FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 4.5.SZ:NJEMAČKOJ TREBAJU STUČNJACI

DE-DOSELJAVANJE-GOSPODARSTVO-SOCIJALNA_SKRB-Zapošljavanje-Demografija-Umirovljenici-Gospodarstvo/poslovanje/financije NJ 4.5.SZ:NJEMAČKOJ TREBAJU STUČNJACI NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG4. V. 2000.Privlačenje elite"Ovog će ljeta u Njemačku stići prvi inozemni računalni stručnjaci s posebnom dozvolom boravka. Green card (zelenu kartu, dozvolu za privremeni boravak - op. prev.) dobit će točno 20 tisuća informatičkih tehničara. U međuvremenu je već postalo jasno da se živa politička rasprava očigledno ne vodi oko tih ljudi. Green Card samo je funkcionirala kao pokretač rasprave treba li Savezna Republika Njemačka veći broj doseljenika. Ako je odgovor potvrdan, kakve uvjete ti ljudi moraju ispuniti. Mnogi znanstvenici već su odavno odredili svoj stav o tom pitanju: Njemačka je zemlja doseljavanja, ali bi u vlastitom interesu trebala djelomice birati svoje doseljenike. Politolog Dieter Oberndoerfer svodi taj stav na sljedeću poantu: 'Problem nije broj doseljenika već njihov profil'.Time rasprava kreće u novom smjeru. Dosad je u središtu pozornosti bilo pravo žrtava političkih progona na dobivanje azila, drastično ograničeno početkom 90-ih godina. Sada se u središtu pozornosti nalazi pitanje koji gospodarski i socijalni problemi u Njemačkoj
nici-Gospodarstvo/poslovanje/financije NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 4. V. 2000. Privlačenje elite "Ovog će ljeta u Njemačku stići prvi inozemni računalni stručnjaci s posebnom dozvolom boravka. Green card (zelenu kartu, dozvolu za privremeni boravak - op. prev.) dobit će točno 20 tisuća informatičkih tehničara. U međuvremenu je već postalo jasno da se živa politička rasprava očigledno ne vodi oko tih ljudi. Green Card samo je funkcionirala kao pokretač rasprave treba li Savezna Republika Njemačka veći broj doseljenika. Ako je odgovor potvrdan, kakve uvjete ti ljudi moraju ispuniti. Mnogi znanstvenici već su odavno odredili svoj stav o tom pitanju: Njemačka je zemlja doseljavanja, ali bi u vlastitom interesu trebala djelomice birati svoje doseljenike. Politolog Dieter Oberndoerfer svodi taj stav na sljedeću poantu: 'Problem nije broj doseljenika već njihov profil'. Time rasprava kreće u novom smjeru. Dosad je u središtu pozornosti bilo pravo žrtava političkih progona na dobivanje azila, drastično ograničeno početkom 90-ih godina. Sada se u središtu pozornosti nalazi pitanje koji gospodarski i socijalni problemi u Njemačkoj mogu biti riješeni uz pomoć doseljavanja. Znanstvenici predlažu da ti dodatni doseljenici budu izabrani po racionalnim kriterijima: trebali bi po mogućnosti biti mladi, dobro obrazovani i sposobni učiti. Klaus Zimmermann, ekonomist specijaliziran za demografska pitanja, smatra organizirano doseljavanje bitnim uzrokom privrednog procvata SAD u razdoblju od g. 1990. Sjedinjene Države godišnje izdaju 140 tisuća dozvola za neograničeni boravak (Green Cards) posebno kvalificiranim doseljenicima iz čitavog svijeta. Osim toga, postoji i Green Card koja je u međuvremenu postala poznata i u Njemačkoj - riječ je o dozvoli za privremeni boravak, namijenjenoj stručnjacima. Zimmermann savjetuje da Njemačka prestane tjerati doseljenike već da pokuša privući 'elitu' iz siromašnijih zemalja - što već odavno čine SAD, Velika Britanija i ostale zemlje. Njemačka poduzeća već zahtijevaju izdavanje Green Cards ne samo za programere već i za inženjere i ostale profesionalne skupine. Ne dogodi li se ništa, privredi će za tri godine nedostajati 300 tisuća stručnih radnika, upozorava predsjedatelj udruženja njemačke industrije Hans-Olaf Henkel. Primjerice, već se sada nazire da kapital nije jedina stvar koju će globalizacija učiniti daleko mobilnijom. Tješnja isprepletenost nacionalnih ekonomija omogućuje visoko kvalificiranoj radnoj snazi izbor radnog mjesta u međunarodnim okvirima. Zemlja koja iz neodređenog straha od poplave stranaca potpiruje nesklonost prema stranim državljanima nema nikakvih izgleda u natjecanju na elitu a izostanak inozemne radne snage platit će nižom stopom gospodarskog rasta. Potražnja za posebnim kvalifikacijama nije jedini razlog koji znanstvenici navode u prilog ciljanom doseljavanju. Postoji i brojčano daleko važniji motiv: visoka prosječna dob građana u određenom društvu, koja će najkasnije 2015. postati problemom za gotovo sve zapadne industrijske zemlje. Svakih šest godina očekivana životna dob Nijemaca povećava se za godinu dana dok stopa nataliteta istodobno stagnira. Ne bude li promjena na tom području, sve manji broj aktivno zaposlenih morat će izdvajati sve veće svote za mirovine i zdravstvenu skrb starijih osoba. Tako u razdoblju do 2030. prijeti porast zakonom propisanog mirovinskog doprinosa s današnjih manje od 20 na 30 posto osobnih primanja. Za zdravstveno osiguranje trebat će umjesto današnjih 14 izdvojiti 22 posto primanja. Doseljavanje ublažava financijske probleme - uz pretpostavku da u Njemačku dođu mlađi, radno sposobni ljudi. Oni će pomoći pri financiranju socijalnog osiguranja, a u demografski teškim godinama nakon 2015. vjerojatno više neće vladati manjak radnih mjesta već manjak radne snage. Institut za istraživanje tržišta rada i radnih mjesta predlaže od 2015. doseljeničku kvotu od 500 tisuća ljudi godišnje. No, doseljavanje neće sačuvati labilan njemački socijalni sustav od reforme. Novi doseljenici izdvajat će u blagajne socijalnog osiguranja, ali i stjecati pravo za mirovinsku i zdravstvenu skrb. Još važnijom stručnjaci smatraju svijest da masovno doseljavanje mora biti pripremljeno. Položaj brojnih mladih stranaca u Njemačkoj pokazuje kakve probleme izaziva nedostatna integracija u društvo. Po studiji ministarstva obrazovanja svaki treći među njima neće završiti obuku za zaposlenje. Bez te kvalifikacije može dobiti samo loše plaćene pomoćne poslove. Nedostatna integracija i političko tabuiziranje doseljeničkih pitanja osvećuju se jako brzo - i to ne samo na štetu stranaca", upozorava na kraju članka Alexander Hagelueken.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙