US 13. III. CSM HAAG-SREBRENICA

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 13. III. 2000. Kako goniti ratne zločine "Kad srpski general iz Bosne Radislav Krstić danas iziđe pred sud zbog masakra tisuća muškaraca iz muslimanskoga grada Srebrenice 1995., rasprava neće samo pojasniti najstrašniju epizodu bosanskog rata. Ona će također baciti novo svjetlo na tajnovit način kojim tužitelji i istražitelji ratnih zločina prikupljaju dokaze, kažu dužnosnici. Optužba prvi put planira dobro iskoristiti forenzične i druge nove vrste dokaza", piše Peter Ford. "Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, istražujući navode za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine u Bosni i na Kosovu, 'jedinstvena je mješavina akademskoga međunarodnog humanitarnog zakona i konkretnih činjenica policijske istrage', kaže glasnogovornik suda Paul Risley. (...) S više od desetak sadašnjih istraga, tužitelji nisu spremni otkriti previše pojedinosti o svom radu da ne bi ugrozili buduće operacije. No u intervjuima, dužnosnici koji rade za glavnu tužiteljicu Carlu del Ponte opisali su obrazac rada za koji kažu da često uključuje jednostavnu primjenu običnih policijskih vještina u neuobičajenim okolnostima. Neuobičajenima ne samo u razmjerima navodnih zločina, već i u problemima istrage. Prošloga studenog, primjerice, kad su snage NATO-a upale u urede hrvatskog dijela Mostara u zapadnoj Bosni, pronašli su računalo kojim su se koristili hrvatski obavještajci. Kad su preslikali njihove dokumente, otkrili su podsjetnik koji predlaže postupke protiv misije sudskih istražitelja u području, koja je trebala ostati tajnom. Običan odvjetnik rijetko ima posla s međunarodnom špijunažom, ali bi mu bili poznati mnogi drugi aspekti posla koji obavljaju tužitelji i istražitelji koji su tijekom proteklih šest godina pokrenuli prva gonjenja ratnih zločina nakon Drugoga svjetskog rata. (...) Više od dvije trećine muškaraca i žena koji rade u tužiteljevu uredu nisu tužitelji, već bivši policajci, detektivi i drugi istražitelji, kao i obavještajni analitičari i stručnjaci za Balkan. (...) U Krstićevu su slučaju pozvani forenzičari s iskustvom potrage za žrtvama latinskoameričkih diktatura, kako bi iskopali masovne grobnice koje su otkrili američki špijunski sateliti. Iskopavanja su pružila uvjerljivu sliku načina na koji su žrtve ubijene, kažu tužitelji. No forenzičari su se suočili s protivnikom koji je imao više sredstava od običnog zločinca koji želi prikriti svoj zločin. Čim bi otkrili grobnicu, neko bi opetovano, kažu dužnosnici, iskopao tijela, i istraga se razvila u sablasnu hajku na leševe. Potraga za svjedocima jednako je zamršena. Milijun i pol Bosanaca napustilo je dom tijekom rata, i većina ih se još nije vratila. Istražitelji su putovali svijetom kako bi ih našli i uzeli od njih izjave. (...) Ponekad se žrtavama dopušta da sakriju identitet iza pseudonima, a nekolicina ih je dobila novi identitet u programima zaštite svjedoka. No tužitelji se ne moraju oslanjati samo na priče svjedoka. Kako bi dokazala da je general Krstić zaista zapovijedao vojnicima koji su navodno počinili masakr u Srebrenici, optužba će pokazati snimku sa srpske televizije koja prikazuje sastanak Krstića s nizozemskim mirovnim snagama radi pregovora - u svojstvu odgovornog zapovjednika - nedugo prije nego što su se ubojstva dogodila. U prethodnim su slučajevima tužitelji koristili dokaze UN-ovih mirotvoraca, novinara, djelatnika agencija za pomoć i drugih koji su se nalazili u Bosni za vrijeme rata. Također su se koristili dokumentima koje su zaplijenili u upadima ili koji su pali u neprijateljske ruke tijekom borba, a povremeno se mogu koristiti metodama koje inače nisu na raspolaganju javnim tužiteljima. U jednom slučaju, zbog potrebe za dokazima na temelju isprava hrvatske vlade, tužitelji su uvjerili zapadne vlade da zaprijete odbijanjem gospodarske pomoći Zagrebu ako vlasti ne predaju traženi materijal. Dio najosjetljivijeg dokaznog materijala tužiteljima su osigurale američke i europske obavještajne službe. Radi se o materijalu koji su prikupili špijunski sateliti, radijskim prisluškivanjima, prisluškivanju telefona i drugim. Oni ne dobiju uvijek sve što bi željeli, ali svejedno 'ovisimo o njihovoj pomoći', kaže Risley o vladama NATO-a. Tužitelji se suočavaju s velikim teškoćama u pronalaženju takvog načina izlaganja dokaza koji ne ugrožava obavještajni izvor - jer im inače vlade ne bi dopustile da ih koriste - a istodobno su također dovoljno vjerodostojne da bi ih suci prihvatili. 'Krstićevo suđenje bit će jedan od prvih pravih testova prihvatljivosti dokaza koje su prikupile zemlje NATO-a', kaže Risley. (...) S toliko optužaba za zločine tijekom troipolgodišnjega rata tužitelji su se nevoljko odlučili usredotočiti na najviše optužene dužnosnike. 'Govoriti o velikim i malim ribama podrazumijeva da ako niste na visokom položaju, niste vrijedni gonjenja, a to je uvreda osobi čiju je obitelj razbila mala riba', žali se tužiteljica Brenda Hollis. No mi 'istražujemo one s najširim rasponom nadzora; njihovim gonjenjem osuđujemo sve ono nad čim su oni imali nadzor."