ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Prioriteti hrvatske vanjske politike identični su namjerama EU glede cijele jugoistočne Europe, a riječ je o ubrzanju procesa integracije u euroatlantske institucije i poboljšanju regionalne političke i
gospodarske suradnje, rekao je u petak u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.
ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Prioriteti hrvatske vanjske politike
identični su namjerama EU glede cijele jugoistočne Europe, a riječ
je o ubrzanju procesa integracije u euroatlantske institucije i
poboljšanju regionalne političke i gospodarske suradnje, rekao je
u petak u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino
Picula.#L#
Govoreći na početku dvodnevne konferencije koja pod naslovom "50
godina Schumanove deklaracije: kakva poruka za jugoistočnu Europu"
do subote traje u Europskom domu, Picula je podsjetio da je
međunarodna zajednica zemljama ove regije prošle godine ponudila
novi početak dvama političkim instrumentima - Paktom o stabilnosti
i Procesom stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji.
Napomenuvši kako je vizija europske Hrvatske temelj njezine
vanjske politike, Picula je rekao kako su dva politička cilja koji
se tim instrumentima žele postići istodobno i prioriteti hrvatske
Vlade.
"Prvi je ubrzanje integracije zemalja jugoistoka Europe u EU i širu
euroatlantsku zajednicu, a drugi je poboljšanje regionalne
političke i gospodarske suradnje", kazao je hrvatski ministar.
Hrvatska je s tim u vezi odredila dva cilja - dugoročni je "fast-
track Europe", odnosno nadoknađivanje izgubljenih godina u procesu
približavanja EU, dok se kratkoročnim predviđa početak pregovora o
potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU već ove
godine.
"Hrvatska želi biti model uspjeha u ovoj regiji", rekao je u svojem
govoru ministar za europske integracije RH Ivan Jakovčić,
ustvrdivši da je proces otvaranja političkog dijaloga s EU konačno
počeo nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj, nakon što je, u
usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama, izgubljeno deset
godina.
Ministar Jakovčić podsjetio je da su u tijeku pripremne radnje,
koje bi trebale rezultirati početkom pregovora s EU o Sporazumu o
stabilizaciji i pridruživanju i izrazio nadu da će "nakon završetka
tih pregovora, možda u prvoj polovici iduće godine, Hrvatska
napokon postati pridružena članica EU".
Međutim, naglasio je, prije toga treba napraviti plan i program
pregovora s EU, a nakon potpisivanja sporazuma, Hrvatska treba
izraditi i nacionalnu strategiju za pripremu za članstvo u EU, jer
oko toga treba postići široki politički i društveni koncenzus.
"Usklađivanje ne može biti samo mehaničko, bez razumijevanja
smisla i posljedica propisa koji se usklađuju", upozorio je
Jakovčić, jer "moramo računati na implikacije koje ono može imati
prije svega na gospodarske subjekte, državni proračun, ali i razne
interesne skupine".
Dvodnevna konferencija održava se u povodu 50. obljetnice tzv.
"Schumanove deklaracije", koja je zapravo označila početak buduće
Europske zajednice, odnosno ujedinjene Europe.
Tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske Robert Schuman 9.
svibnja 1950. objavio je razmjerno kratak dokument u kojem je, samo
pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, uime francuske
vlade predložio koncept ujedinjenja njemačke i francuske
proizvodnje ugljena i čelika s idejom da se preko gospodarske
suradnje dviju donedavno izrazito neprijateljskih zemalja
spriječi mogućnost svakog budućeg rata.
"Objedinjavanjem proizvodnje ugljena i čelika odmah će se
postaviti zajedničke osnove gospodarskog razvoja, što je prva faza
europske federacije, i promijeniti sudbina regija koje su dugo bile
usmjerene na proizvodnju oružja, kojega su bile najpostojanije
žrtve", napisao je u svojoj deklaraciji francuski ministar.
"Tako će se jednostavno i brzo ostvariti stapanje interesa, nužno
za uspostavljanje gospodarske zajednice te posijati sjeme još veće
i sveobuhvatne zajednice zemalja međusobno dugo suprotstavljanih
krvavim podjelama. Zajedničkom osnovnom proizvodnjom i pomoću
novog Visokog povjerenstva, čije će odluke povezati Francusku,
Njemačku i zemlje koje će im se pridružiti, taj će prijedlog
položiti konkretan temelj europske federacije, nužne za očuvanje
mira", osnovne su odrednice dokumenta stvorenog prije 50 godina,
kojim su uspostavljeni temelji današnje jedinstvene Europe i o
čijem možebitnom uplivu na stanje u jugoistočnoj Europi
raspravljaju sudionici zagrebačke konferencije.
(Hina) dam maš