DE-DOSELJAVANJE-GOSPODARSTVO-SOCIJALNA_SKRB-Zapošljavanje-Demografija-Umirovljenici-Gospodarstvo/poslovanje/financije NJ 4.5.SZ:NJEMAČKOJ TREBAJU STUČNJACI NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG4. V. 2000.Privlačenje elite"Ovog će ljeta u
Njemačku stići prvi inozemni računalni stručnjaci s posebnom dozvolom boravka. Green card (zelenu kartu, dozvolu za privremeni boravak - op. prev.) dobit će točno 20 tisuća informatičkih tehničara. U međuvremenu je već postalo jasno da se živa politička rasprava očigledno ne vodi oko tih ljudi. Green Card samo je funkcionirala kao pokretač rasprave treba li Savezna Republika Njemačka veći broj doseljenika. Ako je odgovor potvrdan, kakve uvjete ti ljudi moraju ispuniti. Mnogi znanstvenici već su odavno odredili svoj stav o tom pitanju: Njemačka je zemlja doseljavanja, ali bi u vlastitom interesu trebala djelomice birati svoje doseljenike. Politolog Dieter Oberndoerfer svodi taj stav na sljedeću poantu: 'Problem nije broj doseljenika već njihov profil'.Time rasprava kreće u novom smjeru. Dosad je u središtu pozornosti bilo pravo žrtava političkih progona na dobivanje azila, drastično ograničeno početkom 90-ih godina. Sada se u središtu pozornosti nalazi pitanje koji gospodarski i socijalni problemi u Njemačkoj
nici-Gospodarstvo/poslovanje/financije
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
4. V. 2000.
Privlačenje elite
"Ovog će ljeta u Njemačku stići prvi inozemni računalni stručnjaci
s posebnom dozvolom boravka. Green card (zelenu kartu, dozvolu za
privremeni boravak - op. prev.) dobit će točno 20 tisuća
informatičkih tehničara. U međuvremenu je već postalo jasno da se
živa politička rasprava očigledno ne vodi oko tih ljudi. Green Card
samo je funkcionirala kao pokretač rasprave treba li Savezna
Republika Njemačka veći broj doseljenika. Ako je odgovor potvrdan,
kakve uvjete ti ljudi moraju ispuniti. Mnogi znanstvenici već su
odavno odredili svoj stav o tom pitanju: Njemačka je zemlja
doseljavanja, ali bi u vlastitom interesu trebala djelomice birati
svoje doseljenike. Politolog Dieter Oberndoerfer svodi taj stav na
sljedeću poantu: 'Problem nije broj doseljenika već njihov
profil'.
Time rasprava kreće u novom smjeru. Dosad je u središtu pozornosti
bilo pravo žrtava političkih progona na dobivanje azila, drastično
ograničeno početkom 90-ih godina. Sada se u središtu pozornosti
nalazi pitanje koji gospodarski i socijalni problemi u Njemačkoj
mogu biti riješeni uz pomoć doseljavanja. Znanstvenici predlažu da
ti dodatni doseljenici budu izabrani po racionalnim kriterijima:
trebali bi po mogućnosti biti mladi, dobro obrazovani i sposobni
učiti.
Klaus Zimmermann, ekonomist specijaliziran za demografska
pitanja, smatra organizirano doseljavanje bitnim uzrokom
privrednog procvata SAD u razdoblju od g. 1990. Sjedinjene Države
godišnje izdaju 140 tisuća dozvola za neograničeni boravak (Green
Cards) posebno kvalificiranim doseljenicima iz čitavog svijeta.
Osim toga, postoji i Green Card koja je u međuvremenu postala
poznata i u Njemačkoj - riječ je o dozvoli za privremeni boravak,
namijenjenoj stručnjacima. Zimmermann savjetuje da Njemačka
prestane tjerati doseljenike već da pokuša privući 'elitu' iz
siromašnijih zemalja - što već odavno čine SAD, Velika Britanija i
ostale zemlje. Njemačka poduzeća već zahtijevaju izdavanje Green
Cards ne samo za programere već i za inženjere i ostale
profesionalne skupine. Ne dogodi li se ništa, privredi će za tri
godine nedostajati 300 tisuća stručnih radnika, upozorava
predsjedatelj udruženja njemačke industrije Hans-Olaf Henkel.
Primjerice, već se sada nazire da kapital nije jedina stvar koju će
globalizacija učiniti daleko mobilnijom. Tješnja isprepletenost
nacionalnih ekonomija omogućuje visoko kvalificiranoj radnoj
snazi izbor radnog mjesta u međunarodnim okvirima. Zemlja koja iz
neodređenog straha od poplave stranaca potpiruje nesklonost prema
stranim državljanima nema nikakvih izgleda u natjecanju na elitu a
izostanak inozemne radne snage platit će nižom stopom gospodarskog
rasta.
Potražnja za posebnim kvalifikacijama nije jedini razlog koji
znanstvenici navode u prilog ciljanom doseljavanju. Postoji i
brojčano daleko važniji motiv: visoka prosječna dob građana u
određenom društvu, koja će najkasnije 2015. postati problemom za
gotovo sve zapadne industrijske zemlje. Svakih šest godina
očekivana životna dob Nijemaca povećava se za godinu dana dok stopa
nataliteta istodobno stagnira. Ne bude li promjena na tom području,
sve manji broj aktivno zaposlenih morat će izdvajati sve veće svote
za mirovine i zdravstvenu skrb starijih osoba. Tako u razdoblju do
2030. prijeti porast zakonom propisanog mirovinskog doprinosa s
današnjih manje od 20 na 30 posto osobnih primanja. Za zdravstveno
osiguranje trebat će umjesto današnjih 14 izdvojiti 22 posto
primanja.
Doseljavanje ublažava financijske probleme - uz pretpostavku da u
Njemačku dođu mlađi, radno sposobni ljudi. Oni će pomoći pri
financiranju socijalnog osiguranja, a u demografski teškim
godinama nakon 2015. vjerojatno više neće vladati manjak radnih
mjesta već manjak radne snage. Institut za istraživanje tržišta
rada i radnih mjesta predlaže od 2015. doseljeničku kvotu od 500
tisuća ljudi godišnje.
No, doseljavanje neće sačuvati labilan njemački socijalni sustav
od reforme. Novi doseljenici izdvajat će u blagajne socijalnog
osiguranja, ali i stjecati pravo za mirovinsku i zdravstvenu skrb.
Još važnijom stručnjaci smatraju svijest da masovno doseljavanje
mora biti pripremljeno. Položaj brojnih mladih stranaca u
Njemačkoj pokazuje kakve probleme izaziva nedostatna integracija u
društvo. Po studiji ministarstva obrazovanja svaki treći među
njima neće završiti obuku za zaposlenje. Bez te kvalifikacije može
dobiti samo loše plaćene pomoćne poslove. Nedostatna integracija i
političko tabuiziranje doseljeničkih pitanja osvećuju se jako brzo
- i to ne samo na štetu stranaca", upozorava na kraju članka
Alexander Hagelueken.