ŠV 6.V.NZZ: EU - SURADNJA S NATO-OM

tika ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 6. V. 2000. Živost u obrambenoj politici EU "Na neformalnom sastanku u Furnasu na Azorima ministri vanjskih poslova članica EU razgovarat će, između ostalog, i o Balkanu. U kontekstu međuvladine konferencije koja još tapka na mjestu, portugalski domaćin, ministar vanjskih poslova Gama, predložio je u pozivnici kolegicama i kolegama i pokretanje dugoročne načelne rasprave o budućnosti veće a time nužno i heterogenije Europske unije. Tema međuvladine konferencije su hitne institucionalne prilagodbe, vezane uz proces širenja EU na istok. Jedna od tema razgovora u Furnasu bit će i europska obrambena politika. U toj je sferi politike zavladala živost nakon što su Francuzi donekle ublažili početni otpor uključivanju NATO-a (a time i Amerikanaca) već u početni stadij rasprava, prihvativši praktično- realniji stav svojih europskih partnera. Na temelju francusko- britanskog dokumenta izrađeni su proceduralni prijedlozi o pragmatičnom pristupu EU dogovorima s NATO-om i njegovim europskim članicama izvan okvira EU o budućoj sigurnosno-političkoj suradnji. Summit, održan u prosincu prošle godine u Helsinkiju, dao je portugalskom predsjedateljstvu u EU mandat da do sastanka Europskog vijeća u Portu u lipnju 2000. pripremi odgovarajući konzultacijski mehanizam. U okviru tražene 'autonomne' ovlasti EU da u određenim situacijama reagira na međunarodne krize vlastitim vojnim sredstvima trebalo bi biti izbjegnuto nepotrebno udvostručavanje na relaciji EU i NATO i osigurana politička i operativna koherentnost te dvije - kao što je naglašeno u jednom dokumentu predsjedateljstva EU - 'ravnopravne' organizacije, što pretpostavlja potpunu transparentnost. Predložene su četiri miješane ad-hoc radne skupine. Prva će se pozabaviti praktičnim pitanjima interne sigurnosti u bilateralnim odnosima kao što su telefonske veze, zaštićene od prisluškivanja, pristup dokumentima i ostalo. Druga skupina raspravljat će o metodama rada, vezanim uz suradnju u pitanjima planiranja. Stručnjaci za sigurnosnu politiku smatraju apsolutno odlučujućim da izrada vojnih planova u NATO-u i EU slijedi ista načela. Treća skupina razvijat će metode rada za oslanjanje EU na NATO-ove resurse, a četvrta će skupina razmotriti moguće trajne oblike suradnje. Rezultati tih metodoloških priprema trebali bi za vrijeme francuskog predsjedanja EU u drugoj polovici 2000. biti uključeni u konkretni politički okvirni sporazum EU i NATO-a. Europskim partnerima u NATO-u, koji nisu članovi EU, europska zajednica namjerava ponuditi dva oblika konzultacija. S jedne će se strane 15 članica EU sastajati s 13 kandidata plus Norveška i Island. Manja bi pak formacija trebala okupiti 15 članica EU i onih šest država koje su članice NATO-a ali ne i EU. Taj bi dijalog trebao biti vođen redovito, najmanje dva puta u pola godine, po potrebi i češće i na različitim razinama. Tek će budućnost pokazati hoće li time biti ispunjen zahtjev spomenutih šest zemalja - a posebno Turske - da kao lojalne europske članice NATO-a blisko i od samog početka budu uključene u izradu planova i provedbu budućih sigurnosnopolitičkih operacija EU", napominje na kraju članka Raul Lautenschuetz.