HAZU: SPOMEN NA NOBELOVCA LINUSA PAULINGA

ZAGREB, 25. travnja (Hina) - Linus Pauling (1901.- 1994.) jedan je od najvećih i najuniverzalnijih znanstvenika XX. st. U spomen na toga dvostrukog Nobelovca i počasnoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) danas je u palači Akademije u Zagrebu održan komemorativni sastanak. Na Paulingov izniman prinos kemiji te njegovu predanost borbi za mir u svijetu i ljudska prava podsjetili su akademici Smiljko Ašperger i Ivan Supek. Nakon komemoracije, predstavljena je knjiga "Pauling's Legacy - Modern Modelling of the Chemical Bond" (Paulingovo nasljeđe - moderni modeli kemijskih veza" o kojoj je govorio urednik dr. Zvonimir Maksić.#L# Univerzalnost je osnovna značajka znanstvenoga habitusa Linusa Paulinga koji je tijekom dugoga i plodnog 70-godišnjeg istraživačkog rada bitno utjecao na razvitak prirodnih znanosti. Paulinga smatraju najvećim kemičarem te jednim od najvećih znanstvenika XX. st. Njegovo znanstveno djelo je multidisciplinarno i interdisciplinarno u širokomu rasponu od fizike molekula na jednome kraju znanstvenoga spektra do molekularne biologije i molekularne medicine. Istraživanja Linusa Paulinga više su od bilo kojih drugih objasnila zašto se atomi spajaju u čudesne kombinacije koje nazivamo molekulama, a koje su osnovne građevne "opeke" vidljivoga svijeta. Takve rezultate Pauling je pak imao "zahvaliti", među ostalim, i svojoj jedinstvenoj sposobnosti uvida u nove probleme te briljantnoj komparativnoj memoriji, istaknuo je akademik Ašperger. Odlikovala ga je izvanredna sposobnost aplikacije intuitivnih podataka, po čemu je Pauling, dometnuo je Ašperger, i pravi skolastik koji istinu proriče nagađanjem. Za rad na otkrivanju tajni prirode kemijske veze Pauling je dobio 1954. Nobelovu nagradu za kemiju. Akademik Supek podsjetio je pak na dio nastojanja koja je s Paulingom dijelio u borbi za mir i ljudska prava u svijetu, među kojima je i Dubrovačko-philadelphijska deklaracija koju Supek drži jednim od najkonzistentnijih dokumenata o tomu kako bi trebao izgledati budući svijet. Pauling je bio pacifist s visokom razinom socijalne svijesti i blizak socijalizmu, rekao je Supek. Bio je i neumorni borac za sveopće razoružanje i obustavu nuklearnih pokusa, a njegovu peticiju o zabrani atomskih pokusa popisalo je 13 tisuća znanstvenika u svijetu. Ta je peticija imala snažan moralni učinak i utjecaj na javnost, a pridonijela je i potpisivanju sporazuma tadašnjih nuklearnih velesila o obustavi nuklearnih pokusa u atmosferi. Na dan stupanja na snagu toga sporazuma - 10. listopada 1963. Nobelov komitet u Oslu objavio je da je Linus Pauling dobio Nobelovu nagradu za mir za 1962. U jeku agresije na Hrvatsku, Pauling potpisuje, zajedno s preko stotinu dobitnika Nobelove nagrade, Apel za mir u Hrvatskoj. Tu je akciju organizirao zagrebački Institut "Ruđer Bošković", a imala je veliki odjek među znanstvenicima i intelektualcima diljem svijeta. Knjiga "Pauling's Legacy - Modern Modelling of the Chemical Bond" nastala je zbog stava urednika da je došlo vrijeme da se Paulingovi kvalitativni modeli "odjenu" u ruho moderne kvantne kemije, istaknuo je urednik knjige Zvonimir Maksić. To je bila i osnovna ideja knjige, kojoj je, uz spomenutoga hrvatskog znanstvenika, suurednik britanski znanstvenik W.J. Orville-Thomas. Sadrži 750 stranica s prilozima 55 znanstvenika, podijeljenih u 28 poglavlja. Rad na knjizi trajao je skoro tri godine, a želja je urednika bila pokazati aktualnost Paulingovih znanstvenih rezultata koje su potvrdili i najnoviji podatci mjerenja kvantne kemije i fizike. Maksić je podsjetio je da je Sveučilište u Zagrebu Linusu Paulingu dodijelilo 1988. počasni doktorat te da je Pauling iste godine sudjelovao u radu međunarodnoga simpozija o kvantnoj kemiji u Cavtatu. Uz ostalo, na tome je simpoziju donesena i Cavtatska deklaracija u kojoj se svijet upozorava na četiri apokaliptične opasnosti: nuklearni holokaust, svjetski ekonomski kolaps uslijed neravnopravne raspodjele bogatstva te na ekološku katastrofu i populacijsku eksploziju. (Hina) ip mć