ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - Hrvatska je Haaškom sudu poslala pedesetak obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tijekom i nakon vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluja, čime je ispunila obveze prema tom sudu u vezi s tim
akcijama. U svrhu daljnje suradnje formiran je i novi Savjet za suradnju s Haaškim sudom, kazao je na večerašnjem susretu s novinarima ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević.
ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - Hrvatska je Haaškom sudu poslala
pedesetak obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tijekom
i nakon vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluja, čime je ispunila
obveze prema tom sudu u vezi s tim akcijama. U svrhu daljnje
suradnje formiran je i novi Savjet za suradnju s Haaškim sudom,
kazao je na večerašnjem susretu s novinarima ministar pravosuđa,
uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanišević.#L#
Novi Savjet za suradnju s Haaškim sudom, koji će prvi puta zasjedati
u petak, sačinjavat će zamjenik premijera, ministri vanjskih
poslova, unutarnjih poslova, obrane i pravosuđa, ravnatelji UNS-a
i HIS-a, dva profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu, te hrvatski
odvjetnici koji su zastupali osumnjičenike pred Haaškim sudom.
Govoreći o nadležnosti Haaškog suda prema vojno-redarstvenim
akcijama Bljesak i Oluja Ivanišević je ocijenio kako taj sud ne može
tražiti dokumente o cijelim akcijama, već isključivo o počinjenim
ratnim zločinima tijekom tih akcija.
U natezanju s Haagom, ustvrdio je Ivanišević, bivša je vlast
pokušala pokazati kako ona brine o tome da kazni zločince iz Bljeska
i Oluje. "U tu su svrhu izradili i Bijelu knjigu suradnje s Haaškim
sudom, u kojoj je popisano preko 3.900 kriminalnih slučajeva, koji
su procesuirani pred našim sudovima. Međutim iz Bijele je knjige
vidljivo da niti jedna osoba nije osumnjičena za ratne zločine,
nego za ostala kaznena djela".
Od popisa svih nedjela, među kojima je bilo i "šumskih krađa", mi
smo izvadili pedesetak najtežih kaznenih djela, obradili ih i
poslali Haaškom sudu, kazao je Ivanišević.
Odgovarajući na novinarska pitanja o sadržaju dokumenata koje će
hrvatska Vlada predati Blaškićevoj obrani, Ivanišević je ponovio
kako je u HIS-u pronađen velik arhiv o ratnim zbivanjima u Bosni i
Hercegovini, koji se u najvećoj mjeri odnosi na Hrvatsko vijeće
obrane, ali i na Armiju BiH.
Kazao je i kako postoje isprave koje potvrđuju navode Blaškićeve
obrane, kao i da je Blaškić poduzeo korake da se provede istraga o
zločinu u Ahmićima. Naše je mišljenje, dodao je Ivanišević, da bi se
tim dokumentima mogla smanjiti Blaškićeva odgovornost u vezi s
Ahmićima, no na sudu je da utvrdi hoće li mu na osnovu toga smanjiti
izrečenu kaznu.
Ministar Ivanišević govorio je i o odnosu bivše vlasti s američkim
odvjetnikom Davidom Rivkinom, koji je u nekoliko parnica pred
Međunarodnim sudom zastupao Hrvatsku. Kazao je kako Ministarstvo
pravosuđa posjeduje dokumente iz kojih je vidljivo da ugovore i
memorandume o naplatama usluga nije sklapao s hrvatskom Vladom,
nego s pojedincima, među kojima je spomenuo Ljerku Mintas Hodak,
Markicu Rebića, Matu Granića, Zvonimira Šeparovića i druge.
Najavio je i kako će o svim aktivnostima bivše vlasti vezanim uz
Rivkina uskoro uputiti iscrpno priopćenje, kojim će, kako je rekao,
otkloniti sve špekulacije.
Ivanišević je na večerašnjem susretu s novinarima najavio i reformu
zakonodavstva vezanu uz rad sudova, državnog odvjetništva i
Državnog sudbenog vijeća (DSV). Takvim bi se reformama povećela
efikasnost sudstva, a DSV bi pravosudne kadrove mogao birati
isključivo na osnovu stručnih, a ne političkih načela.
(Hina) am ln