BBC 11. IV. OBAVJEŠT.SLUŽBE-VIŠNAR

BRITANSKI RADIO - BBC 11. IV. 2000. U Hrvatskoj još nije službeno potvrđena, ali ni demantirana vijest o podnošenju neopozive ostavke od Vlade imenovanog ravnatelja Hrvatske izvještajne službe Ozrena Žunca. Kao se tvrdi, on je to učinio zbog navodnih opstrukcija na koje nailazi pri zalaganjima da reformira službu, a za koje krivi ravnatelja Ureda za nacionalnu sigurnost Tomislava Karamarka, inače bliskog suradnika predsjednika Mesića. Sukob dvojice čelnika vodi se oko ovlasti pri imenovanjima šefova i zamjenika obavještajnih služba u Hrvatskoj. No promatrači ga dovode i u vezu sa širim neslaganjem hrvatske Vlade i Predsjednika Republike oko buduće preraspodjele izvršne vlasti. Zagrebačkog vojnog analitičara Frana Višnara upitali smo da li, ako već ne na razini izvršne vlasti, barem među stručnjacima, postoji suglasnost oko budućeg ustroja hrvatskih obavještajnih službi: = Njoj su prije svega potrebne najviše sve tri službe. Jedna - vojska, koja će prikupljati sve podatke važne za sigurnost zemlje, druga - unutarnja, protuobavještajna, poput MI-5 u Britaniji, a ova prva bi bila MI-6, zatim treba postojati jedna protuobavještajna služba u samoj vojsci i jedna vojna obavještajna služba izvan vojske, ali samo koja pokriva ono što je vezano uz vojnu tematiku. I sve te službe moraju ostvarivati samo jednu jedinu svoju funkciju - da službenom Zagrebu olakšaju donošenje odluka i ništa više. - I da li je to, po spoznajama koje Vi imate o sličnom ustrojstvu u drugim zemljama, da li je to bolje učiniti tako da to kontrolira Vlada, koja je podložna promjenama u parlamentarnom sustavu, ili stabilnija funkcija Predsjednika Republike? = U svijetu postoje mješovita iskustva, ali s obzirom na europsku orijentaciju Hrvatske, mislim da vladina koncepcija ima prednost i da s obzirom na odnos snaga trenutno u Hrvatskoj, vjerojatno će se ići upravo na takvo rješenje, pa je onda i normalno da je došlo do sukoba između dviju jakih ličnosti poput Ozrena Žunca i Tomislava Karamarka. - Njihov međusobni sukob je također možda karakterističan i po tome da Ozren Žunec ima nedvojbene akademske kvalitete u ovoj oblasti, ali ne i pretjeranog praktičnog iskustva. Dok je na neki način Tomislav Karamarko njegova slika u ogledalu. On ima mnogo praktičnog iskustva, ali ne i pretjerane, ne toliko akademske spoznaje kao profesor Žunec. Kako Vi gledate na to? = Tu je upravo ta bitna razlika, s tim da je Žunec čovjek koji ne ulazi u klasični obavještajni kalup, ali i ne mora. Šef obavještajne službe mora biti ležerniji, čak i neka vrsta ekscentrika, pa i kad je u pitanju anglosaksonsko iskustvo. No ono što ni jedan ni drugi nema, to su kvalitetni obavještajni analitičari. Kod nas su oni ili pisari policajci ili montažeri policajci s ovlastima cenzora. - Je li u ključni sukob u širem političkom kontekstu koji će odrediti budući odnos Vlade i Predsjednika? Da li se u ovom trenutku rješavaju i mnogo šira politička pitanja? = Apsolutno. Jer ako se Mesiću oduzme utjecaj u vojsci i u obavještajnim službama, njemu praktički ne ostaje mnogo od vlasti. Toga su svjesni u Račanovoj Vladi i tu će se još veće bitke voditi kada na red dođe SIS, koja je središnja vojna obavještajna sigurnosna služba gdje su stvari takve da zahtijevaju daleko dublje rezove nego kada je u pitanju SZUP, UNS i HIS. Tek onda će doći do definitivnog obračuna, po mojem mišljenju. (BBC)