AT 13. IV.KZ: REG. PAKET ZA BLIŽE EU?

-Strana pomoć-Politika AUSTRIJA KLEINE ZEITUNG 13. IV. 2000. "Uteg" za Hrvatsku "Nakon smrti utemeljitelja države Franje Tuđmana, Hrvati su izabrali lijevo orijentiranu vladu pod vodstvom reformiranih komunista. Nova koalicija prima čestitke Zapada kao na tekućoj vrpci. Bruxelleska vlada želi da Hrvatska posluži kao primjer na Balkanu. U međuvremenu su članice EU na sastanku na vrhu u Lissabonu kreirale novu 'platformu za Balkan'. Kako bi nagradili 'demokratski preokret' u Hrvatskoj, Javier Solana i Christopher Patten predstavili su 'platformu' u Zagrebu. Ona u detaljima izgleda ovako: EU nudi državama nastalim nakon raspada bivše Jugoslavije jednostranu liberalizaciju trgovine: primjerice, ukidanje carina na koje Hrvati ne moraju uzvratiti istom mjerom. No, hrvatska privreda nalazi se u katastrofalno lošem stanju. Hrvatska ima 360 tisuća nezaposlenih, 120 tisuća ljudi radi a ne prima plaću, oko 250 tisuća zarađuje manje od 2000 šilinga mjesečno. Industrijska je proizvodnja zamrla i postavlja se pitanje koje bi proizvode Hrvatska uopće mogla izvoziti u EU. Drugi stup 'platforme EU za Balkan' jest 'sporazum o stabilnosti i pridruženom statusu', koji EU nudi svim državama na području bivše Jugoslavije. To znači da devet država treba prethodno međusobno sklopiti sporazume i uspostaviti veze. O tempu njihova međusobnog povezivanja ovisit će zatim i tempo njihova približavanja EU. Zapadni diplomati pokušavaju regionalni paket ili 'daytonizaciju' - povezivanje s Bosnom, Srbijom ili Crnom Gorom - učiniti što primamljivijima za Hrvate te izjavljuju da 'sporazum o stabilnosti i pridruženom statusu' nudi one prednosti, koje su već odobrene Slovačkoj ili Rumunjskoj kao kandidatima za EU. Istodobno Zagrebu nije obećano ništa u vezi s pristupom EU. Naprotiv, Javier Solana čak je izričito izjavio da će u EU ući 'sve države na području bivše Jugoslavije ili nijedna od njih'. Stanovništvo Hrvatske bez ikakvih problema prihvaća sve što mu poput litanije navode kao 'uvjete EU' - povratak izbjeglica, slobodu medija, demokratizaciju, suradnju s haaškim sudom. No, činjenicu da će se naći u istoj skupini sa Srbijom, Bosnom, Makedonijom ili Albanijom - takav pristup EU naziva 'regionalnim paketom' - većina Hrvata smatra 'utegom'. 'Ne možemo čekati da Srbija postane zrela za ulazak u Europu', izjavljuju ljudi u Hrvatskoj. U međuvremenu postaje sve jasnije da europska 'platforma za Balkan' dobrim dijelom nosi na sebi i američki pečat. Osiromašene balkanske države gotovo su posve nezanimljive kao trgovački partneri ali ipak čine potrošačko tržište od preko 60 milijuna ljudi - a taj faktor ni u kom slučaju ne treba podcijeniti u dobu globalizacije. SAD su nezadovoljne dosadašnjom pasivnošću Europljana u procesu stabilizacije Balkana i potiču ih na aktivniji pristup. Zato je nova platforma EU za Balkan utemeljena na spomenutoj regionalnoj kompromisnoj formuli koja se više oslanja na pakt za stabilnost, čiji su Amerikanci sponzor, a manje uzima u obzir proširenje EU na istok. Hrvati to počinju osjećati i na vlastitoj koži, pri čemu valja napomenuti da je među prosječnim stanovništvom u Hrvatskoj oduševljenje EU-om uvijek bilo veće nego u Srbiji ili Bosni. Trenutačno im preostaje tek priprema hrvatske privrede za ulazak u Europu. Na toj se razini Hrvatska mora suočiti s visokim stopom nezaposlenosti i sniženjem plaća. Općenito gledano, startne su pozicije loše. Budu li se stvari povoljno razvijale, Hrvatska će za pet godina doseći razinu od 1990. a najranije za 10 godina i polovicu prosječnog društvenog brutto proizvoda u EU", zaključuje Alexander Oršić.