PASADENA, 27. travnja (Hina/AP) - Teleskop kojeg je iznad Antarktika nosio balon napravio je do sada najdetaljniju snimku ranoga svemira, otkrivajući temeljnu kozmičku geometriju i strukture koje prethode najstarijim zvijezdama i
galaksijama.
PASADENA, 27. travnja (Hina/AP) - Teleskop kojeg je iznad
Antarktika nosio balon napravio je do sada najdetaljniju snimku
ranoga svemira, otkrivajući temeljnu kozmičku geometriju i
strukture koje prethode najstarijim zvijezdama i galaksijama. #L#
Prva promatranja, koja će biti objavljena u četvrtak, uvelike se
podudaraju s teorijskim predviđanjima i ukazuju da su znanstvenici
na pravome putu u svojem razumijevanju najranijih trenutaka
svemira, njegova sastava i konačne sudbine.
"To je nevjerojatan trijumf moderne kozmologije da je tako točno
predvidjela njegovu temeljnu formu", rekao je Andrew Lang s
Kalifornijskog tehnološkog instituta i voditelj američke skupine
projekta Bumerang vrijednog 4 milijuna dolara u koji su uključene
četiri zemlje, 16 sveučilišta i NASA.
Osjetljivi teleskop kojega je visoko u zraku gotovo 11 dana nosio
balon krajem 1998. mjerio je sićušne promjene u kozmičkoj
pozadinskoj mikrovalnoj radijaciji koja ispunjava svemir u svim
smjerovima, a za koju se vjeruje da predstavlja sve bljeđi ostatak
Velikog praska koji se dogodio prije 12 do 15 milijardi godina.
"Gledamo svemir u njegovu embrionalnom obliku, kada je izgledao
bitno drugačije nego danas i daleko prije nego su nastale prve
zvijezde i galaksije," rekao je Lange.
Mjerenja slabašnih promjena pozadinskog zračenja ukazuju na
geometriju svemira za koju teorija relativnosti kaže da je određena
ukupnom količinom materije i energije u kozmosu.
Podaci projekta Bumerang također otkrivaju stotine složenih
struktura koje predstavljaju učinke promjena gustoće u ranom
svemiru. To su zameci u koje će se formirati rojevi galaksija, rekao
je znanstvenik projekta John Ruhl, fizičar na Sveučilištu
Kalifornija iz Santa Barbare.
Na temelju prvih rezultata, objavljenim u četvrtak u časopisu
Nature, znanstvenici kažu da registrirano zračenje precizno
odgovara scenariju o "ravnom" svemiru u kojem se paralelne crte
nikad ne sijeku.
Nalazi isključuju mogućnost da je tkivo vremena-prostora
zakrivljeno prema sebi kao kugla ili izvinuto prema van kao sedlo.
To također znači da se svemir neće jednoga dana urušiti natrag u
sebe.
"Zbilja dokazujemo da je ravan i da će se širiti zauvijek," rekao je
voditelj talijanskoga tima Paolo de Bernardis s Rimskog
sveučilišta.
Ravni svemir odgovara i takozvanoj teoriji napuhavanja prema kojoj
se svemir brzo proširio u djeliću sekunde nakon svojega rođenja.
"To je potvrda naše najbolje teorije o tome što je stvorilo
strukturu svemira", rekao je Alan Guth, fizičar s tehnološkog
instituta (MIT) iz Massachusettsa koji je 1980. prvi predložio tu
teoriju. "To znači da postoje dobri izgledi da smo na pravom putu."
Znanstvenici se također nadaju da će pročistiti podatke kako bi se
bolje kvantificirala priroda materije koja čini svemir.
"Ono što ćemo dobiti je popis 'stanovništva' svemira ali bez znanja
o stvarima koje tvore 'stanovnike'", rekao je Edward Right,
astronom sa Sveučilišta Kalifornija iz Los Angelesa.
Netom nakon velikog praska svemir je tvorila magla sastavljena od
subatomskih čestica i radijacije vrelije od površine sunca. Ta
magla bila je tako gusta da su fotoni, najmanje čestice svjetlosti,
odskakali iz ove prvobitne juhe.
Kako se svemir širio i hladio, stvarala se normalna materija a
fotoni se nisu više rasipali nego slobodno kretali kroz svemir.
Projekt Bumerang raščlanjuje varijacije koje su odjek konačnog
rasipanja koje se dogodilo otprilike 300 tisuća godina nakon
Velikog praska.
Pozadinsko zračenje, koje pridonosi 'snijegu' na televizijskim
aparatima, prvi put je zabilježeno 1965. Ali slabašne varijacije
nisu pronađene sve do 1991. kada ih je zabilježio NASA-in satelit.
Satelit je pokrivao cijelo nebo ali je imao pregrub uređaj da bi
znanstvenici dobili dovoljno pojedinosti kako bi mogli razabrati
složene strukture. Projekt Bumerang, za usporedbu, pokriva 2,5
posto neba ali uz 35 višu rezoluciju.
Satelit iz 1991. je "pružio ono što bismo mogli nazvati veoma
zamućenom slikom cijelog neba", rekao je Wright. "A opit Bumerang
pružio je znatno manje zamagljenu sliku jednog dijela neba."
Znanstvenici projekta Bumerang (Boomerang - Balonsko promatranje
milimetarskih izvangalaktičkih zračenja i geofizike) planiraju
drugi let u potrazi za još većim pojedinostima. Dva satelita bit će
lansirana sljedećih godina kako bi analizirali cjelokupno nebo uz
veliku preciznost i podrobnost.
"Zadivljujuće je koliko razumijemo, ali ima nekih temeljnih stvari
koje ne razumijemo - primjerice od čega se sastoji najveći dio
svemira", rekao je Guth. "Dobri su izgledi da će se na ova pitanja
dobiti odgovori u sljedećih pet ili 10 godina."
(Hina) sl rb