US 10. IV. NYT HAAG

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 10. IV. 2000. Sud za ratne zločine pojačava tempo "Suprotstavljajući se mnogim kritičarima koji su haaški sud dugo zvali običnim smokvinim listom za zapadnjački sram, sud za zločine u bivšoj Jugoslaviji upravo je dovršio izvanredan mjesec", piše Marlise Simons. "On je otvorio prvo UN-ovo suđenje koje se usredotočuje jedino na seksualno nasilje protiv žena, uključujući uzastopno silovanje u kojemu sudjeluje više osoba i uporabu žena kao seksualnih robova u sklopu ratne strategije. Sud je započeo suđenje generalu optuženom za pokolj u Srebrenici 1995. To je vjerojatno najgori pokolj civila u Europi od Drugoga svjetskog rata. A u petak su tužitelji pred sud izveli visokoga političkog vođu, bosanskog Srbina optuženoga za sudioništvo u genocidu Muslimana i Hrvata u Bosni. Istog se čovjeka, ne tako davno, prihvaćalo kao osobu koja se može sastajati sa zapadnim predsjednicima i premijerima. Iako problemi ostaju, a nedavni je zamah rezultat polaganih pomaka zapadnih vlada i sudskih tužitelja, promjene su stvorile rijedak osjećaj uzbuđenja u zgradi visoke sigurnosti na rubu Haaga, gdje suci u miru ispituju i definiraju međunarodne zakone. (...) 'Zamah i energija na sudu iznenađujući su', rekla je Heather Ryan iz Koalicije za međunarodnu pravdu, koja dvije godine promatra rad suda u ime nekoliko skupina za ljudska prava. 'Nisam još vidjela toliko sadržaja, barem ne na javnom poprištu. Sud je napravio veliki korak naprijed.' Pri prvom Krajišnikovu pojavljivanju, na kojemu je izjavio da se ne osjeća krivim ni po jednoj od devet točaka optužnice, obično prazna galerija za javnost bila je prepuna, a stotine ljudi preplavilo je hodnik da bi pratili događaje na kontrolnim ekranima. I u drugim je sudnicama bilo važnih svjedočenja. UN-ovi mirotvorci dali su dosad najjasnije prikaze napetih dana u srpnju 1995. oko Srebrenice, koji su vodili navodnom srpskom masakru nad oko 8.000 Muslimana. Dva nizozemska mirotvorca na suđenju generalu Radislavu Krstiću, srpskom zapovjedniku u Srebrenici, prvi su put javno svjedočili da je čak i prije prisilnoga odlaska mirotvoraca bilo očitih znakova predstojećeg pokolja. Jedan od nizozemskih vojnika, Paul Groenewegen, kojega su Srbi tad pritvorili, rekao je da vjeruje da su se smaknuća događala tempom 'možda 20 do 40 pucnjeva' na sat, budući da je čitav dan opetovano slušao pucnjavu. (...) Ta su svjedočenja važna jer se razlikuju od prjašnjih sudskih svjedočenja nizozemskoga zapovjednika Tona Karremansa, koji je rekao da mirotvorci, iako su bili prisiljeni izručiti civile pod svojom zaštitom, nisu imali razloga sumnjati da će se dogoditi smaknuća. Takve su pojedinosti već dugo poznate nizozemskoj vladi, no njihovo je otkrivanje šokiralo nizozemsku javnost. Političari i novinski komentatori zahtijevaju istragu. (...) Nekoliko čimbenika pridonijelo je novoj snazi haaškog suda. Zapadne vlade, koje su se dugo razmetale praznim riječima, hvaleći ciljeve suda, ali mu uskraćujući fondove i obavještajne podatke, sad uviđaju da im je politički zgodnije da njihovi vojnici uhite važne osumnjičenike, poput zapovjednika logora i srpskih i hrvatskih generala u Bosni. (...) Sudski istražitelji, čiji je rad često bio bolno spor, također su uspjeli ubrzati optužnice, kako su se dokazi gomilali. Pomogla je i treća sudnica, uređena krajem 1998. No bile su potrebne javne pritužbe Louise Arbour, bivše glavne tužiteljice, da bi zemlje NATO-a pružile više obavještajnih podataka i upotrijebile mirotvorce za zapljenu ključnih dokumenata u Bosni. Čini se da je Carla Del Ponte, bivša švicarska javna tužiteljica koja je preuzela položaj glavne tužiteljice prošle jeseni, sad natjerala Francusku na veću djelotvornost. (...) Upućeni kažu da ne smeta ni činjenica što je novi predsjednik suda Francuz. Sudac Claude Jorda preuzeo je prošle jeseni položaj od Amerikanke Gabrielle Kirk McDonald. Naravno, sud se još suočava sa zaprekama. Sa 39 optuženika u pritvoru, u posebnim ćelijama u blizini Haaga, prijeti mu zagušenje. Nova hrvatska vlada, za razliku od one pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, želi da optuženi Hrvati iziđu pred sud. Hrvatska je već izručila osumnjičenika za ratne zločine Mladena Naletilića, nakon godina Tuđmanova zavlačenja. (...) Neki se promatrači boje da je uhićenje Krajišnika možda nadomjestak za uhićenje generala Mladića i dr. Karadžića, čije bi hvatanje, ako bi se pokušalo izvesti, vjerojatno bilo daleko rizičnije. Graham Blewitt, zamjenik tužiteljice, izrazio je svoj optimizam. 'Ovo novo uhićenje vidimo kao preteču uhićenju Karadžića', rekao je u intervjuu. 'Želimo vjerovati da će Francuzi održati obećanje, odnosno pritvoriti ljude optužene za zločine u Bosni.'"