36. OBLJETNICA INSTITUTA ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA U ZAGREBU

ZAGREB, 20. travnja (Hina) - Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) proslavio je danas 36. obljetnicu znanstvenoistraživačkoga rada predstavljanjem knjige "U potrazi za akterima znanstvenog i tehnološkog razvoja". Promocija je priređena u zagrebačkome Europskom domu, a o knjizi, koju autorski "potpisuju" četiri znanstvenika IDIZ-a: Katarina Prpić, Branka Golub, Drago Čengić i Branimir Krištofić, govorili su recenzenti - akademik Josip Županov, dr. Ivan Cifrić, jedna od autorica i urednica knjige dr. Katarina Prpić.#L# Ravnatelj IDIZ-a dr. Nikola Skledar podsjeća da je Institut osnovan 1964. te da danas ima četiri istraživačke skupine - za znanost, religiju, prostor i mlade. Izražava i nadu da će IDIZ ubuduće pratiti "primjereniji odnos nadležnih", kako bi, istaknuo je, ta ustanova bila društveno korisnija nego je danas. Knjiga je objavljena u sklopu programa trajne istraživačke djelatnosti Istituta pod naslovom "Društvene promjene i razvoj Hrvatske" te istraživačke teme "Nositelji znanstvenog i tehnološkog razvoja". Program financira Ministarstvo znanosti i tehnologije. U prvome dijelu knjige prilog je Katarine Prpić pod naslovom "Profesionalni i društveni položaj mladih istraživača" i Branke Golub koja je istraživala potencijalni (profesionalni i vanjski) eksodus mladih znanstvenika. Drugi dio sadržava istraživanja o upravljačkom i razvojnome potencijalu uspješnih poduzeća - Drago Čengić istražio je procese racionalizacije i tehnološke modernizacije hrvatskih poduzeća, a Branimir Krištofić pitanje odnosa menedžera i uspješnosti poslovanja poduzeća. Prvo je istraživanje provedeno na pedesetpostotnom uzorku mladih znanstvenika od 840 ispitanika, a drugo na uzorku od 110, ili 20 posto, uspješnih hrvatskih poduzeća. Za recenzenta Josipa Županova, knjiga se "bavi" istraživanjem sociološki zanimljive i opravdane teme - pitanjima jesu li znanstvena i menedžerska elita i strateške elite. Odgovor istraživanja je da znanstvena elita u proteklome razdoblju definitivno nije bila i strateška elita te da je nastavljeno potiskivanje znanosti, rekao je Županov. Taj proces, dometnuo je, nije počeo 1990., kad je kulminirao, već puno prije. Empirijski podatci govore da su zasluge bivše HDZ-ove vlasti za znanost u tome što je, umjesto dotadašnjih lokalnih standarda i kriterija, hrvatskoj znanosti "nametnula" kriterije svjetske znanosti, što je i dovelo do nekih pozitivnih promjena. Međutim, HDZ-ova vlast nastavila je "shizoidnu situaciju katastrofalnoga financiranja znanosti", što je pak stanje koje, po rezultatima istraživanja, najviše smeta znanstvenicima. Zato su, istaknuo je Županov, vrlo velika očekivanja znanstvenika od nove vlasti, dometnuvši kako od nove vlasti do sada nema naznaka o promjeni, jer je i za tu vlast znanost ipak potrošnja. Za razliku od znanstvenika, dio menedžera ima strateški položaj u hrvatskomu društvu, ali upravo taj dio, pokazala su istraživanja, svoj posao obavlja na nižoj razini djelotvornosti, rekao je Županov. Recenzent Ivan Cifrić ustvrdio je da je knjiga vrijedna studija i solidna podloga za nastavak istraživanja. Neki rezultati pak izrazito zabrinjavaju, primjerice, podatak da je 68 posto mladih znanstvenika, zbog neperspektivnosti znanosti u hrvatskomu društvu, spremno "otići" iz znanosti, a 63 posto ih želi napustiti Hrvatsku. Nastavio se smanjivati i udjel mladih u znanosti zbog povećana socijalnog raslojavanja hrvatskoga društva i neprivlačivosti znanstvene karijere za mlade ljude, jer se znanost još ne shvaća kao pokretačka snaga, zaključio je Cifrić. (Hina) ip gk