ZAGREB, 13. travnja (Hina) - U Deklaraciji o suradnji s Međunarodnim sudom u Haagu koju je hrvatska Vlada danas uputila Saboru neupitnim se smatra nadležnost Haaškog tribunala u odnosu na ratne zločine počinjene u vrijeme i neposredno
nakon završetka Domovinskog rata. U načelnom dijelu Deklaracije se navodi da Republika Hrvatska smatra da svi počinitelji ratnih zločina koje su oni počinili na području bivše Jugoslavije trebaju biti kažnjeni bez obzira na to koje su nacionalnosti, u kojim su postrojbama djelovali i koje su dužnosti obavljali. RH se obvezuje da će njeni pravosudni organi poduzeti sve zakonom predviđene mjere da bi počinitelji ratnih zločina bili otkriveni i primjereno kažnjeni, navodi se uz ostalo u Deklaraciji.
ZAGREB, 13. travnja (Hina) - U Deklaraciji o suradnji s
Međunarodnim sudom u Haagu koju je hrvatska Vlada danas uputila
Saboru neupitnim se smatra nadležnost Haaškog tribunala u odnosu na
ratne zločine počinjene u vrijeme i neposredno nakon završetka
Domovinskog rata. U načelnom dijelu Deklaracije se navodi da
Republika Hrvatska smatra da svi počinitelji ratnih zločina koje su
oni počinili na području bivše Jugoslavije trebaju biti kažnjeni
bez obzira na to koje su nacionalnosti, u kojim su postrojbama
djelovali i koje su dužnosti obavljali. RH se obvezuje da će njeni
pravosudni organi poduzeti sve zakonom predviđene mjere da bi
počinitelji ratnih zločina bili otkriveni i primjereno kažnjeni,
navodi se uz ostalo u Deklaraciji.#L#
Zastupnički će dom o Deklaraciji početi raspravljati poslijepodne
u 16 sati, za kada je najavljen nastavak sjednice.
Oporbeni HDZ traži da se istovremeno raspravlja i o njegovom tekstu
pod nazivom "Zaštita dostojanstva Domovinskog rata". Stranka traži
da parlament potvrdi svoju prijašnju odluku po kojoj Međunarodni
kazneni sud nije nadležan za operacije 'Bljesak' i 'Oluja'.
HDZ u tekstu proziva Vladu da je "krajnje nezainteresirana" da
brani dostojanstvo Domovinskog rata, napose u odnosu na zahtjeve i
namjere Haaškoga tužiteljstva.
Klub SDP-a, nakon sastanka u stanci saborske sjednice, objavio je
kako nema ništa protiv objedinjene rasprave, smatrajući kako se u
HDZ-ovu prijedlogu nalaze važna pitanja koja čine "kostur" buduće
deklaracije.
Klub HSLS-a neprihvatljivim smatra dijelove HDZ-ova prijedloga i
protivi se objedinjenoj raspravi.
No, parlamentarna većina podupire Deklaraciju kojom Vlada izražava
uvjerenje da je suradnja s Haaškim sudom od vitalnog interesa za
Republiku Hrvatsku. Vlada smatra i da će suradnja s Haaškim sudom
bitno pridonijeti političkoj stabilnosti u regiji, kao i upostavi i
razvoju međunarodnoga pravnog poretka i uključivanju Hrvatske u
euro-atlantske integracije.
Vladin Prijedlog deklaracije sastavljen je iz dva dijela: načelnih
stajališta, sadržanih u pet točaka, te prijedloga konkretnih mjera
u 11 točaka.
Vladin prijedog oslanja se na Ustavni zakon o suradnji s
Međunarodnim kaznenim sudom te na odredbe Statuta Suda.
Konkretne mjere koje Vlada predlaže Deklaracijom su:
- intenzivirati aktivnosti hrvatskih pravosudnih tijela u
procesuiranju otkrivenih ratnih zločina;
- ubrzati rad na otkrivanju ratnih zločina i njihovih počinitelja
te na prikupljanju dokaza, ne čekajući za to poticaj od
Međunarodnoga kaznenog suda;
- otpočeti razgovore s Tužiteljstvom Međunarodnoga kaznenog suda i
dogovoriti model po kojem će se razmjenjivati informacije o ratnim
zločinima i njihovim počiniteljima;
- udovoljiti zahtjevima Međunarodnoga kaznenog suda i branitelja
okrivljenika za dostavom kopija dokumenata koje mogu biti
relevantni dokaz za provođenje postupka za ratni zločin, a čuvaju
se u arhivima državnih tijela Republike Hrvatske. Svi dokumenti
trebaju biti istodobno dostupni Tužiteljstvu i obrani;
- ponuditi Tužiteljstvu Međunarodnoga kaznenog suda provođenje
zajedničkih istraga, odnosno istražnih radnji u kojima bi
sudjelovali hrvatski istražni organi i istražni organi
Tužiteljstva;
- predložiti Međunarodnom kaznenom sudu sporazum po kojem bi taj
sud ustupio određene kaznene postupke domaćim sudovima;
- predložiti Međunarodnom kaznenom sudu zaključenje sporazuma po
kojem bi hrvatski državljani osuđeni za ratne zločine izdržavali
kaznu zatvora u kaznenim tijelima Republike Hrvatske;
- inzistirati na tome da Međunarodni kazneni sud u svome postupanju
osigura učinkovitost u procesuiranju svih počinjenih ratnih
zločina na području bivše Jugoslavije;
- inzistirati na tome da se svi postupci pred Međunarodnim kaznenim
sudom ubrzaju;
- suradnjom Vlade Republike Hrvatske i Međunarodnoga kaznenog
suda, ispuniti ciljeve i pripomoći radu Suda;
- preispitati dosadašnju praksu plaćanja obrane optuženih pred
Međunarodnim kaznenim sudom iz sredstava državnoga proračuna te
učiniti transparentnima eventualna buduća plaćanja.
(Hina) vl sšh