LJUBLJANA, 3. svibnja (Hina) - Slovenija je nakon tri izborna kruga u parlamentu u srijedu popodne konačno dobila mandatara za sastav prijelazne vlade koja bi državu trebala voditi do jesenskih parlamentarnih izbora.
LJUBLJANA, 3. svibnja (Hina) - Slovenija je nakon tri izborna kruga
u parlamentu u srijedu popodne konačno dobila mandatara za sastav
prijelazne vlade koja bi državu trebala voditi do jesenskih
parlamentarnih izbora.#L#
Mišljenja o tome da li je izborom 57-godišnjeg ekonomista i
donedavnog visokog službenika Interameričke razvojne banke dr.
Andreja Bajuka riješena politička kriza ili će se ona u idućim
mjesecima nastaviti ipak su podijeljena.
Bajuk u idućih 14 dana mora parlamentu dostaviti popis ministarskih
kandidata, no vodeće stranke lijevog centra već su izjavile da
takvu vladu neće podržati i da bi njezino formiranje i dalje bilo
samo gubljenje političke energije pred predstojeće parlamentarne
izbore.
"Današnji izbor nije bio dobar za državu i to će potvrditi idući
dani i tjedni", izjavio je nakon objave rezultata predsjednik
Udružene liste socijalnih demokrata (ZLSD) Borut Pahor, najavivši
da će njegova stranka, jednako kao i Nacionalna stranka (SNS), te
Stranka demokratskih umirovljenika (Desus), glasovati protiv
ministara koje Bajuk bude predložio i da u prijelaznu vladu ne misle
ulaziti.
I predsjednik zastupničkog kluba Liberalnih demokrata (LDS)
dosadašnjeg premijera Janeza Drnovšeka otklonio je mogućnost
ulaska svoje vlade u prijelaznu vladu iako je Bajuk najavio da će
ministre birati "po stručnosti i poštenju" bez političkih
preduvjeta. "Bolje bi rješenje bilo prijevremeni izbori, a ako
netko od naših ministara u sadašnjoj vladi odluči ostati bit će to
njegova individualna a ne stranačka odluka", izjavio je
predsjednik zastupničkog kluba Tone Anderlič.
Stranke desnog centra koje su Bajuka i kandidirale izrazile su
zadovoljstvo odlukom parlamenta u trećem krugu, ocijenivši kako je
sada otvoren i manevarski prostor za donošenje novih izbornih
pravila za iduće parlamentarne izbore, što i dalje ostaje u
pozadini neslaganja između desnice koja se zauzima za većinski
izborni sustav i ljevice koja je za zadržavanje sadašnjeg
razmjernog modela.
Predsjednik SLS+SKD Pučke stranke Franc Zagožen izrazio je
zadovoljstvo odlukom parlamenta, a na pitanje bi li u prijelaznu
vladu mogli ući i liberalni demokrati izrazio je sumnju da bi se oni
na to mogli odlučiti s obziroim da su bili protiv Bajukove
kandidature i za što skorije izbore. Ukoliko ne bude moguće
formirati prijelaznu vladu na široj stranačkoj osnosi, onda će to
biti vlada dviju stranaka. SLS+SKD Pučke stranke i
Socijaldemokrata, ocijenio je Zagožen.
Slovenski predsjednik Milan Kučan u srijedu još nije komentirao
Bajukov izbor za mandatara nove vlade kojim je, po općoj ocjeni
slovenskih analitičara, okončano 8-godišnje razdoblje u kojem su
odlučujuću političku ulogu u Sloveniji vodili Drnovšekovi
liberalni demokrati.
Poznato je međutim da je Kučan u dva ranija kruga odbio ponuditi
svog mandatara i da se zalagao za prijevremene izbore koji bi dali
mogućnost da se buduća vlada formira na osnovi volje birača.
Predsjednik Kučan iznio je u pismu parlamentu pred glasovanje u
srijedu kako smatra da bi eventualna vlada koju bi formirale
stranke desnog centra morala imati svojevrstan ograničeni mandat,
to jest da bi sve bitne i strateške odluke morala prepustiti budućoj
vladi, što su te stranke u parlamentarnoj raspravi ocijenile
njegovom pristranošću u korist stranaka ljevice.
Te su stranke kao jedan od glavnih Bajukovih nedostataka u svojim
parlamentarnim replikama navele da je riječ o čovjeku s malo
osjećaja za politički realitet u Sloveniji.
Bajuk je naime rođen u Ljubljani 1943. godine, ali je domovinu s
roditeljima, ekonomsko-političkim emigrantima, napustio već
1945. Školovao se u Argentini i u SAD, gdje je ostvario solidnu
karijeru financijskog stručnjaka najprije u Svjetskoj banci, a
onda u Interameričkoj banci u čijem je europskom odjelu u Parizu
radio od 1994. godine do nedavnog umirovljenja na vlastitu želju.
U svom je programu inače kao glavne ciljeve naveo potrebu
liberalizacije ekonomskog života u Sloveniji, davanjem impulsa
slobodnom poduzetništvu i prekidom prakse subvencioniranja
velikih poduzeća, što je ocijenio reliktom planskog gospodarstva
iz prošlosti.
Uz to, Bajuk naglašava potrebu spajanja elemenata socijalne države
i tržišnog gospodarstva, veću društvenu solidarnost, ali posebno -
jačanje pravne države, skraćenje vremena potrebnog za donošenje
sudskih odluka, efikasniju mogućnost naplate potraživanja,
stimuliranje znanja i novih tehnologija.
Na planu vanjske politike kao glavni cilj buduće vlade Bajuk je
naveo potrebu dinamiziranja u približavanju Europskoj uniji,
uvođenje europskih pravila u ekonomski život i naglasak na
očuvanju Slovenije kao "suverene države u srcu Europe".
U odnosu sa susjednim državama najavio je da će one u njegovoj
budućoj vladi dobiti sugovornika na kojega se "mogu osloniti".
Prilikom prvog nastupa pred parlamentom prošlog tjedna Bajuk je
rekao da će se u slučaju izbora na mjesto predsjednika vlade
nastojati što prije susresti s hrvatskim premijerom Ivicom
Račanom, a kao glavnu temu tih razgovora naveo je traženje
obostrano prihvatljivih rješenja za pitanje Piranskog zaljeva.
(Hina) fl dh