ŠV 9.5.NZZ:BA IZBORI-PROTURJEČNOSTI

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 9. V. 2000. Bosanska politika: čardak ni na nebu ni na zemlji "Općinski izbori, održani u Bosni prije četiri tjedna, pružili su povoda za proturječna tumačenja. Neki promatrači govorili su o porazu nacionalista, a neki su pak zaključili da premoć nacionalista nije narušena. Netom objavljeni konačni rezultati pružaju neodređenu sliku. Gledano u cjelini, birači su ponovno glasovali za 'nacionalnu' orijentaciju - većina njih i za nacionalističku: Bošnjaci (Muslimani) za bošnjačke stranke, Hrvati za hrvatske, Srbi za srpske. Ni na netom završenim izborima nisu izišli iz geta svojih etničkih skupina; prava multietnička stranka i dalje ne postoji. Unatoč tomu, u sva tri dijela stanovništva pojavio se trend u smjeru većeg stupnja pluralizma, pojačani otklon od uvijek istih 'čvrstorukaša' i priklanjanje umjerenim strankama. Jako zapaženi tračak svjetla na posljednjim lokalnim izborima relativno je dobar rezultat bošnjačkih socijaldemokrata pod vodstvom Zlatka Lagumdžije. U glavnom gradu Sarajevu socijaldemokrati su - uz potporu Zapada - porazili nacionalističke vlastodršce, a isti rezultat postigli su i u svojoj utvrdi Tuzli i u Goraždu. Vjerojatno će sastaviti lokalnu vladu u 20 općina. No, premoćna - usprkos suprotnoj retorici - nacionalistička Stranka demokratske akcije pod vodstvom Alije Izetbegovića ipak je uspjela obraniti svoju poziciju u većini mjesta - primjer su istočni dio Mostara i Bugojno. U pojedinim je mjestima uspjeh zabilježila i Silajdžićeva Stranka za Bosnu i Hercegovinu, koju ne treba ubrajati među umjerene političke snage. Među bosanskohercegovačkim Hrvatima ponovno je vodeću poziciju izborila Hrvatska demokratska zajednica - primjer je zapadni dio Mostara, Jajce i Stolac. No, politički preokret u Hrvatskoj prouzročio je interne borbe među pojedinim stranačkim strujama a možda će uslijediti i podjela. Usprkos potpori Zapada, Nova hrvatska inicijativa Krešimira Zubaka ponovno nije uspjela pridobiti većinu glasova Hrvata. No, među hrvatskim biračima zabilježena je raširena pojava neizlaska na izbore. Takvo ponašanje protumačeno je kao znak prosvjeda, upućen vladajućim lokalnim moćnicima. No, u pojedinim su općinama upravo ti moćnici proveli bojkot izbora - to posebno vrijedi za Žepče i Gornji Vakuf - vjerojatno smatrajući da se vladati može i odvojeno od demokratskih institucija. Istodobno se upravo u Širokom Brijegu, utvrdi takozvane hercegovačke mafije, naziru naznake cjepkanja hrvatske stranačke scene. Ta je pojava već izričito zamjetna u republici srpskoj. U glavnom gradu Banjoj Luci, ali i u zapadnom dijelu srpskog entiteta općenito Dodikova stranka nezavisnih socijaldemokrata uspjela je obraniti svoju poziciju - uz potporu Zapada. Uz nezavisne socijaldemokrate etablirala se i Stranka demokratskog prosperiteta pod vodstvom Mladena Ivančića koji je procijenjen kao relativno umjereni političar. Srpska narodna stranka nekadašnje nacionalistkinje, odnedavno pripadnice umjerene struje Biljane Plavšić ostvarila je prilično loš rezultat. Najjača politička stranka i dalje je Srpska demokratska stranka, koja je u mjestima u istočnoj Bosni poput Višegrada i Foče (Srbinja) obranila svoju dominantnu poziciju, iako je njezin ozloglašeni vođa Radovan Karadžić već odavno nestao s javne scene. No, čak je i u tom dijelu Bosne prevlast nacionalista slabija nego u razdoblju neposredno nakon završetka rata - apsolutnu većinu imaju u još samo 16 općina. Zapadni diplomati mogu uspjehom smatrati miran tijek lokalnih izbora, održanih 8. travnja. Svi su mogli sudjelovati na izborima, uključujući izbjeglice i prognanike, ali odaziv birača nije bio pretjerano visok: iznosio je ukupno 70 posto, a među Hrvatima 40 posto. Umjerene snage nisu uspjele postići veći uspjeh čak ni više od četiri godine nakon sklapanja Daytonskog sporazuma. Pritom se ne može reći da je uzrok izostalog značajnijeg uspjeha manjkava potpora umjerenim političarima i nedostatno slabljenje tvrdolinijaša. Primjerice, OESS, koji je i ovaj puta bio nadležan za nadzor predizborne borbe i za provedbu izbora, isključio je Srpsku radikalnu stranku iz izbornog natjecanja, baš kao i čitav niz kandidata različitih stranaka. U Mostaru je operacijom mirovnih snaga zaplijenjen odašiljač hrvatske televizije. Ni čelni političar bosanskih Srba Momčilo Krajišnik zacijelo nije slučajno uhićen i priveden sudu UN-a za ratne zločince nekoliko dana uoči samih izbora. Nacionalističke su snage i dalje najjača politička struja u Bosni i mali su izgledi da će skupštinski izbori, koji će biti održani ove jeseni, išta promijeniti. U tom je kontekstu visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch nedavno upozorio da broj vojnika NATO-ove postrojbe ne bi trebalo dodatno smanjivati ispod sadašnjih 20 tisuća. Za zaštitu zapadne politike prema Bosni nužna je dostatna vojna nazočnost, izjavio je Petritsch. Prioriteti te politike su reforma privrede, povratak izbjeglica i jačanje političkih institucija", zaključuje na kraju izvješća Andres Wysling.