ZAGREB, 27. travnja (Hina) - U Matici hrvatskoj u Zagrebu večeras je predstavljena knjiga "Putovanje k Jerozolimu god. 1752." misionara u Svetoj Zemlji Jakova Pletikose. Pletikosa na ikavici potanko piše kako je teklo putovanje, a
događaji na putu vrlo su zanimljivi. Uglavnom opisuje Svetu Zemlju, gdje ga naročito zanimaju kulturno-povijesne znamenitosti. Opisuje i svakodnevni život mnogih naroda, uglavnom vjerski.
ZAGREB, 27. travnja (Hina) - U Matici hrvatskoj u Zagrebu večeras je
predstavljena knjiga "Putovanje k Jerozolimu god. 1752." misionara
u Svetoj Zemlji Jakova Pletikose. Pletikosa na ikavici potanko piše
kako je teklo putovanje, a događaji na putu vrlo su zanimljivi.
Uglavnom opisuje Svetu Zemlju, gdje ga naročito zanimaju kulturno-
povijesne znamenitosti. Opisuje i svakodnevni život mnogih naroda,
uglavnom vjerski. #L#
Akademik Dalibor Brozović je istaknuo da je Pletikosa bio čovjek iz
prijelaznog razdoblja, odnosno sredine 18. stoljeća, kad se
stvarao književni hrvatski jezik. Do tad hrvatski jezik nije
odgovarao normama po kojima bi bio europski standardni jezik.
Pletikosin jezik nije ujednačen kao onaj njegova vršnjaka Andrije
Kačića Miošića. Glavni poslovi u normiranju standardnog jezika
obavljeni su nakon Pletikose, ali on je jedan od poslanika
hrvatskog jezika koji su stvarali današnji jezik, rekao je
Brozović. Dodao je da je Pletikosin rukopis u ono doba bio čitan i
poznat, te da je imao odjeka. Pletikosin rukopis sačuvan je kao
rukopis u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Akademik Petar Šimunović je, govoreći o Pletikosinu jeziku,
istaknuo da je on zanimljiv te da sadržava puno dragocjenih riječi
zato što je nastao na čakavskom narječju. Da je knjiga objavljena u
vrijeme kad je i napisana, bila bi veliki dobitak za hrvatski jezik,
rekao je Šimunović. Knjiga je ipak zakasnila s objavljivanjem, ali
je kao i Kačićevu Bibliju treba uključiti u ostavštinu hrvatskog
jezika, smatra akademik Šimunović.
Jakov Pletikosa rođen je 1704. u Vaćanima u šibenskom zaleđu.
Školovao se kod franjevaca na Visovcu, a školovanje iz filozofije i
bogoslovije dovršio je u Italiji. Obilazio je svetišta u Italiji, a
1751. pošao je u Svetu Zemlju i ondje ostao od 1752. do 1756. Bio je i
gvardijan samostana svetog Ivana "in Montana" blizu Jeruzalema.
Nakon povratka djeluje na Visovcu, u Splitu, Jasenici i Karinu. Po
vlastitoj želji 1768. dolazi u Sumartin na Braču gdje umire 1769.
Osim latinskoga i talijanskog znao je i francuski, portuglaski,
španjolski i arapski jezik.
Knjigu su priredili Josip Lisac i Mirjana Šokota, koja je umrla dok
je radila na knjizi. Nakladnik je Gradska knjižnica " Juraj
Šižgorić" iz Šibenika.
(Hina) mvr dd