US IHT 3.V. POSLJEDICE ŠIRENJA EU-A

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 3. V. 2000. Treba raspraviti o posljedicama širenja EU-a "Kada je u pitanju širenje EU-a, vlada varljiv mir. Ondje gdje bi se trebala voditi važna nova rasprava o utjecaju širenja na svakodnevne živote ljudi, vlada tišina. Čelnici su se usredotočili na promjene u sporazumu kako bi omogućili mnogo veću Europsku uniju 2002. godine. Postupke donošenja odluka treba promijeniti, a tu zadaću trebalo bi dovršiti ove godine. Za mnoge građane to je pitanje od nevelike važnosti, tehničke prirode, koje oni rado prepuštaju političarima. Pravo pitanje jest da će širenje EU-a imati posljedice koje su znatno dalekosežnije samo od širenja sadašnjeg sporazuma. Vrijeme je da počnemo s raspravom. Europski socijalisti i socijalni demokrati ovoga će petka u Pragu održati konferenciju o temi širenja, kao uvod u raspravu. Mnogi naši građani razumiju veliku važnost ponude članstva u EU-u novim demokracijama u srednjoj i istočnoj Europi, Cipru, Malti i (...) Turskoj.(...) S vremenom, u zemljama koje pretendiraju na članstvo moraju se steći pristojni društveni uvjeti. To znači društvenu sigurnost, poslove i razumne plaće. Zajedničko i otvoreno tržište radne snage procvjetat će samo uz društvenu konvergenciju. Iako EU ima znatno iskustvo s poticanjem društvene kohezije i regionalnog razvoja, ako postoje sumnje, ne bismo trebali oklijevati pri ustrajanju na tranziciji kada je u pitanju članstvo novih zemalja. Kriminal i korupcija sve su češći problemi u zemljama koje su prije činile komunistički blok. Postoji strah da će se to proširiti i na nas - kriminal već jest. Neke zemlje-kandidatkinje imaju tranzicijsku ulogu, a kritičari tvrde da bi puštanje tih zemalja u područje bez granica pomoglo organiziranom kriminalu. Proširena Europa pomoći će onima koji se bore protiv kriminala, no jasno je da postoji hitna potreba za dvjema vrstama mjera: jačanje policijskih snaga u zemljama-kadidatkinjama i jačanje suradnje europske policije. Sve je to u izravnom interesu sadašnjih i budućih građana EU-a. Korupcija uništava društva. Ona je rak koji se lako širi. Potrebna su snažna nastojanja da bi se poboljšali rezultati nekih zemalja- kandidatkinja. Ne možemo i nećemo prihvatiti nove države članice koje ne žele prihvatiti međunarodne standarde transparentnosti. To su samo dva pitanja o kojima treba raspraviti kada je u pitanju pripremanje EU-a na širenje. Ima ih više - migracije, diskriminacija, nuklearna sigurnost, poljoprivreda ili financijska pitanja, npr. O svima treba otvoreno raspraviti kako bi se procijenila dubina problema i radilo na rješenjima. Samo tako možemo stvoriti više sućuti za teškoće naših europskih građana. Bez sućuti i solidarnosti nikada nećemo imati uspjeha u širenju EU-a. Ovaj proces, naravno, privlači mnogo više pažnje u samim zemljama- kandidatkinjama. Ljudi pate jer uvjeti EU-a trebaju biti ispunjeni pomoću strogih proračuna i gospodarskih restrukturiranja. Potrebno je mnogo hrabrosti, naročito kod socijalno-demokratskih stranaka, da bi se takva politika i provela. Države-kandidatkinje svojim sve manjim podupiranjem članstva u EU- u pokazuju kako i one vjeruju da je cijena previsoka. Ovdje postoji opasnost. Prisiljavajući zemlje Srednje i Istočne Europe da što brže svoja gospodarstva prilagode pravilima EU-a, tvrdimo da EU nije ništa drugo do slobodno tržište na kojem je natjecanje od ključne važnosti. Taj dojam jača naše naglašavanje prava na posjed, privatizaciju i izravno ulaganje iz inozemstva. U našem entuzijazmu da im pomognemo ubrzati tranziciju, često zaboravljamo da EU ima gospodarstvo društvenog tržišta i da se ne može uspoređivati sa SAD-om. Tek ustrajući na više pažnje društvenoj dimenziji možemo osigurati dovoljno javne potpore. (...) Što s onima koji već jesu građani EU-a? I oni počinju oklijevati. Neki političari drže da je ovo zlatni rudnik za protueuropsko raspoloženje. Ne možemo dopustiti da ovo iskorištavaju. Morat ćemo se suprotstaviti poluistinama i glasinama. Ono što pripada jedno drugome, zajedno treba i rasti. Suradnju stavljamo ispred sukobljavanja. Želimo proširiti EU zamljama koje su dio naše zajedničke povijesti. Proces neće biti lagan, a ljudi imaju pravo kada su zabrinuti. No moramo objasniti da ne izražavamo samo opće namjere nego se bavimo i konkretnim pitanjima i problemima koji su povezani sa širenjem", piše Jan Marinus Wiersma, potpredsjenik stranke Eruropskih socijalista.