerojatno najjačoj stranci. No, opća je ocjena da je njezin kandidat Milan Bandić previše slab te da zbog hercegovačkog podrijetla nailazi na odbijanje. Naime, iz Hercegovine, bosanske regije u zaleđu Jadrana, potječe posebno velik broj profitera Tuđmanova režima. Najpoznatiji kandidat za gradonačelnika Zagreba jest socijalliberal Dražen Budiša, koji je u veljači ove godine poražen u izbornom natjecanju s Mesićem za položaj hrvatskoga predsjednika. Na stranačkom saboru, održanom tijekom vikenda uoči izbora za zagrebačku gradsku skupštinu - riječ je o prvom saboru HDZ-a nakon Tuđmanove smrti - HDZ, koji je smijenjen na općim izborima, ali još ima većinu u brojnim općinskim i županijskim skupštinama, izabrao je novo stranačko vodstvo. Za predsjednika izabran je 46-godišnji Ivo Sanader. Na glasovanju obilježenom borbenom atmosferom, nekadašnji pomoćnik ministra vanjskih poslova, navodno pripadnik umjerene struje, odnio je jasnu pobjedu nad dva desno usmjerena konkurenta. U razgovoru za list Sanader je svoj izbor na dužnost predsjednika HDZ-a proglasio 'očitovanjem pripadnosti političkom centru' i 'jamstvom' demokratske i proeuropske orijentacije nove oporbe. Na desnom rubu političkog spektra ističe se organizacija ratnih veterana, koja prosvjeduje protiv suradnje hrvatske vlade sa sudom UN za ratne zločince i protiv povratka Srba", ističe na kraju izvješća Norbert Mappes-Niediek. Isti novinar objavljuje i kratak osvrt na bilancu prvih stotinu nove hrvatske vlade: "Bilanca prvih stotinu dana nove hrvatske vlade zapravo je dvoznačna. Aktiva obuhvaća u navratima uspješnu sanaciju proračuna i bolno smanjenje raskošnih državnih izdataka. Hrvatska valuta kuna ostala je stabilna unatoč suprotnim očekivanjima a njezina je vrijednost prema njemačkoj marki čak i porasla. Slavko Linić, potpredsjednik hrvatske vlade zadužen za gospodarstvo, ne namjerava više tolerirati financijsku potporu iscrpljenim poduzećima. U zatvoru se trenutno nalaze samo dva bivša vlastodršca, optužena za korupciju: nekadašnji ministar turizma Ivan Herak i profiter u procesu privatizacije Miroslav Kutle. U većini slučajeva najavljena revizija slučajeva prijevare u procesu privatizacije svodi se u praksi na dodatne pregovore o cijeni poduzeća. Česti su prigovori da kadrovske smjene u ministarstvima manje imaju karakter smjene korumpiranih službenika, a više karakter uhljebljivanja članova novih vladajućih stranaka po složenom razmjernom ključu. Na državnoj televiziji, nekoć poslušnici režima koja je ipak u prvom redu bila obilježena neprofesionalizmom, nema naznaka poboljšanja. Strani se ulagači žale da se još ništa nije promijenilo nabolje kada je riječ o njihovu položaju. Odnedavno se od inozemnih manadžera koji na nekoliko godina dolaze u Hrvatsku, traži čak i da plate porez na 40% vrijednosti osobnog domaćinstva. Još je manji napredak postignut u procesu europske integracije; ipak, EU je podigao svoje diplomatsko predstavništvo na višu razinu. U sljedećih stotinu dana Hrvatska bi po riječima premijera Ivice Račana trebala dobiti mogućnost pristupa 'Partnerstvu za mir'. Dvoznačnu bilancu svode i hrvatski Srbi oko čijih se prava stari režim sukobljavao s međunarodnom zajednicom. Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj, ističe da se raspoloženje 'jako poboljšalo' u prilog povratku protjeranih Srba. No, nedostaju instrumenti za istinsku realizaciju tog raspoloženja, napominje Pupovac. Po nekim procjenama, Hrvatsku je u razdoblju od 1991. napustilo 500 tisuća Srba, od toga samo njih 200 tisuća u kolovozu 1995. g., kada je hrvatska vojska ponovno zauzela krajinu. Sada treba u prvom redu poraditi na povratu napuštene imovine, obnovi razorenih kuća i otvaranju radnih mjesta, napominje Pupovac. Razočaran je što je koalicija pretprošlog tjedna bez rasprave ukinula određena manjinska prava Srba", prenosi na kraju izvješća Norbert Mappes-Niediek.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙