FR-LE MONDE 15.4.GLASILA U SRBIJI

FRANCUSKA LE MONDE 15. IV. 2000. Srbijanski režim povećava pritisak na neovisna glasila "Fizičko zastrašivanje, samovoljni procesi, gospodarski pritisci. Više no ikad, jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević ne bira način kako bi zastrašio neovisna glasila nekoliko mjeseci prije općinskih izbora. 'Odnosi između vlasti i glasila uvijek su bili napeti, no otkako je prihvaćen zakon o obavješćivanju Š27. X. 1998.Ć, ušli smo u novo razdoblje. Rijetko je sloboda mišljenja bila ovako ugrožena', kaže Ivan Vejvoda, izvršni direktor srpske podružnice zaklade Soros. Prvi su pucnjevi ispaljeni na tisak. Tako su se vitrine kioska brzo prorijedile. Od deset državnih listova s općim temama koliko ih je bilo prije nešto više od godinu dana, danas su ostala samo tri: Danas, Glas i Blic. Drugi su nestali nakon sudskih progona. Od listopada 1998. vlada i njezini pristaše pokrenuli su pedesetak sudskih parnica. 'Sve su tužbe, osim jedne iznimke, završile osudom direktora listova nakon montiranih sudskih postupaka', upozorava Biljana Kovačević-Vuca, predsjednica Odbora jugoslavenskih odvjetnika za ljudska prava. Ukupan iznos svih kazna iznosi petsto tisuća eura, što je pravo bogatstvo u usporedbi s prosječnom plaćom (oko dvadeset eura) i s pojedinačnom cijenom novina (0,15 eura). Dvije trećine tužba temelji se na zakonu o obavješćivanju koji, za razliku od jugoslavenskog običajnog prava, obvezuje optuženog da dokaže nedužnost u roku od dvadeset i četiri sata nakon pojavljivanja na sudu. 'Ovdje pravosuđe nije neovisno. Prije samog suđenja, čim dobijemo poziv znamo, prema članku zakona za koji nas se optužuje, da ćemo platiti najveću moguću kaznu predviđenu zakonom', kaže Grujica Spasović, direktor 'Danasa', najozbiljnijeg srpskog neovisnog dnevnika koji je osuđivan više puta. Glavna oporbena televizijska postaja Studio B odlučio je u ponedjeljak 10. travnja da se više neće odazivati na pozive pravosudnih tijela. Druga glasila sada ne žele plaćati kazne koje trebaju uplatiti u državnu blagajnu četrdeset i osam sati nakon donošenja presude. 'Zakon o obavješćivanju protivi se Ustavu i krši europske standarde na području slobode mišljenja', zaključuje odvjetnik, stručnjak za prava glasila, Branislav Živković. Novine nisu odgovorne samo za rad svojih novinara kada je riječ o kleveti i dostojanstvu osobe - 'pojmovi koji se tumače svojevoljno' , ističe g. Živković - već i za tekstove koje preuzimaju. 'Novine Vranjske', područni list osuđen je zbog poticanja rasne mržnje (protiv Srba) jer je preuzeo izvješće Helsinškog odbora za ljudska prava u kojemu se upozorava na težak položaj Albanaca na jugu Srbije. 'Nogometna utakmica može za nas biti pogibeljna. Ako navedemo rezultat kakav je bio u času završetka utakmice, a on se, zbog nekog razloga, poništi, mogu nas optužiti zbog lažnog obavješćivanja', zaključuje direktor 'Danasa'. Osim represivnoga pravnog arsenala koji primjenju suci poslušni vlasti, država raspolaže i drugim oružjem. 'Ona stvara umjetnu nestašicu novinskog papira na čiju proizvodnju ima monopol preko tvrtke Matroz', upozorava Gordana Suša, predsjednica Udruge neovisnih novinara Srbije. 'Od siječnja 2000. uvoz papira obavlja se prema strogim licencama dodijeljenim osobama bliskim vladi', dodaje. Elektronska glasila (radio, televizija) trpe pak zbog pravnih nejasnoća i proturječnih odredaba u svezi s odobrenjem licencija za emitiranje. 'Kada bi i htjela, glasila ne bi mogla raditi u skladu sa zakonom', tvrdi Ivan Vejvoda iz Soroseve zaklade za otvoreno društvo. (...) No medijski krajolik u Srbiji ima više od petsto novina, državnih i lokalnih radijskih i televizijskih postaja. To je tradicija protiv koje su se vlasti, čini se, odlučile boriti. 'Slobodan Milošević vlada podupirući točke sukoba: Crnu Goru, sveučilišta, gospodarstvo, glasila', primjećuje Ivan Vejvoda. 'Pitanje je dokle može ići a da se ne izloži učinku bumeranga. Je li represija dokaz njegove slabosti ili njegove neranjivosti? Hoće li ugušiti glasila ili im samo želi dati do znanja kako ovise o njegovoj dobroj volji?', pita se. U ponedjeljak je prvi put (nova) optužba Studija B izazvala zajednički odgovor direktora glavnih srpskih glasila i oporbenih vođa. U Kraljevu, na jugu Srbije, stanovnici su desetak dana prosvjedovali zbog samovoljnog zatvaranja lokalne televizije. Vlasti su popustile pred njihovim zahtjevima. U ponedjeljak 10. travnja, zbog sličnog je razloga u Nišu (jug) na ulice izišlo deset tisuća ljudi. Zahtjevi sada premašuju granice obrane slobode mišljenja. Sve više Srba sada traži veću demokratizaciju zemlje koja je dnevice izložena samovolji vlasti", izvješćuje Christophe Chatelot.