ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Najodgovorniji ljudi Crkve u Hrvata, za koje nije isključeno da imaju iscrpne informacije o djelovanju tajne policije i njezine doušničke mreže u samoj našoj Crkvi za vrijeme komunističkog režima, danas
zbog te činjenice nemaju razloga posebno problematizirati ta pitanja ili posebno sankcionirati uhvaćene u doušničku mrežu, piše u zaključku redakcijskog komentara najnovijeg broja Glasa Koncila "Crkva u doušničkoj mreži".
ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Najodgovorniji ljudi Crkve u Hrvata, za
koje nije isključeno da imaju iscrpne informacije o djelovanju
tajne policije i njezine doušničke mreže u samoj našoj Crkvi za
vrijeme komunističkog režima, danas zbog te činjenice nemaju
razloga posebno problematizirati ta pitanja ili posebno
sankcionirati uhvaćene u doušničku mrežu, piše u zaključku
redakcijskog komentara najnovijeg broja Glasa Koncila "Crkva u
doušničkoj mreži".#L#
Osvrćući se na novinske napise o internom dokumentu o
rekonstrukciji Službe državne sigurnosti SRH od 1980. do 30.
svibnja 1990., Glas Koncila napominje kako Crkva "nije imala tajna
koje bi tajna policija mogla provaliti i postići kakav uspjeh".
"Crkva je u to olovno doba samim svojim opstankom bila nesavladivi
bedem obrane ljudskog dostojanstva, prava na slobodno uvjerenje i
mišljenje, obrane dostojanstva u onoj državi potlačenoga hrvatskog
naroda", piše list.
"Oni uhvaćeni u doušničku mrežu tajne policije iz kleričkih redova,
koji su obično bili žrtve jer su bili uhvaćeni u nekoj svojoj
ljudskoj slabosti, već su zacijelo dovoljno kažnjeni strahovanjem
hoće li se otkriti to njihovo nečasno djelovanje", napominje Glas
Koncila.
"No, da ti ljudi iz kleričkih redova, kojima bi danas trebalo
oprostiti, pogotovo ako nitko zbog njihova nečasnog djelovanja
nije morao posebno trpjeti, nisu bili izdajice koji bi zaslužili
prezir i kaznu, već je davno isticao pokojni zagrebački pomoćni
biskup Đuro Kokša," podsjeća katolički tjednik Glas Koncila i
dodaje kako je on "tvrdio da je takva nečasna kolaboracija
svećenika ili redovnika bila moguća samo pod uvjetom da im je tajna
služba dopuštala da od njihova cjelokupnog djelovanja 80 posto bude
časno crkveno djelovanje, a ostatak se dijelio tako da je 10 posto
njihova ukupnog djelovanja bilo činjenje onoga što su tajni agenti
tražili, a preostalih 10 posto nečinjenje onoga što su agenti
tražili da se ne čini", piše Glas Koncila u broju od 14. svibnja.
(Hina) pp mc